DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 40 <-- 40 --> PDF |
D. Ballian: GENETIČKE STRUKTURE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) IZ ZAPADNE I ISTOČNE BOSNE Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 501-512 naglašavaju hitnost proučavanja neoštećenih sastojina, njihovo očuvanje kroz osnivanje banki i arhiva gena i ge notipova (Erisson i Ekberg 2001). Ove bi se aktivnosti provodile na staništima gdje obična jela poka zu je dobru vitalnost i gdje još nisu primijećena zagađenja (Larsen, 1986; Larsen i Fridrich, 1988; Urlich, 1989; Larsen i Mekić, 1991; Ducci, 1991). Posebne aktivnosti usmjerile bi se prema selekciji otpornih jedinki koje pokazuju odgovarajući stupanj tolerantnosti na zagađenje. U novije vrijeme u šumske sastojine jele prodire jako agresivna bukva zbog slabih uzgojnih zahvata, te jela biva s vremenom potpuno istisnuta iz šume. Pozornost se nije poklanjala ni umjetnoj obnovi, jer je manipu la cija sjemenom prilično otežana i skupa, kao i pro izvod nja sadnog materijala jele, nego je prednost da vana smreci, običnom i crnom boru (Ballian 2000). Zad njih se godina pokušava promijeniti stanje, te se vrše pod sijavanja, a u rasadnicima ima više sadnog materijal jele. Isto tako u posljednje vrijeme pokušava se očuvati genofond obične jele, kroz izdvajanje sjemenskih sastojina i zaštitu šuma. Kako bi se mogle provoditi kvalitetne mjere zaštite, prethodno je potrebno pro vesti istraživanja genetičke strukture prirodnih populacija jele. Svrha ovog istraživanja jest određivanje genetičke raznolikosti prirodnih populacija obične jele u istočnoj i za padnoj Bosni, usporedbom 9 alozimskih sustava. Nave dena istraživanja, uz ranija istraživanja (Ballian 2003;BilelaiBallian2008) dat će potpuniju sliku o genetičkom sastavu obične jele u Bosni i Hercegovini. MATERIJAL I METODE – Material and methods Biljni materijal sakupljen je sa stabala na području grančice s pupovima u studenom 2005. godine i čuvane planina istočne i zapadne Bosne (tablica 1). Skupljene su na +4°C nekoliko dana, do ekstrakcije u laboratoriju. Tablica 1. Istraživane populacije obične jele u istočnoj i zapadnoj Bosni i Hercegovini Table 1 Investigated silver fir population in east and north Bosnia and Herzegovina Populacija Population Nadmorska visina Altitude Zemljopisna dužina Longitude Zemljopisna širina Latitude Broj analiziranih individua Sample size Određenje populacije Position Oštrelj 1250 44°28’50’’ 16°23’46’’ 50 zapadna Grmeč 950 44°33’57’’ 16°39’13’’ 50 zapadna Bos. Grahovo 1170 44°11’32’’ 16°35’21’’ 50 zapadna Troglav 1600 43°57’04’’ 16°33’46’’ 50 zapadna Glamoč 1270 44°01’52’’ 16°50’08’’ 50 zapadna Zavidovići 720 44°18’25’’ 18°15’46’’ 50 istočna Očevija 970 44°10’14’’ 18°27’27’’ 50 istočna Klis 1060 44°06’43’’ 18°41’51’’ 50 istočna Knezina 1100 43°59’35’’ 18°45’50’’ 50 istočna Romanija 1410 43°54’57’’ 18°39’10’’ 50 istočna Prilikom sabiranja uzoraka za alozimska istraživa-gela, elektroforeze i bojenja gela bili su prilagođeni ennja vodilo se računa da udaljenost između stabala bude zimskim sustavima (Konnert 1999, 2004;Hüssennajmanje 50 m. dorferi sur.1995). Istraživalo se 9 enzimskih sustava s ukupno 17 genskih lokusa (tablica 2). Postupci maceracije, priprave Tablica 2. Enzimski sustavi, E.C. referentni broj, broj lokusa Table 2 Enzyme systems, E. C. code, Gene loci Enzimski sustavi –Enzyme system E.C. broj –E. C. code Genski lokusi –Gene loci Phosphoglucose isomerase 5.3.1.9 Pgi –A, — B Phosphoglucomutase 2.7.5.1 Pgm –A, —B Isocitratdehydrogenase 1.1.1.42 Idh –A , –B, Menadionreduktase 1.6.99.2 Mnr –B, Shikimatdehydrogenase 1.1.1.25 Sdh –A, Leucinaminopeptidase 3.4.11.1 Lap –A, —B Fluorescent esterase 3.1.1.1 Fest –A, —B Glutamatoxalacetattransminase 2.6.1.1 Got –A,–B, –C 6-phosphoglucomatedehydrogenase 1.1.1.44 6Pgdh –A, —B Ukupno –Total 9 17 |