DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 UDK 630* 25 (001) UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ SASTOJINI LUŽNJAKA(Quercus robur L.) NAČERNOZEMU U VOJVODINI EFFECTS OF SILVICULTURAL MEASURES IN DEVITALIZED MIDDLE AGED OAK STAND (Quercus Robur L.) ON CHERNOZEM IN VOJVODINA Martin BOBINAC1, Siniša ANDRAŠEV2 SAŽETAK: Na dvije trajne pokusne površine (P.P.-1 i P.P.-2) u jednoj sred nje dobnoj lužnjakovoj monokulturi, analizirani su učinci različitih uzgojnih mjera, koje su poduzimane u svrhu njege sastojine i saniranja posljedica devitalizacije stabala. Proces devitalizacije utvrđen je u 42. godini starosti sastojine i manifestirao se u koincidenciji nepovoljnog sastojinskog stanja i nepovoljnih egzogenih utjecaja. Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uzgojno-sanitar na sječa umjerenog i jakog zahvata, a na P.P.-2 uklanjana su suha stabla. Za definiranje učinaka različitih uzgojnih mjera u starosnom razdoblju od 43–52. go- di ne, korišten je tečajni (prosječni periodički) debljinski prirast (id), svih preostalih stabala i stabala budućnosti. Na P.P.-1 srednja veličina te čajnog debljinskog prirasta svih stabala veća je za 37 %, a stabala budućno sti za 35 %, u odnosu na P.P.-2. Ovisnost debljinskog prirasta od prsnih pro mjera kod svih stabala pokazuje srednje jaku korelaciju (R = 0,52–0,54), a za grupu stabala budućnosti korelacija je slabije izražena (R = 0,28–0,32). Ključne riječi:hrast lužnjak, trajni pokusi, devitalizacija, učinci uzgojnih mjera, debljinski prirast. UVOD – Introduction Na staništima koja su povoljna za razvoj lužnjaka, Za hrast lužnjak H.Leibundgut(1976) preporudugoročna projekcija gospodarenja sa sastojinama te-čuje vrlo rani početak njege i pozitivnu selekciju. Zbog melji se na proizvodnji kvalitetnih sortimenata, pa pred-izrazite heliofitnosti hrasta lužnjaka, proces biološkog met njege, primarno, predstavljaju stabla najveće diferenciranja stabala u mlađim razvojnim fazama sakvalitete. Pravilnom projekcijom mjera njege u lužnja-stojina, karakterzira mortalitet i prelazak stabala na kovim sastojinama, odnosno usklađivanjem njihovog nižu etažu, a do pozitivne promjene etaža rijetko dolazi intenziteta s ciljem gospodarenja i razvojnom dinami-kod stabala iz nižih etaža (M. Bobinac, F. Ferlin kom sastojina, postižu se i najbolji učinci u dugoročno 1996, F.Ferlin, M.Bobinac1999). Zato izostanak projektiranom proizvodnom procesu (I. Dekanić mjera njege u mladim i srednjedobnim sastojinama ima 1964, S.Matić1989).Takvo stajalište u uzgojnoj stra-za posledicu nepravilan razvoj, a često i devitalizaciju tegiji ne umanjuje ostvarivanje drugih, isto tako važnih stabala, dok mjere njege u nepravilno formiranim safunkcija lužnjakovih šuma, već, naprotiv, doprinosi da stojinama u dužem razdoblju predstavljaju iznuđene se u uređenom sustavu gospodarenja u pravilno izgra-intervencije.Takve sastojine što dublje ulaze u starost, đenim sastojinama osiguravaju optimalni uvjeti za nji-njihova je izgrađenost nepravilnija i nepovoljnija za hovo ostvarivanje. optimalnu produkciju i produkciju kvalitetnih sortimenata (Lj. Marković, M. Manojlović 1929, M. Bobinac2008). 1 Dr Martin Bobinac, docent, Univerzitet u Beogradu – U različitim ekosustavima lužnjakovih šuma u pro Šumarski fakultet, KnezaVišeslava 1, 11030 Beograd, Srbija; E-mail: mbobinac@EUnet.rs teklom razdoblju utvrđeno je sinergističko djelovanje 2 Dr SinišaAndrašev, znanstveni suradnik, Istraživačko razvojni različitih čimbenika koji su nepovoljno utjecali na raz institutut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu,Antona Čehova voj sastojina i uvjetovali njihovo propadanje (B.Prpić 13d, 21000 Novi Sad, Srbija; E-mail: andrasev@uns.ac.rs |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 1989). Na posljedice izazvane narušavanjem ravnoteže u vrlo osjetljivim i dinamičnim ekosustavima hrasta lužnjaka, pa time, posredno, i na neprilagođenu uzgojnu strategiju u procesu formiranja sastojina, ukazali su brojni autori. Na značenje fitosociološkog slabljenja stabala uslijed neadekvatne izgrađenosti sastojina, posebno je ukazivano početkom dvadesetog stoljeća, kada je sušenje lužnjakovih šuma imalo epidemijski karakter (Lj.Marković, M.Manojlović1929, Đ. Nenadić 1931). Polazeći sa stajališta da se volumen u sastojinama treba povećavati sa starošću, S.Matić (1989) u proučavanim lužnjakovim šumama utvrđuje suprotan trend, a kao razlog navodi i neprilagođene mjere njege, odnosno nepravilno određene i prejake intenzitete prorjeda u starijim sastojinama, a koje su mogle proisticati i uslijed nepravilne izgrađenosti sastojina. U srednjedobnim sastojinama od ranolistajućeg i kasnolistajućeg lužnjakaV.Stamenković i Z. Simić (1995) konstatiraju značajno smanjenje broja stabala i volumnog prirasta.Klepac,(1964, 1984),A. Pranjić (1996), Lukić, (2003), M. Čater et al. (2008) i dr. ukazuju na permanantno smanjivanja debljinskog prirasta kod hrasta lužnjaka u različito starim sastojinama, što, prema fazi razvoja sastojina, indicira na uticaj nepovoljnih čimbenika i slabljenje vitalnosti, nego što je to odlika starosti stabala. Dokaz tomu, u određenom smislu, može poslužiti utvrđena rastuća tendencija prirasta u starijim fazama razvoja sastojina, koja je uslijedila po prestanku djelovanja nepovoljnih utjecaja i uspostavljanja ravnoteže u lužnjakovim šu- mama (Š.Meštrovićetal. 1996). Prema dosadašnjim saznanjima primjena uzgojnih mjera u lužnjakovim sastojinama umanjene funkcionalne sposobnosti ima značajna ograničenja za ostvarivanje očekivanih učinaka i ciljeva. Prema rezultatima proučavanja učinaka zakašnjele prorjede na prirast stabala lužnjaka D.Klepac (1964) nije utvrđeno povećanje debljinskog prirasta na preostalim stablima, 10 godina poslije provedene prorjede. Istraživanja u neadekvatno njegovanim i devitaliziranim srednjedobnim sastojinama lužnjaka (M. Bobinac i S. Andrašev 2001a) i cera (M. Bobinac i S. Andrašev 2006), iako su potvrdila bolje kratkoročne učinke u prirastu stabala poslije provedenih jačih prorjeda, u odnosu na tretman sanitarne sječe, ukazala su da procesi devitalizacije kojima su izložene mlađe, nepravilno formirane sastojine, otežavaju projekciju i primjenu optimalne njege i uvjetuju druge negativne posljedice u razvoju sastojina (M.Bobinacetal. 2003). Cilj ovog rada je komparativnim trajnim pokusnimm površinama analizirati učinke različitih uzgojnih mjera, koje su poduzimane u cilju njege sastojine i saniranja posljedica devitalizacije. Devitalizacija je utvrđena u 42. godini starosti sastojine i na temelju sistematiziranih podataka na trajnim pokusnim površi nama, cilj je analizirati učinke na prirastu preostalih stabala u starosnom razdoblju od 43–52. godine. MATERIJAL I METODE RADA – Material and methods 2.1. Područje istraživanja – Study area Istraživanja su obavljena u umjetno podignutoj monokulturi lužnjaka na području Bačkog Monoštora u GJ oo “Kolut-Kozara”, odel 32 j (.n= 4549’,.e= 1839’). Na is traživanom području bile su zastupljene mješovite sastojine lužnjka i cera, koje su poslije Drugog svjetskog rata posječene čistom sječom. Poslije krčenja panjeva zemljište je obrađivano i dvije do tri godine korišteno u poljoprivredne svrhe. Zadnje godine korištenja zajedno s poljoprivrednom kulturom (žitarice) zasijan je žir u brazde s razmakom između redova 2 m. Nadmorska visina je 88 m.Stanište karakterizira polidominantna fitocenoza Tilio-Car pino-Quercetum robori-cerris (Sveza Aceri tatarici-QuercionZol. et Jak. 1957), a zemljište je černozem-beskarbonatni s dubinom humusno akumulativnog horizonta 40–50 cm. 2.2. Prikupljanje i obrada podataka – U istraživanoj sastojini su u 42. godini starosti izdvojene dvije trajne pokusne površine, veličine 0,25 ha, sa zaštitnim pojasom širine 10 m. Na pokusnim površinama sva stabla su trajno obrojčana i obilježena su mjesta na prsnoj visini za mjerenje promjera. Periodično su Na temelju klimatskih podataka s meteorološke sta oo nice Sombor (.n = 4540’,.e = 1859’, nadmorska visina 86 m,) za razdoblje 1978-2004. godine srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,9 oC, a između pojedinih godina varirala je od 9,5 oC (1980. godine) do 12,8 oC (2000. godine), s koeficijentom varijacije (cv) od 7,4%. Srednja godišnja količina oborina iznosi 584,5 mm,a između pojedinih godina varirala je od 277,5–818,4mm, s koeficijentom varijacije (cv) od 20,2%.Hidrološka bilanca, izračunata po metodi Thornthweite-a, pokazuje da je višak vode u zemljištu od siječnja do ožujka (ukupno 65–70 mm), od travnja do lipnja u zemljištu je prisutna rezerva vlage, dok manjak vlage nastupa u srp nju i zadržava se u kolovozu i rujnu mjesecu. Data collecting and processing svim stablima za vrijeme mirovanja vegetacije mjerena dva unakrsna promjera, s točnošću na 1 mm, i visine s visinomjerom Blume-Leiss, s točnošću 0,5 m. Za potrebe ovoga rada korištena je izmjera svih stabala u 42. i 52. godini starosti sastojine, kao i izmjera doznačenih |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 53 <-- 53 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 stabala u 48. godini. Pri izmjeri u 42. godini svakom stablu procijenjen je biološki položaj (BP) i stupanj slobode položaja krošnje (SK), na osnovi klasifikacije Asman-a (V.Stamenković, M. Vučković 1988): – Biološki položaj: nadstojno (1), međustojeće (2), podstojno (3); – Stupanj slobode položaja krošnje (SK): slobodno sto jeća krošnja – bez dodirivanja s krošnjama susjednih stabala ili je dodirivanje manje od 25 % obuj ma krošnje (1); jednostrano stješnjena krošnja – dodirivanje krošanja 25–50 % obujma krošnje (2); višestra no stješnjena krošnja – dodirivanje krošanja preko 50 % obujma krošnje (3). Za procjenu intenziteta oštećenosti (osutost) krošnji korištena je klasifikacija (ECE) sa stupnjevima 0–4 (0 – gubitak lisne mase do 10 %, 1 – gubitak lisne mase 11–25 %, 2 – gubitak lisne mase 26–60 %, 3 – 61–99 %, 4 – gubitak lisne mase 100 %), u odnosu na lokalno referentno stablo. Za obračun volumena sastojine korištene su volumne tablice Schwappacha za hrast, pri čemu su korištene visinske krivulje izravnane funkcijomh = ae-b/d+1,30. U starosnom razdoblju od 43–52. godine na pokus nim površinama je primijenjen različit uzgojni tretman. Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uz gojnosanitarna sječa, umjerenog i jakog zahvata, a P.P.-2 bila je prepuštena prirodnom procesu izlučivanja stabala. Na P.P.-1 u 42. godini izabrano je 128 stabala budućnosti (SB) po hektaru, od kojih je u 52. godini zadržalo isti status 124 stabla. Stablima budućnosti u 42. i 48. godini primarno su uklanjani najjači konkurenti, pa tretman ima karakter selektivne prorjede. Po sličnim uzgojnim načelima na P.P.-2 u 42. godini izabrano je 156 dominantnih stabala za komparaciju, od kojih je u 52. godini zadržalo isti status 148 stabala (M.Bobinac etal. 1997, M.Bobinaci S.Andrašev 2001a). Odnos srednjeg promjera po temeljnici doznačenih stabala i srednjeg promjera preostalih stabala, definiran kao pokazatelj prorjede (qd), korišten je za numeričko definiranje karaketra prorjede. Obrada podataka sastojala se u nalaženju numeričkih parametara debljinske strukture: aritmetička sre- dina (d), standardna devijacija (sd), koeficijent varijacije (cv), varijacijska širina (vš), minimum (dmin), maksimum (dmax), koeficijent asimetrije (.3) i koeficijent spljoštenosti (.4) (Stamenković i Vučković, 1988). Neparametarski test Kolmogorov-Smirnova (|D| statistika) korišten je za međusobnu usporedbu debljinskih struktura i struktura debljinskog prirasta. Za definiranje zavisnosti stupnja slobode položaja krošnje i stupnja osutosti krošanja, kao i biološkog položaja i stupnja osutosti krošanja na pokusnim površinama u 2 42.godini starosti sastojine korišten je . test nezavisnosti. Učinci različitih tretmana sastojine analizirani su u starosnom razdoblju od 43–52. godine, pri čemu je uspoređen tečajni (prosečni periodični) debljinski prirast (id) dobiven po kontrolnoj metodi, između svih stabala na pokusnim površinama i posebno krajnje grupe stabala budućnosti na P.P.-1, odnosno stabala za komparaciju na P.P.-2. Za nalaženje zavisnosti tečajnih prirasta promjera od njihovih prsnih promjera na početku razdoblja istraživanja korištena je linearna funkcija (Snedecor and Cochran, 1959; Hadživuković, 1973): gdje su:yi – tečajni prirast promjerai-tog stabla; – aritme tička sredina veličina tečajnih prirasta promjera; xi – prs nipromjeri-tog stabla; – aritmetička sredina veličina prsnih promjera; b–koeficijent pravca linearne zavisnosti. yi– current diameter increment of ithtree; – arithmetic mean of current diameter increment; xi – diameter at breast height of ithtree; – arithmetic mean of diameter at breast height; b – coefficient of slope of linear function. Za nalaženje nepoznatog parametra nagiba pravca (b1) korištena je metoda najmanjih kvadrata: U cilju objektivne ocjene značenja utjecaja uzgojnog tretmana na veličinu prirasta primijenjen je statističkit- test. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Results of research 3.1. Elementi rasta i debljinska struktura sastojine u 42. i 52. godini Elements of growth and diameter distribution of the stand at the age of 42 and 52 years Elementi rasta svih stabala i stabala budućnosti na pokusnim površinama u starosti 42 i 52 godine, kao i posječenih stabala u 42. i 48. godini, prikazani su u tablici 1, a u tablici 2 prikazani su numerički pokazatelji njihove debljinske strukture. U 42. godini na P.P.-1 utvr đen je za 3 % veći ukupan broj stabala po hektaru, a za 9 % manji iznos temeljnice po ha i za 12 % manji volumen po ha, u odnosu na P.P.-2. Na P.P.-2 utvrđen je za 1,3 cm veći srednji promjer po temeljnici (dg) i za 1,7 cm veći srednji promjer po temeljnici 20 % najjačih stabala u sastojini (dg20 %), u odnosu na P.P.-1. Na obje pokusne površine varijabilnost debljinske strukture iznosi 20–22 %, a veća je varijacijska širina na P.P.-2. Na obje pokusne površine utvrđena je desna asimetrija, na P.P.-1 platikurtični, a na P.P.-2 je izražen leptokurtični raspored prsnih promjera (tablica 1). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 54 <-- 54 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 Tablica 1.Osnovni podaci o elementima rasta svih stabala i identične grupe stabala budućnosti u 42. i 52. godini, i posječenim stablima u 42. i 48. godini na pokusnim površinama. Table 1 Main data on growth elements of all trees and the identical collective of future trees in 42ndand 52ndyear, and cut trees in 42ndand 48ndyear on sample plots. Starost, stanje (Age, state) Sva stabla –All trees Stabla budućnosti –Future trees N[kom.·ha-1] G[m2·ha-1] V[m3·ha-1] N[kom.·ha-1] G[m2·ha-1] V[m3·ha-1] O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 42. god.(42 yr) 832 804 22.44 24.72 194.17 220.81 124 148 4.76 6.38 44.17 60.68 Prorjeda (42.) Thinning (42 yr) 216 148 4.75 3.56 39.11 29.96 Prorjeda (48.) Thinning (48 yr) 212 44 5.91 0.97 53.69 8.41 52. god.(52 year) 404 612 17.77 26.23 181.92 267.37 124 148 7.42 8.76 80.09 94.48 Suma prorjeda (sum of thinning) 428 192 10.66 4.53 92.80 38.37 Vol. prirast u razdoblju 42.-52. god. [m3·ha-1·god-1] Volume increment in period from 42 to 52 yr [m3·ha-1·yr -] 8,06 8,49 3.59 3.38 Legenda: OP– pokusna površina; N – broj stabala po hektaru; G – temeljnica po hektaru;V– volumen po hektaru. Legend: OP – sample plot; N – number of trees per hectare; G – basal area per hectare; V – volume per hectare. U 42. godini na P.P.-1 izdvojena 124 stabla buduć-25,8 % % od ukupne temeljnice i 27,5 % od ukupnog nosti po hektaru čine 14,9 % od ukupnog broja stabala volumena po hektaru. Stabla za komparaciju na P.P.-2 po hektaru, 21,2 % od ukupne temeljnice i 22,7 % od imala su za 1,3 cm veći srednji promjer po temeljnici u ukupnog volumena, a 148 stabala za komparaciju na odnosu na stabla budućnosti na P.P.-1. Stabla budućnoP. P.-2 čine 18,4 % ukupnog broja stabala po hektaru, sti na P.P.-1, odnosno stabla za komparaciju na P.P.-2 Tablica 2. Numerički pokazatelji debljinske strukture svih stabala, stabala budućnosti u 42. i 52. godini i posječenih stabala u 42. i 48. godini na pokusnim površinama. Table 2 Numerical indicators of diameter distribution of all and future trees in 42 and 52 year, and cut trees in 42 and 48 year on sample plots. Numerički 42. godina(42 yr) Prorjede(Thinnings) 52. godina(52 yr) pokazatelji (Numerical Sva stabla (All trees) Stabla budućn. (Future trees) 42. godina (42 yr) 48. godina (48 yr) Sva stabla (All trees) Stabla budućn. (Future trees) indicators) P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 n – 208 201 31 37 54 37 53 11 101 153 31 37 d [cm] 18,2 19,3 21,8 23,1 16,4 17,1 18,5 16,2 23,2 22,9 27,3 27,1 dg [cm] 18,5 19,8 22,1 23,4 16,7 17,5 18,8 16,7 23,7 23,4 27,6 27,5 dg20 % [cm] 23,8 25,5 26,4 29,7 21,9 22,4 24,2 24,5 30,1 29,9 33,2 34,4 sd [cm] 3,68 4,23 3,43 3,92 3,41 3,68 3,69 4,51 4,76 4,84 4,30 4,34 cv [ %] 20,3 21,9 15,7 17,0 20,8 21,5 20,0 27,9 20,5 21,2 15,8 16,0 dmin [cm] 10,0 10,0 14,1 17,6 10,0 11,3 12,3 11,8 12,2 11,7 17,0 21,0 dmax [cm] 27,7 35,8 27,7 35,8 27,1 25,6 28,6 27,1 35,9 42,2 35,9 42,2 vš [cm] 17,7 25,7 13,6 18,2 17,1 14,4 16,3 15,3 23,7 30,5 18,9 21,2 .3 0,399 0,664 -0,091 1,259 1,169 0,202 0,677 1,479 0,190 0,691 -0,104 1,389 .4 2,714 4,361 2,164 4,684 4,506 2,233 3,082 4,153 2,931 4,341 2,963 5,400 qd 0,87 0,86 0,86 0,77 |D| 0,19 *** 0,22 ns 0,301 * 0,482 * 0,09 ns 0,21 ns Legenda:n– broj stabala na pok. površini; – aritmetička sredina promjera;dg –srednji promjer po temeljnici;sd – standardna devijacija promjera;cv – koeficijent varijacije;vš– varijacijska širina;dmin – minimalni promjer;dmax – maksimalni promjer; .3–koeficijent asimetrije (skewness);.4 -koeficijent spljoštenosti (kurtosis);qd -pokazatelj prorjede;|D|– statistika neparametarskog testa Kolmogorov-Smirnova. Legend: n – number of trees on sample plot; – arithmetic mean of diameter at breast height; dg– stand quadratic mean diameter; sd– standard deviation; cv– coefficient of variation; vš – variation width; dmin– minimal diameter; dmax– maximal diameter; .3– coefficient of skewness; .4 –coefficient of kurtosis; qd– indicator of thinning; |D| – statistics of Kolmogorov-Smirnov nonparametric test. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 55 <-- 55 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 karakteriziraju se manjom varijacijskom širinom promjera i manjim koeficijentom varijabilnosti u odnosu na sva stabla na pokusnim površinama (tablica 2). U 52. godini na P.P.-1 bio je za 34 % manji ukupan broj stabala po hektaru i za 32 % manja temeljnica i volumen po hektaru, u odnosu na P.P.-2. U 52. godini na P.P.-1 srednji promjer i srednji promjer 20 % najjačih stabala po temeljnici nešto je veći na P.P.-1 u odnosu na P.P.-2.Varijabilnost strukture prsnih promjera je bliska (20,5–21,2 %), na oba pokusna polja utvrđena je desna asimterija, na P.P.-1 mezokurtični raspored, a na P.P.-2 izražen leptokurtični raspored strukture prsnih promjera. Stabla budućnosti u 52. godini na P.P.-1 čine 30,7 % ukupnog broja stabala, 41,8 % ukupne temeljnice i 44,0 % ukupnog volumena, a u volumnom prirastu sudjeluju sa 45 %. Na P.P.-2 stabla za komparaciju čine 24,2 % ukupnog broja stabala, 33,4 % ukupne temeljnice i 35,3 % ukupnog volumena, a u volumnom prirastu sudjeluju sa 40 %. U 52. godini nešto je veći srednji promjer stabala budućnosti na P.P.-1, u odnosu na srednji promjer stabala za komparaciju na P.P.-2.Varijabilnost debljinske strukture stabala budućnosti je bliska (15,8–16 %), a utvrđena je razlika u asimetriji i spljoštenosti (tablica 2). Sumarne krivulje debljinske strukture svih stabala pokazuju da su u 42. godini na P.P.-2 stabla s nešto ve ćim prsnim promjerima, što je potvrđeno i testom Kolmogorov- Smirnova (grafikon 1, tablica 2), a zbog diferenciranog uzgojnog tretmana i različite prirasne reakcije stabala debljinske strukture svih stabala i stabala budućnosti na P.P.-1, odnosno dominantnih stabala za komparaciju na P.P.-2, u 52. godini su se približile, što je potvrđeno i testom Kolmogorov-Smirnova (grafikon 1, tablica 2). Grafikon 1.Sumarne krivulje debljinske strukture u 42. i 52. godini svih stabala, kao i grupe stabala budućnosti (SB). Graph 1 Cumulative curves of diameter distribution in 42ndand 52ndyear of all trees and the collective of future trees. 3.2. Karakteristike devitalizacije u sastojini u 42. godini Characteristics of stand devitalisation in 42ndyear U 42. godini u monokulturi lužnjaka evidentiran je što ukazuje da je proces devitalizacije u neposrednoj proces intenzivnog biološkog diferenciranja i devitali-vezi s izgrađenošću sastojine, odnosno s uzgojnim tretzacije stabala. Učešće međustojećih (BP-2) i podstoj-manom u prethodnom razdobljuu (tablica 3 i 4). nih (BP-3) stabala bilo je na pokusnim površinama 18,1–30,3 %, a učešće stabala s jednostrano i višestra no stješnjenim krošnjama bilo je 83,2–87,1 %. Preko 50 % stabala na pokusnim površinama bilo je sa stupnjom osutosti krošnje 1–4, a u stupnju 3-4 nalazilo se 20 % sta bala. Na osnovi testa nezavisnosti utvrđen je visok stupanj zavisnosti stupnja osutosti krošnje od biološkog položaja i stupnja slobode položaja krošnje, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 56 <-- 56 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 Tablica 3. Postotno učešće stabala različitih bioloških položaja i stupnja osutosti krošnje na pokusnim površinama u 42. godini starosti i rezultati testa nezavisnosti. Table 3 Percentage of trees in different crown classes and crown defoliation on sample plots in 42ndyear and results of.2independence test. Tablica 4.Postotno učešće stabala različitih stupnjeva slobode položaja krošnji i stupnjeva osutosti krošnje na pokusnim površinama u 42. godini starosti i rezultati testa nezavisnosti. Table 4 Percentage of trees in different classes of crown freedom position and crown defoliation on sample plotsa in 42ndyear and results of.2independence test. OsuPP- 1 PP-2 tost (defoliation) BP-1 BP-2 BP-3 suma (sum) BP-1 BP-2 BP-3 suma (sum) 0 44.2 2.9 0.5 47.6 38.8 6.0 4.5 49.3 1 21.2 3.4 1.0 25.5 20.9 2.0 3.5 26.4 2 6.3 0.5 1.0 7.7 2.5 0.0 0.5 3.0 3 2.9 1.4 1.4 5.8 3.0 0.5 3.0 6.5 4 7.2 3.4 2.9 13.5 4.5 3.5 7.0 14.9 suma (sum) 81.7 11.5 6.7 100.0 69.7 11.9 18.4 100.0 . 2 =36.33 *** . 2 =38.79 *** OsuPP- 1 PP-2 tost (defoliation) SK-1 SK-2 SK-3 suma (sum) SK-1 SK-2 SK-3 suma (sum) 0 13.5 23.1 11.1 47.6 10.0 23.4 15.9 49.3 1 0.5 16.3 8.7 25.5 3.0 10.0 13.4 26.4 2 1.4 1.9 4.3 7.7 0.0 1.0 2.0 3.0 3 0.5 0.5 4.8 5.8 0.0 2.5 4.0 6.5 4 1.0 3.4 9.1 13.5 0.0 4.0 10.9 14.9 suma (sum) 16.8 45.2 38.0 100.0 12.9 40.8 46.3 100.0 . 2 =49.27 *** . 2 =23.61 *** 2 Legenda: OP–pokusna površina; BP–biološki položaj stabla; SK –stupanj slobode položaja krošnje; . – statistika testa nezavisnosti. Legend: OP – sample plot; BP – crown class; SK – degree of crown freedom position; .2– statistics of independence test. 3.3. Karakteristike provedenih uzgojnih tretmana Characteristics of implemented silvicultural treatments Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uzgojno-sanitarna sječa, pri kojoj su stabla sa stupnjom osutosti krošnje 3i4 u 42. godini sudjelovala u strukturi doznačenih stabala sa 69 %, a u 48. godini sa 31 %. U 42. godini na PP-1 ukupno je doznačeno 216 stabala po hektaru ili 26 %, s temeljnicom od 4,75 m2·ha-1 ili 21,2 % i volumenom od 39,11 m3·ha-1 ili 20,2%. Numerički pokazatelji debljinske strukture doznačenih stabala u 42. godini pokazuju da su doznačena stabla imala prsne promjere od 10–27,1 cm, a srednji promjer 16,7 cm. Doznačena stabla imala su izraženu desnu asimetriju i izražen leptokurtični raspored prsnih promjera. U 48. godini na PP-1 provedena je još jedna uzgojno-sanitarna sječa i ukupno je doznačeno 212 stabala po hektaru ili 34,4 %, s temeljnicom od 5,91m2·ha-1 ili 28,1 % i volumenom od 53,69 m3·ha-1 ili 26,9 %. Numerički pokazatelji debljinske strukture doznačenih stabala u 48.godini pokazuju da su doznačena stabla imala prsne promjere od 12,3–28,6 cm, a srednji promjer 18,8 cm. Doznačena stabla imala su desnu asimetriju i mezokurtični raspored prsnih promjera (tablica 1 i 2). Na P.P.-2 u razdoblju od 42–48. godine osušilo se 148 stabala po hektaru ili 18.4 %, s temeljnicom od 3,56m2·ha-1 ili 14,4 % i volumenom od 29,96m3·ha-1 ili 13,6 %, pri čemu su stabla sa stupnjem osutosti krošnje 3i4sudjelovalasa 92 % (svedeno na 42. godinu). Osušena stabla imala su prsne promjere od 11,3–25,6 cm, a srednji promjer 17,5 cm. Doznačena stabla imala su desnu asimetriju i slabije izražen platikurtični raspored prsnih promjera. Na P.P.-2 u razdoblju od 48–52. go- dine osušilo se 44 stabala po hektaru ili 6,7 %, s temeljnicom od 0,97 m2·ha-1 ili 4,1 % i volumenom od 8,41m3·ha-1 ili 3,7 % (svedeno na 42. godinu), pri čemu su stabala sa stupnjem osutosti krošnje 3i4 (svedeno na 48.godinu)sudjelovalasa 100 %. Osušena stabla imala Grafikon2.Sumarne krivulje debljinske strukture doznačenih i osu šenih stabala u 42. i 48. godini po hektaru. Graph 2 Cumulative diameter distribution curve of the marked and dead trees per hectare in 42ndand 48thyear. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 57 <-- 57 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 su prsne promjere od 11,8–27,1 cm, a srednji promjer 16,7 cm, izraženu desnu asimetriju i leptokurtični raspored (tablica 1 i 2). Pokazatelj prorjede (qd) u 42. godini približno je isti na obje površine (0,86-0,87), a u 48. godini značajno je veći na P.P.-1 (0,86), u odnosu na P.P.-2 (0,77).Test Kolmogorov- Smirnova potvrdio je razliku u debljins kim strukturama izlučenih stabala na pokusnim površina ma u 42. i 48. godini (grafikon 2, tablica 2). Pokazatelj pro rje de ukazuje da je izlučivanje stabala na pokusnim površinama imalo karakter niske prorjede. 3.4. Učinci provedenih uzgojnih mjera – Effects of implemented silvicultural measures Učinci provedenih uzgojnih mjera na pokusnim površinama pokazuju najveće razlike na razini srednjih veličina debljinskog prirasta, kako svih stabala, tako i grupe stabala budućnosti. Preostala stabla u razdoblju od 43–52. godine na P.P.-1 imaju prosječno veći tečajni debljinski prirast za 37 % (godišnje 1 mm više, odnosno 10mmza deset godina), u odnosu na prosječnu veličinu prirasta na P.P.-2. Kod stabala budućnosti debljinski prirast je veći za 35 %, što je u apsolutnom iznosu godišnje 1,4mmviše, (odnosno 14 mm za 10 godina), u odnosu na prirast stabala za komparaciju na P.P.-2. Utvrđene razlike statistički su vrlo značajne (na razini rizika od 0.1%), što je potvrđeno t-testom (grafikon 3). Grafikon3.Srednje veličine tečajnog debljinskog prirasta svih stabala i stabala budućnosti (SB). Graph 3 Mean values of current diameter increment of all and future (SB) trees. Legenda: PP– pokusna površina; SB – stabla budućnosti; t – test. Legend: PP – sample plot; SB – future trees; t – test. Provedene uzgojne mjere uvjetovale su manje razlike u strukturi debljinskog prirasta upoređivanih grupa stabala. Struktura debljinskog prirasta svih stabala pokazuje veći apsolutni (sd) i relativni varijabilitet (cv), veći minimum i maksimum, kao i veću varijacijsku širinu na P.P.-1, u odnosu na P.P.-2 (Tablica 5). Koeficijent asimetrije (.3) od 0,73-0,76 na obje pokusne površine pokazuje desnu asimetriju, a koeficijent spljoštenosti (.4) ukazuje na mezokurtični raspored na P.P.-1 i na blagi leptokurtični raspored strukture debljinskog prirasta na P.P.-2. Stabla budućnosti na P.P.-1, koja su predmet prioritetne njege, i grupa dominantnih stabala za komparaciju na P.P.-2, imaju manju varijabilnost debljinskog prirasta u odnosu na sva stabla.Veća je varijabilnost debljinskog prirasta stabala budućnosti na P.P.-1, u odnosu na grupu stabala za komparaciji na P.P.-2.Asimetrija debljinskog prirasta kod stabala budućnosti manja je u odnosu na sva stabla i manje je izražena na P.P.-1 u odnosu na P.P.-2. Na P.P.-1 sumarne krivulje debljinskog prirasta, za sva stabla i za stabla budućnosti pomaknute su udesno k većim veličinama prirasta, u odnosu na P.P.-2.Također se uočava razlika i u obliku krivulje, što implicira razlike u Tablica 5.Numerički pokazatelji strukture tečajnog debljinskog prirasta svih stabala i stabala budućnosti na pokusnim površinama u razdoblju od 42.-52. go- dine. Table 5 Numerical indicators of current diameter increment structure of all and future trees between 42nd and 52ndyear on sample plots. Numerički pokazatelji (Numerical indicators) Sva stabla (All trees) Stab. budućnosti (Future trees) O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 n -101 153 31 37 id[cm] 0,37 0,27 0,54 0,40 id_20 % [cm] 0,46 0,36 0,64 0,45 sid [cm] 0,18 0,13 0,17 0,11 cv [ %] 49,4 46,3 31,8 26,5 id_min [cm] 0,10 0,05 0,22 0,14 id_max [cm] 0,99 0,68 0,99 0,67 vš [cm] 0,89 0,63 0,77 0,53 .3 0,760 0,729 0,147 0,259 .4 3,094 3,328 3,181 3,603 |D| 0.265 *** 0.564 *** Legenda:n–broj stabala na pok. površini; –aritmetički srednji debljinski prirast; – debljinski prirast dominantnih id_20 % stabala; –standardna devijacija; –koeficijent varijacije; vš–varijacijska širina;id_min –minimalni prirast;id_max –maksimalni prirast;.3 –koeficijent asimetrije (skewness);.4 – koeficijent spljoštenosti (kurtosis); |D| – statistika neparametarskog testa Kolmogorov-Smirnova. sid cv Legend: n – number of trees on sample plot; – arithmetic mean of diameter increment; id_20 %–diameter increment of dominant trees; sid– standard deviation; cv– coefficient of variation; vš – variation width; id_min– minimal diameter increment; id_max– maximal diameter increment; .3– coefficient of skewness; .4- coefficient of kurtosis; |D|–statistics of Kolmogorov-Smirnov nonparametric test. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 58 <-- 58 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 varijabilnosti debljinskog prirasta (grafikon 4).Test Kolmogorov- Smirnova potvrdio je značajne razlike u strukturama debljinskog prirasta, kako za cijelu grupu stabala, tako i za stabla budućnosti (tablica 5). Struktura debljinskog prirasta na pokusnim površinama jasno ukazuje na praktičan značaj primjene različitih tretmana. Tako na primjer, ako se pretpostavi da je očekivani debljinski prirast u ovoj fazi razvoja sastojine 5 mm (širina goda 2,5 mm), tada se s grafikona 2. vidi da na P.P.-1 50 % sta bala budućnosti i 20 % svih stabala u sastojini ima navedeni debljinski prirast. Međutim, na P.P.-2 debljinski Grafikon 4.Sumarne krivulje strukture tečajnog prirasta promjera. Graph 4Cumulative curves of current diameter increment struc- ture. Tablica 6. Korelacija (R), elementi ocjene i parametri linearne regresije tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta stabala od njihovih prsnih promjera u razdoblju od 43–52. godine na pokusnim površinama. Table 6 Correlation (R), elements of evaluation and parameters of linear regression of current annual diameter increment on diameters at breast height between the ages of 43 and 52 years on sample plots. Sva stabla (All trees) Stabla budućnosti (Future trees) OP-1 OP-2 OP-1 OP-2 b1 0.027062 0.016888 0.01593 0.007472 R 0.5218 0.5387 0.3164 0.2749 R2 0.27231 0.29016 0.10011 0.07557 se 0.15738 0.107077 0.166525 0.103922 sb1 0.004446 0.00215 0.00887 0.004417 t 6.087 *** 7.855 *** 1.796 ns 1.692 ns Usporedba koeficijenata regresije (.b1) Comparison of regression coefficients (.b1) s .b1 0,00448321 0,0092607 t 2,269 * 0,913 ns Legenda:b1 –koeficijent regresije;R–koeficijent korelacije; R2 – koeficjent determinacije;se– standardna greška regresije; sb1 – standardna greška koeficijenta regresije; t – statistika; s – standardna greška razlike koefijenata regresije. .b1 Legend: b1– coefficient of regression; R – coefficient of correlation; R2- coefficient of determination; se– standard error of regression; sb1– standard error of regression coefficient; t – statistics; s.b1 – standard error of difference of regression coefficients. Grafikon 5. Zavisnost debljinkog prirasta o prsnim promjerima. Graph 5 Dependence of diameter increment on diameters at breast height. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 Slika1. Izgrađenost i proces devitalizacije stabala na PP-1 1993. godine (Izvor: Bobinac M.,Andrašev S. 2001a). Figure 1 Stand structure and the process of tree devitalisation on PP1 in 1993 (Source: Bobinac, M., and Andrašev, S., 2001b). Na primjeru istraživane sastojine može se istaći značenje fitosociološkog slabljenja stabala, kao posljedice neadekvatne njege u sastojini. Do osnivanja pokusnih površina (jesen 1993. godine) u sastojini je provedeno čišćenje u 13. godini starosti sastojine i prva prorjeda u 24. godini, pri kojoj je posječeno 12,4m3·ha-1 . U 32. godini, na bazi dendrometrijskih izmjera na četri privremene pokusne površine, u sastojini je evidentirano pro sječno 1871 stablo po ha, temeljnica (G) 25,48m2 ·ha-1, volumen (V) 212,00 m3 ·ha-1, tečajni volumni prirast (IV) 13,99m3 ·ha-1, srednji promjer po presjeku (dg) 13.1cmi srednja visina (hg) 13,5 m.U 32. godini predložena je prorjeda s umjerenom jačinom zahvata po volumenu (26 %) i uklonjeno je prosječno 55,3m3 ·ha-1(M.Simić 1985). U usporedbi s prirasno prihodnim tablicama za lužnjak (M.Špiranec 1975, K.Bezak,V.Krejči 1993), može se zaključiti da se istraživana sastojina do 32.godine slično razvijala kao i sastojine lužnjaka na boljim botinetima. Uz sličan uzgojni tretman u sastojini prije osnivanja pokusnih površina do 52. godine starosti sastojine na P.P.-1 ukupno je posječeno 160,50m3·ha-1 ili 47 % od ukupno evidentiranog prirasta volumena sastojine (342,42 m3·ha-1 ), a na P.P.-2 ukupno je posječeno 106,07m3·ha-1 ili 28 % od ukupno evidentiranog prirasta volumena sastojine (373,44m3·ha-1 ). Bez obzira na učestalost njege i realizirani prethodni prihod do 32. godine, visoka ovisnost stupnja osutosti krošanja stabala na pokusnim površinama u 42. godini starosti od biološkog položaja i stupnja slobode položaja krošnje, ukazuje da istraživana sastojina nije bila pravilno formirana. U tom predisponirajućem okviru za devitalizaciju, u starosnom razdoblju sastojine od 32–42. godine, utjecaj nepovoljnih egzogenih čimbenika rezultirao je devitalizacijom većeg broja stabala, koja su u kratkom razdoblju bila izlučena iz sastojine. U starosnom razdoblju od 43–52. godine intenzivniji tretman uzgojno-sanitarnih sječa pokazao je prosječno za 37 % veći tečajni debljinski prirast kod svih preostalih stabala, manje razlike u varijabilnosti prirasta i veći prirasni potencijal debljih stabala, u odnosu na tretman sanitarne sječe, pa se s gledišta saniranja posljedica devitalizacije i njege sastojine smatra učinkovitijim u odnosu na sanitarnu sječu. Za grupu svih preostalih stabala značajnost koeficijenta regresije Slika2. Dominantno, pravilno formirano stablo lužnjaka na P.P.-1 u 52. godini (Foto: M. Bobinac) Figure 2Dominant, regulalry formed common oak tree on PP-1 in 52ndyear (Photo: M. Bobinac). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 59 <-- 59 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 prirast od 5 mm ima samo 10 % stabala budućnosti i manje od 5 % svih stabala u sastojini. Zavisnost debljinskog prirasta stabala od njihovih prsnih promjera je stohastičke prirode (grafikon 5), a koeficijent korelacije (R) od 0,5 za sva stabla ukazuje na srednje jaku korelaciju. Za grupu stabala budućnosti korelacija je slabije izražena i iznosi 0,28–0,32 (tablica 6). Na obje pokusne površine između grupe svih stabala utvrđena je statistička značajnost linearne regresije, odnosno potvrđeno je postojanje zavisnosti debljinskog prirasta stabala od njihovih prsnih promjera, što ukazuje na proces diferenciranja stabala i veći prirasni potencijal debljih stabala. Međutim, za grupu stabala budućnosti na P.P.-1 i grupu dominantnih stabala za komparaciju na P.P.-2 značajnost regresije 4. RASPRAVA U starosnom razdoblju kada su se u monokulturi lužnjaka odvijali procesi intenzivnog diferenciranja stabala, zbog djelovanja nepovoljnih egzogenih čimbenika (pretpostavlja se koincidencija defoliacije i eks tremnih klimatskih uvjeta – sušnih razdoblja) i izostanka adekvat ne njege, u 42. godini utvrđena je izrazita devitalizacija stabala, što je uvjetovalo iznuđene zahvate njege u sastojini u idućem razdoblju. Na osnovi dendrometrijske analize većeg broja stabala, koja su bila posječena u 48. godini na P.P.-1, vidi se nije utvrđena, što implicira da su na obje pokusne površine stabla imale sličan prirasni potencijal, nezavisno o njihovim prsnim promjerima. Utvrđena značajnost razlike koeficijenata regresije (nagib pravca linearne zavisnosti) za grupu svih stabala u sastojini, ukazuje da je prirasni potencijal stabala značajno veći na P.P.-1, u odnosu na P.P.-2. To potvrđuje sposobnost stabala lužnjaka da i u proučavanoj fazi razvoja, poslije razdoblja nepovoljnih utjecaja, reagiraju intenzivnijim prirastom u debljinu, što dovodi do bržeg diferenciranja stabala po debljini. Nepostojanje značajnosti razlike koeficijenata regresije (b) za grupa stabala 1 budućnosti ukazuje da reakcija stabala budućnosti na primijenjeni uzgojni tretman ne zavisi o njihovim promjerima, već o karakteru i intenzitetu uzgojnih mjera. – Discussion da je poslije 1983. godine (starost sastojine 32 godine) nastupio opadajući trend prirasta i izrazita depresija u razdoblju od 1990–1994. godine, kada je veliki broj stabala imao prirast radijusa manji od 1mm, a samo kategorije najdebljih stabala oko 2mm(grafikon 6).U istraživanoj sastojini učestalost izrazitih depresija u prirastu radijusa ukazivalo je na čestu pojavu nepovoljnih egzogenih čimbenika u sastojini. Poslije prestanka djelovanja nepovolj nih utjecaja uočava se povećanje radijalnog prirasta, u zavisnosti od prirasnog potencijala stabala. Grafikon 6. Prirast radijusa (i) nadstojnih stabala lužnjaka, različtog stupnja devitalizacije (Izvor: Bobinac r M.,Andrašev S. 2001b). Graph 6 Current radius increment (ir) of upper story common oaks, of different devitalisation degrees (Source: Bobinac, M., and Andrašev, S., 2001b). Opadajući trend prirasta u starosnom razdoblju od 32–42. godine rezultirao je i sušenjem većeg broja stabala u sastojini u 42. godini (slika 1). Proces devitalizacije u istraživanoj sastojini, u starosnom razdoblju od 42. godine, koincidira s valom masovnog sušenja hrastovih, naročito lužnjakovih i kitnjakovih, šuma u Europi 80. tih godina dvadesetog stoljeća (B. Prpić 1996, T. Oszako i C. Delatour 2000, M.Čater etal. (2008), i dr.). Prema citiranim autorima može se zaključiti da u svakom šumskom području u procesu sušenja europskih hrastova djeluju razne kombinacije nepovoljnih čimbenika. Na značaj fitosociološkog slabljenja stabala, kao predisponirajućeg okvira u procesu sušenja europskih hrastova danas se rijetko ukazuje (M. Vučković 1994). Indikativno je da se, na područjima gdje se fitosociološko slabljenje hrastovih stabala manifestira kao masovna pojava u dugim vremenskih serijama, od pojedinih autora i ne spominje u radovima sinteznog karaktera (D. Kara- džićetal. 2007). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 61 <-- 61 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 potvrđuje da u ovoj fazi razvoja oporavak od stresnih utjecaja zavisi, kako od intenziteta i karaketra uzgojnih mjera, tako i o prirasnom potencijalu stabala. Za grupu stabala budućnosti na P.P.-1 (i potencijalno za grupu dominantnih stabala za usporedbu na P.P.-2), koja su primarno predmet njege, oporavak od djelovanja nepovoljnih utjecaja primarno zavisi o karakteru i intenzitetu uzgojnih mjera, kojima im se selektivno poboljšavaju uvjeti za rast (slika 2). Prema rezultatima proučavanja učinaka zakašnjele prorjede na debljinski prirast stabala lužnjaka D. Klepac (1964) nije utvrđeno ubrzanje rasta poslije pro vedene jake prorjede. Primjenjujući istovjetan metodološki postupak u cilju definiranja učinaka prorjede na grupu stabala budućnosti poljskog jasena M.Bobinac (2000), također nije utvrdio ubrzanje rasta u debljinu poslije jake prorjede.Autor je pretpostavio da je utjecaj nepovoljnih egzogenih čimbenika na prirast stabala u razdoblju poslije prorjede uvjetovalo “prikrivanje” učinaka prorjede. Uz brojne čimbenike koji mogu doprinijeti “prikrivanju” učinaka prorjede, nerealno je očekivati ubrzanje rasta na grupi stabala kod kojih je prisutan konkurentski pritisak, a koji je uvjetovan neprovođenjem adekvatnih mjera njege u sastojini. Zato monitoring promjena prirasta, na komparativnim trajnim pokusnim površinama, koje su pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana, koji na različite načine korespondiraju s di namizmom promjena u sastojinama, može doprinijeti objektivnijem sagledavanju njihovih učinaka (M. Vučković etal. 2005). Primjena učestalih i jakih zahvata uzgojno-sanitarne sječe na P.P.-1 ima za posljedicu manji volumen glavne sastojine po hektaru u 52. godini za 6 %, u odnosu na volumen u 42. godini. Na P.P.-2 volumen glavne sastojine je u 52. godini veći za 21 %, u odnosu na početni volumen u 42. godini. Međutim, imajući u vidu potencijalnu potrebu da se na P.P.-2 uklone devitalizirana i uzgojno neperspektivna stabala (slika 3), u idućem razdoblju mogu se očekivati manje razlike u volumenima glavne sastojine na pokusnim površinama. 5. ZAKLJUČCI Na temelju provedenih istraživanja na trajnim pokusnim površinama u umjetno podignutoj monokulturi lužnjaka na černozemu, koje su bile pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana njege u starosnom razdoblju od 43–52. godine, mogu se donijeti sljedeći osnovni zaključci: 1. Visoki stupanj ovisnosti stupnja osutosti krošanja stabala o biološkom položaju i stupnju slobode položaja krošnje (tablica 3 i 4), ukazivao je da su se u sastojini u 42. godini odvijali intenzivni procesi biološkog diferenciranja stabala, koje je trebalo i u uvjetima djelovanja nepovoljnih čimbenika, uzgojno- sanitarnim sječama podržavati, a prioritetno Slika3. Uzgojno neperspektivno dominantno stablo s formiranom sekundarnom krošnjom, na P.P.-2 u 52. godini. (Foto: M. Bobinac) Figure 3 Tending nonperspective dominant oak tree with formed secondary crown on PP-2 in 52ndyear (Photo: M. Bobinac). Uzgojno-sanitarne sječe na P.P.-1 u razdoblju od 43–52. godine uvjetovale su da preostala stabla imaju značajno veći debljinski prirast u odnosu na P.P.-2, pa se u idućem razdoblju realno može očekivati, i po toj osnovi, da se smanjuje razlika u volumenu glavne sastojine na pokusnim površinama. – Conclusions selektivno poboljšavati uvjete za rast najvitalnijim i tehnički najvrijednijim stablima u sastojini (stabla budućnosti). 2. Intenzivniji tretman uzgojno-sanitarnih sječa pokazao je prosječno za 37 % veći tečajni debljinski prirast kod svih preostalih stabala (grafikon 3), veći apsolutni (sd) i relativni varijabilitet (cv), veći minimum i maksimum, veću varijacijsku širinu prirasta i veći prirasni potencijal debljih stabala (tablica 5, grafikon 5), u odnosu na tretman sanitarne sječe, pa se s gledišta saniranja devitalizacije i njege sastojine može smatrati učinkovitijim u odnosu na sanitarnu sječu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 62 <-- 62 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 3. Za grupu svih preostalih stabala, značajnost koeficijenta regresije zavisnosti debljinskog prirasta o prsnim promjerima (grafikon 5, tablica 6), potvrđuje da u ovoj fazi razvoja oporavak od stresnih utjecaja zavisi, kako o intenzitetu i karaketeru uzgojnih mjera, tako i o prirasnom potencijalu stabala. Za grupu stabala budućnosti, koja su primarno predmet njege, oporavak od učinka nepovoljnih utjecaja primarno zavisi od karaktera i intenziteta uzgojnih mjera. ZAHVALNICA – Acknowledgement Istraživanje je obavljeno u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta: “Definiranje uzgojnih potreba u vještački podignutim sastojinama hrasta lužnjaka u cilju maksimalne proizvodnje kvalitetnih sortimenata na području ŠG “Sremska Mitrovica” i ŠG “Sombor”, kojega realiziraju Univerzitet u Beogradu-Šumarski fakultet, Istraživačko razvojni institutut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad i JP“Vojvodinašume” u raz- LITERATURA Bezak,K., V. Krejči, A.Krznar,1993: Prirasnopri hodne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnog tipa. Radovi,Vol. 28 (1–2): 55–67, Jastrebarsko. Bobinac,M., 2000: Uticaj zakasnele prorede na prirast stabala budućnosti poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Glasnik Šumarskog fakulteta 83: 43–54, Beograd. Bobinac,M., 2008: Nega šuma tvrdih lišćara na području ravnog Srema. U: Z.,Tomović, (ur.), Mono grafija 250 godina šumarstva Ravnog Srema, Jav no preduzeće “Vojvodinašume” – Šumsko gaz dinstvo Sremska Mitrovica: 137–146, Petrova radin. Bobinac,M., S.Andrašev,2001a: Efekti uzgojnih mera u saniranju devitalizacije mlade sastojine lužnjaka. Glasnik Šumarskog fakulteta 84: 17–32, Beograd. Bobinac, M., S. Andrašev, 2001b: Problem of young pedunculate oak forest devitalisation from the aspect of stand structure and tree increment study. Proceedings: Third Balkan Scientific Conference “Study, conservation and utilisation of the forest resources”,Vol. 1: 426–434, Sofia. Bobinac,M., S.Andrašev,2006: Efekti jake prorede na prirast stabala i sastojine cera. Radovi 41(1–2): 31–38, Jastrebarsko. Bobinac,M., S.Andrašev, M.Simić,1997: Karakteristike razvoja sastojinske strukture i izbo ra mera nege u mladim sastojinama hrasta lužnjaka na području “Bačkog Monoštora”, Šumarstvo 1: 22–34, Beograd. Bobinac, M. F. Ferlin, 1996: Characteristics of biological differentiation of trees in a young untended pedunculate oak stand. Proceedings of nd the 2 International Conference on the Develop ment ofWood Science/Technology and Forestry: 334–340, Sopron. doblju 2007–2010. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine R. Srbije. Osnivanjestalnih pokusnih površina rezultat je samoinicijativnog nastojanja i rada autora da unaprijede tradiciju uzgajnja tvrdih listača na istraživanom području. Istraživanja u početnoj fazi nitko nije posebno finan cirao, osim kolegijalne pomoći osoblja iz ŠU “Bački Monoštor” na kojoj se najiskrenije zahvaljujemo. – References Bobinac, M., M. Vučković, S. Andrašev, 2003:The problem ofTurkey oak devitalisation from the aspect of stand condition and tree increment. International scientific cinference, Proceedings, Vol. II: 197–203, Sofia. Čater,M., M.Bobinac,T.Levanič,P.Simončić, 2008:Water status, nutrients and radial increment of pedunculate oak (Quercus roburL.) in northern Serbia and comparison with selected sites in Slovenia. Zbornik gozdarstva in lesarstva 87: 135–144, Ljubljana. Dekanić, I., 1964: Metodi intenzivnog proređivanja sastojina visokog uzrasta, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu, 46: 7–79, Beograd. Ferlin,F., M.Bobinac,1999: Natürliche Strukturentwicklung und Umsetzungsvorgänge in jüngeren, ungepflegten Stieleichenbeständen.Allg. Forst-u. J.–Ztg., 170. Jg., 8. 137–142. Hadživuković, S., 1973: Statistički metodi s primenom u poljoprivrednim i biološkim istraživanjima. Radnički univerzitet “Radivoj Ćirpanov”, Novi Sad, p. 482. Karadžić,D., Lj.Mihajlović,T.Milijašević, N.Keča,2007: Uticaj štetnih biotičkih faktora na proces sušenja hrasta. U. Lj., Stojanović, (ur.), Hrast kitnjak u Srbiji. Univerzitet u Beogradu – Šumarski fakultet, Udruženje šumarski inženjera i tehničara Srbije, 203–208, Beograd. Klepac,D., 1964: Kako je reagirala pedesetogodišnja sastojina hrasta lužnjaka nakon jakih prore da? Šumarski list LXXXVIII/ 11–12, str. 469–475, Zagreb. Klepac,D., 1984: Some results from the increment measurement in the pedunculate oak (Quercus robur L.) forest in Slavonia during the last 30 years (1950–1981).Anali za šumarstvo JAZU, 10/5, str. 89–102, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 63 <-- 63 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 Leibundgut,H., 1976: Grundlagen zur Jungwaldpf lage. Ergebnisse Zwanzigjähriger Untersuchungen über dieVorgänge der Ausscheidung, Umsetzung und Qualitätsentwicklung in jungen Eichenbeständen. Mitteilungen, EidgenossischeAnstalt für das ForstlicheVersuchswesen, 52 (4): 311–371. Lukić, N., 2003: Istraživanje debljinskog prirasta hrata lužnjaka (Quercus roburL.) u spačvanskim šumama. U: D. Klepac, K. Čorkalo-Jeremić (ur). Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šu- mama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, centar za znanstveni radVinkovci: 127–142, Zagreb-Vinkovci. Marković, Lj., M. Manojlović, 1929: Sušenje hrasta lužnjaka u šumama Hrvatske i Slavonije, str. 96, Beograd. Matić,S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse 25: 261–278, Zagreb. Meštrović, Š., J. Čavlović, M. Božić, 1996: Raz voj sastojina hrasta lužnjaka na pokusnim plohama G.J. „Josip Kozarac” od 1950. do 1995. go- dine. U: B. Mayer (ur). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, kniga 1: 137–146, Zagreb. Nenadić,Đ., 1931: Istraživanje prirasta hrasta lužnjaka u šumi Žutici. Glasnik za šumske pokuse 3:1–27, Zagreb. Oszako,T., 2000: Oak declines in Europe´s forests- history, causes and hypothesis. U: T., Oszako, and C., Delatour, (Ed.), Recent advaces on oak health in europe. Forest research Institute: 11–40, Warsaw. Pranjić,A., 1996: Dendrokronologija hrasta lužnjaka. U: D., Klepac, (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 299–305, Zagreb. Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konsti tucije vrste. Glasnik za šumske pokuse 25: 1–24, Zagreb. Prpić,B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U: D., Klepac, (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb: 273–298, Zagreb. Simić, M., 1985: Istraživanje najpovoljnijih mera nege putem seča proreda u sastojinama lužnjaka na području GJ “Breška šuma, Kolutska šuma, Štrbac i Kozara”. Seminarski rad –rukopis: str. 39, Šumarski fakultet Beograd. Snedecor, G.W.,W. G.Cochran,1959: Statistical methods:Applied to Experiments inAgriculture and Biology. The Iowa State College Press, Ames, Iowa. Stamenković,V., Z.Simić,1995: Karakteristike prirasta ranolistajućeg i kasnolistajućeg lužnjaka (Q. robur). Šumarstvo 5–6: 3–11, Beograd. Stamenković,V., M. Vučković, 1988: Prirast i proizvodnost stabala i sastojina. Šumarski fakultet u Beogradu, str. 368, Beograd. Špiranec,M., (1975): Prirasno-prihodne tablice. Radovi br. 25: 1–106, Jastrebarsko. Vučković,M., 1994: Problem devitalizacije šuma sa aspekta istraživanja prirasta stabala i sastojina. Glasnik Šumarskog fakulteta 75–76: 101–110, Beograd. Vučković M., Stajić B., Radaković N. (2005): Značaj monitoringa debljinskog prirasta sa aspekta bioindikacije vitalnosti stabala i sastojina. Šumarstvo, (1–2): 1–10, Beograd ....... (1953, 1964, 1974, 1984, 1994):Posebna šumskoprivredna osnova zaGJ “Kolut-Kozara”. Sombor SUMMARY: Past experience has shown that the application of silcivultural measures to pedunculate oak stands of lessened functional capacity is met with severe restrictions for the achievement of the desired results and goals. This work analyzes the effects of different silcivultural measures in comparative permanent sample plots (P.P. -1 and P.P. -2), undertaken with the purpose of tending the stands and improving the consequences of devitalisation. Research was undertaken in an artificially established monoculture of pedunculate oak in Vojvodina (.n=45° 49’, .e=18° 39’). The altitude is 88 m, and the soil is chernozem non-carbonate, with the depth of the humus accumulative horizon of about 40–50 cm. Mean annual air temperature is 10.9 °C, and mean annual rainfall is 584 mm. During the dormant vegetation season, two cross-section diameters were measured with an accuracy of 1 mm on all trees aged 42 and 52. All the marked trees were also measured when they reached the age of 48. A silvicultural-salvage cut of moderate to heavy intensity was performed in P.P. 1 at the age of 42 and 48. A total of 128 future trees (FT) per hectare were selected in P.P.-1 at |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 tree age 42. At the age of 52, the status was retained by 124 trees. The primary measure in P.P.-1 involved removing the strongest competition against future trees from the stand, so the treatment also had the character of selective thinning. Using similar silvicultural principles, 156 dominant trees aged 42 were selected for comparison in P.P.-2. Of these, 148 trees retained the status of future trees at age 52, while P.P.-2 was left to natural tree selection. During measurements in the year 42, a crown class (CC) and the degree of crown freedom position (CF) was determined for each tree. To assess crown damage intensity (defoliation), classification with degrees 0–4 was used. Data processing consisted of determining the numerical parameters of diameter structure, while the non-parametric Kolmogorov-Smirnov test (|D| statistics) was used to compare diameter distribution with the distribution of diameter increment. The .2test for independence was used to define dependence of the degree of crown freedom position and the degree of crown defoliation, as well as the crown class and the degree of crown defoliation in sample plots at stand age 42. The effects of different stand treatments were analyzed in the age period 43–52. The current (average periodical) diameter increments (id) obtained with the control method was compared for all the trees in the sample plots and separately for the future trees in P.P.-1, and the comparison trees in P.P.-2. The statistical t-test was used to assess the impact of silvicultural treatments on the increment size. Growth elements of all the trees and future trees in the sample plots at age 42 and 52, as well as the trees cut at ages 42 and 48, are given in Table 1. Table 2 contains numerical indicators of their diameter distribution. Cumulative curves of diameter distribution of all the trees show that at age 42 the trees in P.P.-2 have a somewhat bigger breast diameter. Due to differential silvicultural treatments and different increment tree reactions, diameter distribution of all the trees and future trees were approximated at age 52, which was also confirmed by the Kolmogorov-Smirnov test (Graph 1, Table 2). Based on the test for independence applied at age 42, high dependence was found in the monoculture of the degree of crown defoliation on the crown class and the degree of crown freedom position. This indicates that the devitalization process in directly linked with stand structure, i.e. silvicultural treatments in the previous period (Table 3 and 4, Figure 1). The Kolmogorov-Smirnov test confirmed the difference in diameter distribution of selected trees in the sample plots in the 42ndand 48thyear (Graph 2, Table 2). The thinning indicator (qd) shows that tree selection in the sample plots had the character of low thinning. In the age period between 43 and 52, a more intensive treatment of silvicultural-sanitary cuts (P.P.-1) showed that the current diameter increment was on average higher by 37 % in all the other trees and by 35 % in future trees, in relation to the sanitary cut (Graph 3). Cumulative curves of diameter increment in P.P.-1, for all the trees and for future trees, are shifted rightwards towards higher increment values, in relation to P.P.-2. There are also differences in the shape of the curve, which implies a difference in the variability of diameter increment (Graph 4). The Kolmogorov-Smirnov test confirmed considerable differences in the distribution of diameter increment, both for the entire group of trees and for future trees (Table 5). Dependence of diameter increment on diameters at breast height (Graph 5 and Table 6) in all the trees shows moderate correlation ((R = 0.52-0.54), whereas correlation is less distinct (R = 0.28-0.32) for the collective of futures. For all the remaining trees, the importance of a regression coefficient of diameter increment dependence on diameters at breast height confirms that at this developmental stage the recovery from stressful impacts depends on the intensity and character of silvicultural measures and on the tree´s increment potential. For the collective of future trees in P.P.-1 (and potentially for the group of dominant comparison trees in P.P.-2), which are the first object of tending, recovery from adverse impacts primarily depends on the nature and intensity of silvicultural measures. Key words:pedunculate oak, permanent experiments, devitalisation, impacts of silvicultural measures, diameter increment |