DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 UDK 630* 25 (001) UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ SASTOJINI LUŽNJAKA(Quercus robur L.) NAČERNOZEMU U VOJVODINI EFFECTS OF SILVICULTURAL MEASURES IN DEVITALIZED MIDDLE AGED OAK STAND (Quercus Robur L.) ON CHERNOZEM IN VOJVODINA Martin BOBINAC1, Siniša ANDRAŠEV2 SAŽETAK: Na dvije trajne pokusne površine (P.P.-1 i P.P.-2) u jednoj sred nje dobnoj lužnjakovoj monokulturi, analizirani su učinci različitih uzgojnih mjera, koje su poduzimane u svrhu njege sastojine i saniranja posljedica devitalizacije stabala. Proces devitalizacije utvrđen je u 42. godini starosti sastojine i manifestirao se u koincidenciji nepovoljnog sastojinskog stanja i nepovoljnih egzogenih utjecaja. Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uzgojno-sanitar na sječa umjerenog i jakog zahvata, a na P.P.-2 uklanjana su suha stabla. Za definiranje učinaka različitih uzgojnih mjera u starosnom razdoblju od 43–52. go- di ne, korišten je tečajni (prosječni periodički) debljinski prirast (id), svih preostalih stabala i stabala budućnosti. Na P.P.-1 srednja veličina te čajnog debljinskog prirasta svih stabala veća je za 37 %, a stabala budućno sti za 35 %, u odnosu na P.P.-2. Ovisnost debljinskog prirasta od prsnih pro mjera kod svih stabala pokazuje srednje jaku korelaciju (R = 0,52–0,54), a za grupu stabala budućnosti korelacija je slabije izražena (R = 0,28–0,32). Ključne riječi:hrast lužnjak, trajni pokusi, devitalizacija, učinci uzgojnih mjera, debljinski prirast. UVOD – Introduction Na staništima koja su povoljna za razvoj lužnjaka, Za hrast lužnjak H.Leibundgut(1976) preporudugoročna projekcija gospodarenja sa sastojinama te-čuje vrlo rani početak njege i pozitivnu selekciju. Zbog melji se na proizvodnji kvalitetnih sortimenata, pa pred-izrazite heliofitnosti hrasta lužnjaka, proces biološkog met njege, primarno, predstavljaju stabla najveće diferenciranja stabala u mlađim razvojnim fazama sakvalitete. Pravilnom projekcijom mjera njege u lužnja-stojina, karakterzira mortalitet i prelazak stabala na kovim sastojinama, odnosno usklađivanjem njihovog nižu etažu, a do pozitivne promjene etaža rijetko dolazi intenziteta s ciljem gospodarenja i razvojnom dinami-kod stabala iz nižih etaža (M. Bobinac, F. Ferlin kom sastojina, postižu se i najbolji učinci u dugoročno 1996, F.Ferlin, M.Bobinac1999). Zato izostanak projektiranom proizvodnom procesu (I. Dekanić mjera njege u mladim i srednjedobnim sastojinama ima 1964, S.Matić1989).Takvo stajalište u uzgojnoj stra-za posledicu nepravilan razvoj, a često i devitalizaciju tegiji ne umanjuje ostvarivanje drugih, isto tako važnih stabala, dok mjere njege u nepravilno formiranim safunkcija lužnjakovih šuma, već, naprotiv, doprinosi da stojinama u dužem razdoblju predstavljaju iznuđene se u uređenom sustavu gospodarenja u pravilno izgra-intervencije.Takve sastojine što dublje ulaze u starost, đenim sastojinama osiguravaju optimalni uvjeti za nji-njihova je izgrađenost nepravilnija i nepovoljnija za hovo ostvarivanje. optimalnu produkciju i produkciju kvalitetnih sortimenata (Lj. Marković, M. Manojlović 1929, M. Bobinac2008). 1 Dr Martin Bobinac, docent, Univerzitet u Beogradu – U različitim ekosustavima lužnjakovih šuma u pro Šumarski fakultet, KnezaVišeslava 1, 11030 Beograd, Srbija; E-mail: mbobinac@EUnet.rs teklom razdoblju utvrđeno je sinergističko djelovanje 2 Dr SinišaAndrašev, znanstveni suradnik, Istraživačko razvojni različitih čimbenika koji su nepovoljno utjecali na raz institutut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu,Antona Čehova voj sastojina i uvjetovali njihovo propadanje (B.Prpić 13d, 21000 Novi Sad, Srbija; E-mail: andrasev@uns.ac.rs |