DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 51     <-- 51 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


UDK 630* 25 (001)


UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ SASTOJINI
LUŽNJAKA(Quercus robur L.) NAČERNOZEMU U VOJVODINI


EFFECTS OF SILVICULTURAL MEASURES IN DEVITALIZED MIDDLE AGED OAK STAND
(Quercus Robur L.) ON CHERNOZEM IN VOJVODINA


Martin BOBINAC1, Siniša ANDRAŠEV2


SAŽETAK: Na dvije trajne pokusne površine (P.P.-1 i P.P.-2) u jednoj sred nje
dobnoj lužnjakovoj monokulturi, analizirani su učinci različitih uzgojnih
mjera, koje su poduzimane u svrhu njege sastojine i saniranja posljedica devitalizacije
stabala. Proces devitalizacije utvrđen je u 42. godini starosti sastojine
i manifestirao se u koincidenciji nepovoljnog sastojinskog stanja i nepovoljnih
egzogenih utjecaja. Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uzgojno-sanitar na
sječa umjerenog i jakog zahvata, a na P.P.-2 uklanjana su suha stabla. Za definiranje
učinaka različitih uzgojnih mjera u starosnom razdoblju od 43–52. go-
di ne, korišten je tečajni (prosječni periodički) debljinski prirast (id), svih
preostalih stabala i stabala budućnosti. Na P.P.-1 srednja veličina te čajnog
debljinskog prirasta svih stabala veća je za 37 %, a stabala budućno sti za 35 %,
u odnosu na P.P.-2. Ovisnost debljinskog prirasta od prsnih pro mjera kod svih
stabala pokazuje srednje jaku korelaciju (R = 0,52–0,54), a za grupu stabala
budućnosti korelacija je slabije izražena (R = 0,28–0,32).


Ključne riječi:hrast lužnjak, trajni pokusi, devitalizacija, učinci uzgojnih
mjera, debljinski prirast.


UVOD – Introduction
Na staništima koja su povoljna za razvoj lužnjaka, Za hrast lužnjak H.Leibundgut(1976) preporudugoročna
projekcija gospodarenja sa sastojinama te-čuje vrlo rani početak njege i pozitivnu selekciju. Zbog
melji se na proizvodnji kvalitetnih sortimenata, pa pred-izrazite heliofitnosti hrasta lužnjaka, proces biološkog
met njege, primarno, predstavljaju stabla najveće diferenciranja stabala u mlađim razvojnim fazama sakvalitete.
Pravilnom projekcijom mjera njege u lužnja-stojina, karakterzira mortalitet i prelazak stabala na
kovim sastojinama, odnosno usklađivanjem njihovog nižu etažu, a do pozitivne promjene etaža rijetko dolazi
intenziteta s ciljem gospodarenja i razvojnom dinami-kod stabala iz nižih etaža (M. Bobinac, F. Ferlin
kom sastojina, postižu se i najbolji učinci u dugoročno 1996, F.Ferlin, M.Bobinac1999). Zato izostanak
projektiranom proizvodnom procesu (I. Dekanić mjera njege u mladim i srednjedobnim sastojinama ima
1964, S.Matić1989).Takvo stajalište u uzgojnoj stra-za posledicu nepravilan razvoj, a često i devitalizaciju
tegiji ne umanjuje ostvarivanje drugih, isto tako važnih stabala, dok mjere njege u nepravilno formiranim safunkcija
lužnjakovih šuma, već, naprotiv, doprinosi da stojinama u dužem razdoblju predstavljaju iznuđene
se u uređenom sustavu gospodarenja u pravilno izgra-intervencije.Takve sastojine što dublje ulaze u starost,
đenim sastojinama osiguravaju optimalni uvjeti za nji-njihova je izgrađenost nepravilnija i nepovoljnija za
hovo ostvarivanje. optimalnu produkciju i produkciju kvalitetnih sortimenata
(Lj. Marković, M. Manojlović 1929, M.
Bobinac2008).
1 Dr Martin Bobinac, docent, Univerzitet u Beogradu –


U različitim ekosustavima lužnjakovih šuma u pro


Šumarski fakultet, KnezaVišeslava 1, 11030 Beograd, Srbija;
E-mail: mbobinac@EUnet.rs


teklom razdoblju utvrđeno je sinergističko djelovanje
2 Dr SinišaAndrašev, znanstveni suradnik, Istraživačko razvojni


različitih čimbenika koji su nepovoljno utjecali na raz


institutut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu,Antona Čehova


voj sastojina i uvjetovali njihovo propadanje (B.Prpić


13d, 21000 Novi Sad, Srbija; E-mail: andrasev@uns.ac.rs




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


1989). Na posljedice izazvane narušavanjem ravnoteže
u vrlo osjetljivim i dinamičnim ekosustavima hrasta
lužnjaka, pa time, posredno, i na neprilagođenu uzgojnu
strategiju u procesu formiranja sastojina, ukazali
su brojni autori. Na značenje fitosociološkog slabljenja
stabala uslijed neadekvatne izgrađenosti sastojina, posebno
je ukazivano početkom dvadesetog stoljeća,
kada je sušenje lužnjakovih šuma imalo epidemijski
karakter (Lj.Marković, M.Manojlović1929, Đ.
Nenadić 1931). Polazeći sa stajališta da se volumen
u sastojinama treba povećavati sa starošću, S.Matić
(1989) u proučavanim lužnjakovim šumama utvrđuje
suprotan trend, a kao razlog navodi i neprilagođene
mjere njege, odnosno nepravilno određene i prejake intenzitete
prorjeda u starijim sastojinama, a koje su
mogle proisticati i uslijed nepravilne izgrađenosti sastojina.
U srednjedobnim sastojinama od ranolistajućeg
i kasnolistajućeg lužnjakaV.Stamenković i Z.
Simić (1995) konstatiraju značajno smanjenje broja
stabala i volumnog prirasta.Klepac,(1964, 1984),A.
Pranjić (1996), Lukić, (2003), M. Čater et al.
(2008) i dr. ukazuju na permanantno smanjivanja debljinskog
prirasta kod hrasta lužnjaka u različito starim
sastojinama, što, prema fazi razvoja sastojina, indicira
na uticaj nepovoljnih čimbenika i slabljenje vitalnosti,
nego što je to odlika starosti stabala. Dokaz tomu, u
određenom smislu, može poslužiti utvrđena rastuća
tendencija prirasta u starijim fazama razvoja sastojina,
koja je uslijedila po prestanku djelovanja nepovoljnih
utjecaja i uspostavljanja ravnoteže u lužnjakovim šu-
mama (Š.Meštrovićetal. 1996).


Prema dosadašnjim saznanjima primjena uzgojnih
mjera u lužnjakovim sastojinama umanjene funkcionalne
sposobnosti ima značajna ograničenja za ostvarivanje
očekivanih učinaka i ciljeva. Prema rezultatima
proučavanja učinaka zakašnjele prorjede na prirast stabala
lužnjaka D.Klepac (1964) nije utvrđeno povećanje
debljinskog prirasta na preostalim stablima, 10
godina poslije provedene prorjede. Istraživanja u neadekvatno
njegovanim i devitaliziranim srednjedobnim sastojinama
lužnjaka (M. Bobinac i S. Andrašev
2001a) i cera (M. Bobinac i S. Andrašev 2006),
iako su potvrdila bolje kratkoročne učinke u prirastu stabala
poslije provedenih jačih prorjeda, u odnosu na tretman
sanitarne sječe, ukazala su da procesi devitalizacije
kojima su izložene mlađe, nepravilno formirane sastojine,
otežavaju projekciju i primjenu optimalne njege i
uvjetuju druge negativne posljedice u razvoju sastojina


(M.Bobinacetal. 2003).
Cilj ovog rada je komparativnim trajnim pokusnimm
površinama analizirati učinke različitih uzgojnih
mjera, koje su poduzimane u cilju njege sastojine i
saniranja posljedica devitalizacije. Devitalizacija je
utvrđena u 42. godini starosti sastojine i na temelju sistematiziranih
podataka na trajnim pokusnim površi


nama, cilj je analizirati učinke na prirastu preostalih
stabala u starosnom razdoblju od 43–52. godine.


MATERIJAL I METODE RADA – Material and methods


2.1. Područje istraživanja – Study area


Istraživanja su obavljena u umjetno podignutoj monokulturi
lužnjaka na području Bačkog Monoštora u GJ


oo


“Kolut-Kozara”, odel 32 j (.n= 4549’,.e= 1839’). Na
is traživanom području bile su zastupljene mješovite sastojine
lužnjka i cera, koje su poslije Drugog svjetskog
rata posječene čistom sječom. Poslije krčenja panjeva
zemljište je obrađivano i dvije do tri godine korišteno u
poljoprivredne svrhe. Zadnje godine korištenja zajedno
s poljoprivrednom kulturom (žitarice) zasijan je žir u
brazde s razmakom između redova 2 m. Nadmorska visina
je 88 m.Stanište karakterizira polidominantna fitocenoza
Tilio-Car pino-Quercetum robori-cerris (Sveza
Aceri tatarici-QuercionZol. et Jak. 1957), a zemljište je
černozem-beskarbonatni s dubinom humusno akumulativnog
horizonta 40–50 cm.


2.2. Prikupljanje i obrada podataka –


U istraživanoj sastojini su u 42. godini starosti izdvojene
dvije trajne pokusne površine, veličine 0,25 ha, sa
zaštitnim pojasom širine 10 m. Na pokusnim površinama
sva stabla su trajno obrojčana i obilježena su mjesta
na prsnoj visini za mjerenje promjera. Periodično su
Na temelju klimatskih podataka s meteorološke sta


oo


nice Sombor (.n = 4540’,.e = 1859’, nadmorska visina
86 m,) za razdoblje 1978-2004. godine srednja godišnja
temperatura zraka iznosi 10,9
oC, a između pojedinih
godina varirala je od 9,5
oC (1980. godine) do 12,8
oC
(2000. godine), s koeficijentom varijacije (cv) od 7,4%.
Srednja godišnja količina oborina iznosi 584,5 mm,a između
pojedinih godina varirala je od 277,5–818,4mm, s
koeficijentom varijacije (cv) od 20,2%.Hidrološka bilanca,
izračunata po metodi Thornthweite-a, pokazuje
da je višak vode u zemljištu od siječnja do ožujka
(ukupno 65–70 mm), od travnja do lipnja u zemljištu je
prisutna rezerva vlage, dok manjak vlage nastupa u srp nju
i zadržava se u kolovozu i rujnu mjesecu.


Data collecting and processing


svim stablima za vrijeme mirovanja vegetacije mjerena
dva unakrsna promjera, s točnošću na 1 mm, i visine s
visinomjerom Blume-Leiss, s točnošću 0,5 m. Za potrebe
ovoga rada korištena je izmjera svih stabala u 42. i


52. godini starosti sastojine, kao i izmjera doznačenih




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


stabala u 48. godini. Pri izmjeri u 42. godini svakom stablu
procijenjen je biološki položaj (BP) i stupanj slobode
položaja krošnje (SK), na osnovi klasifikacije
Asman-a (V.Stamenković, M. Vučković 1988):


– Biološki položaj: nadstojno (1), međustojeće (2),
podstojno (3);
– Stupanj slobode položaja krošnje (SK): slobodno
sto jeća krošnja – bez dodirivanja s krošnjama susjednih
stabala ili je dodirivanje manje od 25 % obuj ma
krošnje (1); jednostrano stješnjena krošnja – dodirivanje
krošanja 25–50 % obujma krošnje (2); višestra
no stješnjena krošnja – dodirivanje krošanja
preko 50 % obujma krošnje (3).


Za procjenu intenziteta oštećenosti (osutost) krošnji
korištena je klasifikacija (ECE) sa stupnjevima 0–4
(0 – gubitak lisne mase do 10 %, 1 – gubitak lisne mase
11–25 %, 2 – gubitak lisne mase 26–60 %, 3 – 61–99 %,
4 – gubitak lisne mase 100 %), u odnosu na lokalno referentno
stablo.


Za obračun volumena sastojine korištene su volumne
tablice Schwappacha za hrast, pri čemu su korištene visinske
krivulje izravnane funkcijomh = ae-b/d+1,30.


U starosnom razdoblju od 43–52. godine na pokus nim
površinama je primijenjen različit uzgojni tretman.
Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uz gojnosanitarna
sječa, umjerenog i jakog zahvata, a P.P.-2 bila
je prepuštena prirodnom procesu izlučivanja stabala. Na
P.P.-1 u 42. godini izabrano je 128 stabala budućnosti
(SB) po hektaru, od kojih je u 52. godini zadržalo isti
status 124 stabla. Stablima budućnosti u 42. i 48. godini
primarno su uklanjani najjači konkurenti, pa tretman
ima karakter selektivne prorjede. Po sličnim uzgojnim
načelima na P.P.-2 u 42. godini izabrano je 156 dominantnih
stabala za komparaciju, od kojih je u 52. godini zadržalo
isti status 148 stabala (M.Bobinac etal. 1997,


M.Bobinaci S.Andrašev 2001a). Odnos srednjeg
promjera po temeljnici doznačenih stabala i srednjeg
promjera preostalih stabala, definiran kao pokazatelj
prorjede (qd), korišten je za numeričko definiranje karaketra
prorjede.


Obrada podataka sastojala se u nalaženju numeričkih
parametara debljinske strukture: aritmetička sre-


dina (d), standardna devijacija (sd), koeficijent varijacije
(cv), varijacijska širina (vš), minimum (dmin), maksimum
(dmax), koeficijent asimetrije (.3) i koeficijent
spljoštenosti (.4) (Stamenković i Vučković,
1988). Neparametarski test Kolmogorov-Smirnova (|D|
statistika) korišten je za međusobnu usporedbu debljinskih
struktura i struktura debljinskog prirasta. Za definiranje
zavisnosti stupnja slobode položaja krošnje i
stupnja osutosti krošanja, kao i biološkog položaja i
stupnja osutosti krošanja na pokusnim površinama u


2


42.godini starosti sastojine korišten je . test nezavisnosti.
Učinci različitih tretmana sastojine analizirani
su u starosnom razdoblju od 43–52. godine, pri čemu je
uspoređen tečajni (prosečni periodični) debljinski prirast
(id) dobiven po kontrolnoj metodi, između svih stabala
na pokusnim površinama i posebno krajnje grupe
stabala budućnosti na P.P.-1, odnosno stabala za komparaciju
na P.P.-2. Za nalaženje zavisnosti tečajnih prirasta
promjera od njihovih prsnih promjera na početku
razdoblja istraživanja korištena je linearna funkcija
(Snedecor and Cochran, 1959; Hadživuković,
1973):


gdje su:yi – tečajni prirast promjerai-tog stabla; – aritme
tička sredina veličina tečajnih prirasta promjera; xi –
prs nipromjeri-tog stabla; – aritmetička sredina veličina
prsnih promjera; b–koeficijent pravca linearne zavisnosti.


yi– current diameter increment of ithtree; – arithmetic
mean of current diameter increment; xi – diameter at
breast height of ithtree; – arithmetic mean of diameter at
breast height; b – coefficient of slope of linear function.


Za nalaženje nepoznatog parametra nagiba pravca
(b1) korištena je metoda najmanjih kvadrata:


U cilju objektivne ocjene značenja utjecaja uzgojnog
tretmana na veličinu prirasta primijenjen je statističkit-
test.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Results of research


3.1. Elementi rasta i debljinska struktura sastojine u 42. i 52. godini


Elements of growth and diameter distribution of the stand at the age of 42 and 52 years


Elementi rasta svih stabala i stabala budućnosti na
pokusnim površinama u starosti 42 i 52 godine, kao i posječenih
stabala u 42. i 48. godini, prikazani su u tablici
1, a u tablici 2 prikazani su numerički pokazatelji njihove
debljinske strukture. U 42. godini na P.P.-1 utvr đen
je za 3 % veći ukupan broj stabala po hektaru, a za 9 %
manji iznos temeljnice po ha i za 12 % manji volumen
po ha, u odnosu na P.P.-2. Na P.P.-2 utvrđen je za 1,3 cm
veći srednji promjer po temeljnici (dg) i za 1,7 cm veći
srednji promjer po temeljnici 20 % najjačih stabala u sastojini
(dg20 %), u odnosu na P.P.-1. Na obje pokusne površine
varijabilnost debljinske strukture iznosi 20–22 %,
a veća je varijacijska širina na P.P.-2. Na obje pokusne
površine utvrđena je desna asimetrija, na P.P.-1 platikurtični,
a na P.P.-2 je izražen leptokurtični raspored prsnih
promjera (tablica 1).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


Tablica 1.Osnovni podaci o elementima rasta svih stabala i identične grupe stabala budućnosti u 42. i 52. godini, i posječenim
stablima u 42. i 48. godini na pokusnim površinama.


Table 1
Main data on growth elements of all trees and the identical collective of future trees in 42ndand 52ndyear, and cut
trees in 42ndand 48ndyear on sample plots.


Starost, stanje
(Age, state)
Sva stabla –All trees Stabla budućnosti –Future trees
N[kom.·ha-1] G[m2·ha-1] V[m3·ha-1] N[kom.·ha-1] G[m2·ha-1] V[m3·ha-1]
O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2
42. god.(42 yr) 832 804 22.44 24.72 194.17 220.81 124 148 4.76 6.38 44.17 60.68
Prorjeda (42.)
Thinning (42 yr) 216 148 4.75 3.56 39.11 29.96
Prorjeda (48.)
Thinning (48 yr) 212 44 5.91 0.97 53.69 8.41
52. god.(52 year) 404 612 17.77 26.23 181.92 267.37 124 148 7.42 8.76 80.09 94.48
Suma prorjeda
(sum of thinning) 428 192 10.66 4.53 92.80 38.37
Vol. prirast u razdoblju 42.-52. god.
[m3·ha-1·god-1]
Volume increment in period from 42 to 52 yr
[m3·ha-1·yr -]
8,06 8,49 3.59 3.38


Legenda: OP– pokusna površina; N – broj stabala po hektaru; G – temeljnica po hektaru;V– volumen po hektaru.


Legend: OP – sample plot; N – number of trees per hectare; G – basal area per hectare; V – volume per hectare.


U 42. godini na P.P.-1 izdvojena 124 stabla buduć-25,8 % % od ukupne temeljnice i 27,5 % od ukupnog
nosti po hektaru čine 14,9 % od ukupnog broja stabala volumena po hektaru. Stabla za komparaciju na P.P.-2
po hektaru, 21,2 % od ukupne temeljnice i 22,7 % od imala su za 1,3 cm veći srednji promjer po temeljnici u
ukupnog volumena, a 148 stabala za komparaciju na odnosu na stabla budućnosti na P.P.-1. Stabla budućnoP.
P.-2 čine 18,4 % ukupnog broja stabala po hektaru, sti na P.P.-1, odnosno stabla za komparaciju na P.P.-2


Tablica 2.
Numerički pokazatelji debljinske strukture svih stabala, stabala budućnosti u 42. i 52. godini i posječenih stabala
u 42. i 48. godini na pokusnim površinama.


Table 2
Numerical indicators of diameter distribution of all and future trees in 42 and 52 year, and cut trees in 42
and 48 year on sample plots.


Numerički 42. godina(42 yr) Prorjede(Thinnings) 52. godina(52 yr)
pokazatelji
(Numerical
Sva stabla
(All trees)
Stabla budućn.
(Future trees)
42. godina
(42 yr)
48. godina
(48 yr)
Sva stabla
(All trees)
Stabla budućn.
(Future trees)
indicators) P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2 P.P.-1 P.P.-2
n – 208 201 31 37 54 37 53 11 101 153 31 37
d [cm] 18,2 19,3 21,8 23,1 16,4 17,1 18,5 16,2 23,2 22,9 27,3 27,1
dg [cm] 18,5 19,8 22,1 23,4 16,7 17,5 18,8 16,7 23,7 23,4 27,6 27,5
dg20 % [cm] 23,8 25,5 26,4 29,7 21,9 22,4 24,2 24,5 30,1 29,9 33,2 34,4
sd [cm] 3,68 4,23 3,43 3,92 3,41 3,68 3,69 4,51 4,76 4,84 4,30 4,34
cv [ %] 20,3 21,9 15,7 17,0 20,8 21,5 20,0 27,9 20,5 21,2 15,8 16,0
dmin [cm] 10,0 10,0 14,1 17,6 10,0 11,3 12,3 11,8 12,2 11,7 17,0 21,0
dmax [cm] 27,7 35,8 27,7 35,8 27,1 25,6 28,6 27,1 35,9 42,2 35,9 42,2
vš [cm] 17,7 25,7 13,6 18,2 17,1 14,4 16,3 15,3 23,7 30,5 18,9 21,2
.3 0,399 0,664 -0,091 1,259 1,169 0,202 0,677 1,479 0,190 0,691 -0,104 1,389
.4 2,714 4,361 2,164 4,684 4,506 2,233 3,082 4,153 2,931 4,341 2,963 5,400
qd 0,87 0,86 0,86 0,77
|D| 0,19
***
0,22
ns
0,301
*
0,482
*
0,09
ns
0,21
ns


Legenda:n– broj stabala na pok. površini; – aritmetička sredina promjera;dg –srednji promjer po temeljnici;sd – standardna
devijacija promjera;cv – koeficijent varijacije;vš– varijacijska širina;dmin – minimalni promjer;dmax – maksimalni promjer;
.3–koeficijent asimetrije (skewness);.4 -koeficijent spljoštenosti (kurtosis);qd -pokazatelj prorjede;|D|– statistika neparametarskog
testa Kolmogorov-Smirnova.


Legend: n – number of trees on sample plot; – arithmetic mean of diameter at breast height; dg– stand quadratic mean diameter;
sd– standard deviation; cv– coefficient of variation; vš – variation width; dmin– minimal diameter; dmax– maximal diameter;
.3– coefficient of skewness; .4 –coefficient of kurtosis; qd– indicator of thinning; |D| – statistics of Kolmogorov-Smirnov
nonparametric test.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


karakteriziraju se manjom varijacijskom širinom promjera
i manjim koeficijentom varijabilnosti u odnosu
na sva stabla na pokusnim površinama (tablica 2).


U 52. godini na P.P.-1 bio je za 34 % manji ukupan
broj stabala po hektaru i za 32 % manja temeljnica i volumen
po hektaru, u odnosu na P.P.-2. U 52. godini na
P.P.-1 srednji promjer i srednji promjer 20 % najjačih
stabala po temeljnici nešto je veći na P.P.-1 u odnosu na
P.P.-2.Varijabilnost strukture prsnih promjera je bliska
(20,5–21,2 %), na oba pokusna polja utvrđena je desna
asimterija, na P.P.-1 mezokurtični raspored, a na P.P.-2
izražen leptokurtični raspored strukture prsnih promjera.
Stabla budućnosti u 52. godini na P.P.-1 čine
30,7 % ukupnog broja stabala, 41,8 % ukupne temeljnice
i 44,0 % ukupnog volumena, a u volumnom prirastu
sudjeluju sa 45 %. Na P.P.-2 stabla za komparaciju
čine 24,2 % ukupnog broja stabala, 33,4 % ukupne temeljnice
i 35,3 % ukupnog volumena, a u volumnom
prirastu sudjeluju sa 40 %. U 52. godini nešto je veći
srednji promjer stabala budućnosti na P.P.-1, u odnosu
na srednji promjer stabala za komparaciju na P.P.-2.Varijabilnost
debljinske strukture stabala budućnosti je
bliska (15,8–16 %), a utvrđena je razlika u asimetriji i
spljoštenosti (tablica 2).


Sumarne krivulje debljinske strukture svih stabala
pokazuju da su u 42. godini na P.P.-2 stabla s nešto ve ćim
prsnim promjerima, što je potvrđeno i testom Kolmogorov-
Smirnova (grafikon 1, tablica 2), a zbog diferenciranog
uzgojnog tretmana i različite prirasne reakcije
stabala debljinske strukture svih stabala i stabala budućnosti
na P.P.-1, odnosno dominantnih stabala za komparaciju
na P.P.-2, u 52. godini su se približile, što je
potvrđeno i testom Kolmogorov-Smirnova (grafikon 1,
tablica 2).


Grafikon 1.Sumarne krivulje debljinske strukture u 42. i 52. godini svih stabala, kao i grupe stabala budućnosti (SB).


Graph 1 Cumulative curves of diameter distribution in 42ndand 52ndyear of all trees and the collective of future trees.


3.2. Karakteristike devitalizacije u sastojini u 42. godini


Characteristics of stand devitalisation in 42ndyear


U 42. godini u monokulturi lužnjaka evidentiran je što ukazuje da je proces devitalizacije u neposrednoj
proces intenzivnog biološkog diferenciranja i devitali-vezi s izgrađenošću sastojine, odnosno s uzgojnim tretzacije
stabala. Učešće međustojećih (BP-2) i podstoj-manom u prethodnom razdobljuu (tablica 3 i 4).
nih (BP-3) stabala bilo je na pokusnim površinama
18,1–30,3 %, a učešće stabala s jednostrano i višestra no
stješnjenim krošnjama bilo je 83,2–87,1 %. Preko
50 % stabala na pokusnim površinama bilo je sa stupnjom
osutosti krošnje 1–4, a u stupnju 3-4 nalazilo se
20 % sta bala. Na osnovi testa nezavisnosti utvrđen je
visok stupanj zavisnosti stupnja osutosti krošnje od
biološkog položaja i stupnja slobode položaja krošnje,




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


Tablica 3.
Postotno učešće stabala različitih bioloških položaja
i stupnja osutosti krošnje na pokusnim površinama
u 42. godini starosti i rezultati testa nezavisnosti.


Table 3
Percentage of trees in different crown classes and
crown defoliation on sample plots in 42ndyear and
results of.2independence test.


Tablica 4.Postotno učešće stabala različitih stupnjeva slobode
položaja krošnji i stupnjeva osutosti krošnje na pokusnim
površinama u 42. godini starosti i rezultati
testa nezavisnosti.


Table 4 Percentage of trees in different classes of crown freedom
position and crown defoliation on sample plotsa
in 42ndyear and results of.2independence test.


OsuPP-
1 PP-2
tost
(defoliation)
BP-1 BP-2 BP-3 suma
(sum)
BP-1 BP-2 BP-3 suma
(sum)
0 44.2 2.9 0.5 47.6 38.8 6.0 4.5 49.3
1 21.2 3.4 1.0 25.5 20.9 2.0 3.5 26.4
2 6.3 0.5 1.0 7.7 2.5 0.0 0.5 3.0
3 2.9 1.4 1.4 5.8 3.0 0.5 3.0 6.5
4 7.2 3.4 2.9 13.5 4.5 3.5 7.0 14.9
suma
(sum) 81.7 11.5 6.7 100.0 69.7 11.9 18.4 100.0
.
2
=36.33
***
.
2
=38.79
***


OsuPP-
1 PP-2
tost
(defoliation)
SK-1 SK-2 SK-3 suma
(sum)
SK-1 SK-2 SK-3 suma
(sum)
0 13.5 23.1 11.1 47.6 10.0 23.4 15.9 49.3
1 0.5 16.3 8.7 25.5 3.0 10.0 13.4 26.4
2 1.4 1.9 4.3 7.7 0.0 1.0 2.0 3.0
3 0.5 0.5 4.8 5.8 0.0 2.5 4.0 6.5
4 1.0 3.4 9.1 13.5 0.0 4.0 10.9 14.9
suma
(sum) 16.8 45.2 38.0 100.0 12.9 40.8 46.3 100.0
.
2
=49.27
***
.
2
=23.61
***


2


Legenda: OP–pokusna površina; BP–biološki položaj stabla; SK –stupanj slobode položaja krošnje; . – statistika testa
nezavisnosti.


Legend: OP – sample plot; BP – crown class; SK – degree of crown freedom position; .2– statistics of independence test.


3.3. Karakteristike provedenih uzgojnih tretmana


Characteristics of implemented silvicultural treatments


Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uzgojno-sanitarna
sječa, pri kojoj su stabla sa stupnjom osutosti
krošnje 3i4 u 42. godini sudjelovala u strukturi doznačenih
stabala sa 69 %, a u 48. godini sa 31 %. U 42. godini
na PP-1 ukupno je doznačeno 216 stabala po
hektaru ili 26 %, s temeljnicom od 4,75 m2·ha-1 ili
21,2 % i volumenom od 39,11 m3·ha-1 ili 20,2%. Numerički
pokazatelji debljinske strukture doznačenih stabala
u 42. godini pokazuju da su doznačena stabla imala prsne
promjere od 10–27,1 cm, a srednji promjer 16,7 cm.
Doznačena stabla imala su izraženu desnu asimetriju i
izražen leptokurtični raspored prsnih promjera. U 48.
godini na PP-1 provedena je još jedna uzgojno-sanitarna
sječa i ukupno je doznačeno 212 stabala po hektaru
ili 34,4 %, s temeljnicom od 5,91m2·ha-1 ili 28,1 %
i volumenom od 53,69 m3·ha-1 ili 26,9 %. Numerički
pokazatelji debljinske strukture doznačenih stabala u


48.godini pokazuju da su doznačena stabla imala prsne
promjere od 12,3–28,6 cm, a srednji promjer 18,8 cm.
Doznačena stabla imala su desnu asimetriju i mezokurtični
raspored prsnih promjera (tablica 1 i 2).


Na P.P.-2 u razdoblju od 42–48. godine osušilo se
148 stabala po hektaru ili 18.4 %, s temeljnicom od
3,56m2·ha-1 ili 14,4 % i volumenom od 29,96m3·ha-1 ili
13,6 %, pri čemu su stabla sa stupnjem osutosti krošnje
3i4sudjelovalasa 92 % (svedeno na 42. godinu). Osušena
stabla imala su prsne promjere od 11,3–25,6 cm, a
srednji promjer 17,5 cm. Doznačena stabla imala su
desnu asimetriju i slabije izražen platikurtični raspored
prsnih promjera. Na P.P.-2 u razdoblju od 48–52. go-
dine osušilo se 44 stabala po hektaru ili 6,7 %, s temeljnicom
od 0,97 m2·ha-1 ili 4,1 % i volumenom od
8,41m3·ha-1 ili 3,7 % (svedeno na 42. godinu), pri čemu
su stabala sa stupnjem osutosti krošnje 3i4 (svedeno na


48.godinu)sudjelovalasa 100 %. Osušena stabla imala


Grafikon2.Sumarne krivulje debljinske strukture doznačenih i osu šenih
stabala u 42. i 48. godini po hektaru.


Graph 2
Cumulative diameter distribution curve of the marked
and dead trees per hectare in 42ndand 48thyear.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


su prsne promjere od 11,8–27,1 cm, a srednji promjer
16,7 cm, izraženu desnu asimetriju i leptokurtični raspored
(tablica 1 i 2).


Pokazatelj prorjede (qd) u 42. godini približno je isti
na obje površine (0,86-0,87), a u 48. godini značajno je
veći na P.P.-1 (0,86), u odnosu na P.P.-2 (0,77).Test Kolmogorov-
Smirnova potvrdio je razliku u debljins kim
strukturama izlučenih stabala na pokusnim površina ma
u 42. i 48. godini (grafikon 2, tablica 2). Pokazatelj pro rje
de ukazuje da je izlučivanje stabala na pokusnim površinama
imalo karakter niske prorjede.


3.4. Učinci provedenih uzgojnih mjera – Effects of implemented silvicultural measures


Učinci provedenih uzgojnih mjera na pokusnim površinama
pokazuju najveće razlike na razini srednjih veličina
debljinskog prirasta, kako svih stabala, tako i
grupe stabala budućnosti. Preostala stabla u razdoblju
od 43–52. godine na P.P.-1 imaju prosječno veći tečajni
debljinski prirast za 37 % (godišnje 1 mm više, odnosno
10mmza deset godina), u odnosu na prosječnu veličinu
prirasta na P.P.-2. Kod stabala budućnosti debljinski prirast
je veći za 35 %, što je u apsolutnom iznosu godišnje
1,4mmviše, (odnosno 14 mm za 10 godina), u odnosu
na prirast stabala za komparaciju na P.P.-2. Utvrđene
razlike statistički su vrlo značajne (na razini rizika od


0.1%), što je potvrđeno t-testom (grafikon 3).


Grafikon3.Srednje veličine tečajnog debljinskog prirasta svih stabala
i stabala budućnosti (SB).


Graph 3
Mean values of current diameter increment of all and
future (SB) trees.


Legenda: PP– pokusna površina; SB – stabla budućnosti; t – test.


Legend: PP – sample plot; SB – future trees; t – test.


Provedene uzgojne mjere uvjetovale su manje razlike
u strukturi debljinskog prirasta upoređivanih grupa
stabala. Struktura debljinskog prirasta svih stabala pokazuje
veći apsolutni (sd) i relativni varijabilitet (cv),
veći minimum i maksimum, kao i veću varijacijsku širinu
na P.P.-1, u odnosu na P.P.-2 (Tablica 5). Koeficijent
asimetrije (.3) od 0,73-0,76 na obje pokusne
površine pokazuje desnu asimetriju, a koeficijent spljoštenosti
(.4) ukazuje na mezokurtični raspored na P.P.-1
i na blagi leptokurtični raspored strukture debljinskog
prirasta na P.P.-2. Stabla budućnosti na P.P.-1, koja su
predmet prioritetne njege, i grupa dominantnih stabala
za komparaciju na P.P.-2, imaju manju varijabilnost
debljinskog prirasta u odnosu na sva stabla.Veća je varijabilnost
debljinskog prirasta stabala budućnosti na
P.P.-1, u odnosu na grupu stabala za komparaciji na
P.P.-2.Asimetrija debljinskog prirasta kod stabala budućnosti
manja je u odnosu na sva stabla i manje je izražena
na P.P.-1 u odnosu na P.P.-2.


Na P.P.-1 sumarne krivulje debljinskog prirasta, za
sva stabla i za stabla budućnosti pomaknute su udesno k
većim veličinama prirasta, u odnosu na P.P.-2.Također se
uočava razlika i u obliku krivulje, što implicira razlike u


Tablica 5.Numerički pokazatelji strukture tečajnog debljinskog
prirasta svih stabala i stabala budućnosti na
pokusnim površinama u razdoblju od 42.-52. go-
dine.


Table 5
Numerical indicators of current diameter increment
structure of all and future trees between 42nd
and 52ndyear on sample plots.


Numerički
pokazatelji
(Numerical
indicators)
Sva stabla
(All trees)
Stab. budućnosti
(Future trees)
O.P.-1 O.P.-2 O.P.-1 O.P.-2
n -101 153 31 37
id[cm] 0,37 0,27 0,54 0,40
id_20 % [cm] 0,46 0,36 0,64 0,45
sid [cm] 0,18 0,13 0,17 0,11
cv [ %] 49,4 46,3 31,8 26,5
id_min [cm] 0,10 0,05 0,22 0,14
id_max [cm] 0,99 0,68 0,99 0,67
vš [cm] 0,89 0,63 0,77 0,53
.3 0,760 0,729 0,147 0,259
.4 3,094 3,328 3,181 3,603
|D| 0.265
***
0.564
***


Legenda:n–broj stabala na pok. površini; –aritmetički srednji
debljinski prirast; – debljinski prirast dominantnih


id_20 %


stabala; –standardna devijacija; –koeficijent varijacije;
vš–varijacijska širina;id_min –minimalni prirast;id_max –maksimalni
prirast;.3 –koeficijent asimetrije (skewness);.4 –
koeficijent spljoštenosti (kurtosis); |D| – statistika neparametarskog
testa Kolmogorov-Smirnova.


sid
cv


Legend: n – number of trees on sample plot; – arithmetic
mean of diameter increment; id_20 %–diameter increment of
dominant trees; sid– standard deviation; cv– coefficient of
variation; vš – variation width; id_min– minimal diameter increment;
id_max– maximal diameter increment; .3– coefficient
of skewness; .4- coefficient of kurtosis; |D|–statistics
of Kolmogorov-Smirnov nonparametric test.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


varijabilnosti debljinskog prirasta (grafikon 4).Test Kolmogorov-
Smirnova potvrdio je značajne razlike u strukturama
debljinskog prirasta, kako za cijelu grupu stabala,
tako i za stabla budućnosti (tablica 5). Struktura debljinskog
prirasta na pokusnim površinama jasno ukazuje na
praktičan značaj primjene različitih tretmana. Tako na
primjer, ako se pretpostavi da je očekivani debljinski
prirast u ovoj fazi razvoja sastojine 5 mm (širina goda
2,5 mm), tada se s grafikona 2. vidi da na P.P.-1 50 %
sta bala budućnosti i 20 % svih stabala u sastojini ima navedeni
debljinski prirast. Međutim, na P.P.-2 debljinski


Grafikon 4.Sumarne krivulje strukture tečajnog prirasta promjera.


Graph 4Cumulative curves of current diameter increment struc-
ture.


Tablica 6.
Korelacija (R), elementi ocjene i parametri linearne
regresije tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta
stabala od njihovih prsnih promjera u razdoblju od
43–52. godine na pokusnim površinama.


Table 6
Correlation (R), elements of evaluation and parameters
of linear regression of current annual diameter
increment on diameters at breast height between
the ages of 43 and 52 years on sample plots.


Sva stabla
(All trees)
Stabla budućnosti
(Future trees)
OP-1 OP-2 OP-1 OP-2
b1 0.027062 0.016888 0.01593 0.007472
R 0.5218 0.5387 0.3164 0.2749
R2 0.27231 0.29016 0.10011 0.07557
se 0.15738 0.107077 0.166525 0.103922
sb1 0.004446 0.00215 0.00887 0.004417
t 6.087
***
7.855
***
1.796
ns
1.692
ns
Usporedba koeficijenata regresije (.b1)
Comparison of regression coefficients (.b1)
s .b1 0,00448321 0,0092607
t 2,269
*
0,913
ns


Legenda:b1 –koeficijent regresije;R–koeficijent korelacije;
R2 – koeficjent determinacije;se– standardna greška regresije;
sb1 – standardna greška koeficijenta regresije; t – statistika;
s – standardna greška razlike koefijenata regresije.


.b1


Legend: b1– coefficient of regression; R – coefficient of correlation;
R2- coefficient of determination; se– standard error of
regression; sb1– standard error of regression coefficient; t –
statistics; s.b1 – standard error of difference of regression
coefficients.


Grafikon 5. Zavisnost debljinkog prirasta o prsnim promjerima.


Graph 5 Dependence of diameter increment on diameters at breast height.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 59     <-- 59 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


prirast od 5 mm ima samo 10 % stabala budućnosti i


manje od 5 % svih stabala u sastojini.


Zavisnost debljinskog prirasta stabala od njihovih prsnih
promjera je stohastičke prirode (grafikon 5), a koeficijent
korelacije (R) od 0,5 za sva stabla ukazuje na
srednje jaku korelaciju. Za grupu stabala budućnosti korelacija
je slabije izražena i iznosi 0,28–0,32 (tablica 6).


Na obje pokusne površine između grupe svih stabala
utvrđena je statistička značajnost linearne regresije,
odnosno potvrđeno je postojanje zavisnosti
debljinskog prirasta stabala od njihovih prsnih promjera,
što ukazuje na proces diferenciranja stabala i
veći prirasni potencijal debljih stabala. Međutim, za
grupu stabala budućnosti na P.P.-1 i grupu dominantnih
stabala za komparaciju na P.P.-2 značajnost regresije


4. RASPRAVA
U starosnom razdoblju kada su se u monokulturi lužnjaka
odvijali procesi intenzivnog diferenciranja stabala,
zbog djelovanja nepovoljnih egzogenih čimbenika
(pretpostavlja se koincidencija defoliacije i eks tremnih
klimatskih uvjeta – sušnih razdoblja) i izostanka adekvat
ne njege, u 42. godini utvrđena je izrazita devitalizacija
stabala, što je uvjetovalo iznuđene zahvate njege
u sastojini u idućem razdoblju.


Na osnovi dendrometrijske analize većeg broja stabala,
koja su bila posječena u 48. godini na P.P.-1, vidi se
nije utvrđena, što implicira da su na obje pokusne površine
stabla imale sličan prirasni potencijal, nezavisno o
njihovim prsnim promjerima.


Utvrđena značajnost razlike koeficijenata regresije
(nagib pravca linearne zavisnosti) za grupu svih stabala
u sastojini, ukazuje da je prirasni potencijal stabala značajno
veći na P.P.-1, u odnosu na P.P.-2. To potvrđuje
sposobnost stabala lužnjaka da i u proučavanoj fazi razvoja,
poslije razdoblja nepovoljnih utjecaja, reagiraju
intenzivnijim prirastom u debljinu, što dovodi do bržeg
diferenciranja stabala po debljini. Nepostojanje značajnosti
razlike koeficijenata regresije (b) za grupa stabala


1


budućnosti ukazuje da reakcija stabala budućnosti na
primijenjeni uzgojni tretman ne zavisi o njihovim promjerima,
već o karakteru i intenzitetu uzgojnih mjera.


– Discussion
da je poslije 1983. godine (starost sastojine 32 godine) nastupio
opadajući trend prirasta i izrazita depresija u razdoblju
od 1990–1994. godine, kada je veliki broj stabala
imao prirast radijusa manji od 1mm, a samo kategorije
najdebljih stabala oko 2mm(grafikon 6).U istraživanoj
sastojini učestalost izrazitih depresija u prirastu radijusa
ukazivalo je na čestu pojavu nepovoljnih egzogenih čimbenika
u sastojini. Poslije prestanka djelovanja nepovolj


nih utjecaja uočava se povećanje radijalnog prirasta, u
zavisnosti od prirasnog potencijala stabala.


Grafikon 6. Prirast radijusa (i) nadstojnih stabala lužnjaka, različtog stupnja devitalizacije (Izvor: Bobinac


r


M.,Andrašev S. 2001b).


Graph 6
Current radius increment (ir) of upper story common oaks, of different devitalisation degrees
(Source: Bobinac, M., and Andrašev, S., 2001b).


Opadajući trend prirasta u starosnom razdoblju od
32–42. godine rezultirao je i sušenjem većeg broja stabala
u sastojini u 42. godini (slika 1).


Proces devitalizacije u istraživanoj sastojini, u starosnom
razdoblju od 42. godine, koincidira s valom
masovnog sušenja hrastovih, naročito lužnjakovih i kitnjakovih,
šuma u Europi 80. tih godina dvadesetog stoljeća
(B. Prpić 1996, T. Oszako i C. Delatour
2000, M.Čater etal. (2008), i dr.). Prema citiranim
autorima može se zaključiti da u svakom šumskom području
u procesu sušenja europskih hrastova djeluju
razne kombinacije nepovoljnih čimbenika. Na značaj
fitosociološkog slabljenja stabala, kao predisponirajućeg
okvira u procesu sušenja europskih hrastova danas
se rijetko ukazuje (M. Vučković 1994). Indikativno
je da se, na područjima gdje se fitosociološko slabljenje
hrastovih stabala manifestira kao masovna pojava u
dugim vremenskih serijama, od pojedinih autora i ne
spominje u radovima sinteznog karaktera (D. Kara-
džićetal. 2007).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 60     <-- 60 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


Slika1. Izgrađenost i proces devitalizacije stabala na PP-1 1993.
godine (Izvor: Bobinac M.,Andrašev S. 2001a).


Figure 1 Stand structure and the process of tree devitalisation on PP1
in 1993 (Source: Bobinac, M., and Andrašev, S., 2001b).


Na primjeru istraživane sastojine može se istaći značenje
fitosociološkog slabljenja stabala, kao posljedice
neadekvatne njege u sastojini. Do osnivanja pokusnih
površina (jesen 1993. godine) u sastojini je provedeno čišćenje
u 13. godini starosti sastojine i prva prorjeda u 24.
godini, pri kojoj je posječeno 12,4m3·ha-1 . U 32. godini,
na bazi dendrometrijskih izmjera na četri privremene pokusne
površine, u sastojini je evidentirano pro sječno
1871 stablo po ha, temeljnica (G) 25,48m2
·ha-1, volumen


(V) 212,00 m3
·ha-1, tečajni volumni prirast (IV)
13,99m3
·ha-1, srednji promjer po presjeku (dg) 13.1cmi
srednja visina (hg) 13,5 m.U 32. godini predložena je
prorjeda s umjerenom jačinom zahvata po volumenu
(26 %) i uklonjeno je prosječno 55,3m3
·ha-1(M.Simić
1985). U usporedbi s prirasno prihodnim tablicama za
lužnjak (M.Špiranec 1975, K.Bezak,V.Krejči
1993), može se zaključiti da se istraživana sastojina do


32.godine slično razvijala kao i sastojine lužnjaka na
boljim botinetima.


Uz sličan uzgojni tretman u sastojini prije osnivanja
pokusnih površina do 52. godine starosti sastojine na
P.P.-1 ukupno je posječeno 160,50m3·ha-1 ili 47 % od
ukupno evidentiranog prirasta volumena sastojine
(342,42 m3·ha-1 ), a na P.P.-2 ukupno je posječeno
106,07m3·ha-1 ili 28 % od ukupno evidentiranog prirasta
volumena sastojine (373,44m3·ha-1 ). Bez obzira na
učestalost njege i realizirani prethodni prihod do 32.
godine, visoka ovisnost stupnja osutosti krošanja stabala
na pokusnim površinama u 42. godini starosti od
biološkog položaja i stupnja slobode položaja krošnje,
ukazuje da istraživana sastojina nije bila pravilno formirana.
U tom predisponirajućem okviru za devitalizaciju,
u starosnom razdoblju sastojine od 32–42. godine,
utjecaj nepovoljnih egzogenih čimbenika rezultirao je
devitalizacijom većeg broja stabala, koja su u kratkom
razdoblju bila izlučena iz sastojine.


U starosnom razdoblju od 43–52. godine intenzivniji
tretman uzgojno-sanitarnih sječa pokazao je prosječno
za 37 % veći tečajni debljinski prirast kod svih
preostalih stabala, manje razlike u varijabilnosti prirasta
i veći prirasni potencijal debljih stabala, u odnosu
na tretman sanitarne sječe, pa se s gledišta saniranja posljedica
devitalizacije i njege sastojine smatra učinkovitijim
u odnosu na sanitarnu sječu. Za grupu svih
preostalih stabala značajnost koeficijenta regresije


Slika2. Dominantno, pravilno formirano stablo lužnjaka na P.P.-1
u 52. godini (Foto: M. Bobinac)


Figure 2Dominant, regulalry formed common oak tree on PP-1 in
52ndyear (Photo: M. Bobinac).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 61     <-- 61 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


potvrđuje da u ovoj fazi razvoja oporavak od stresnih
utjecaja zavisi, kako od intenziteta i karaketra uzgojnih
mjera, tako i o prirasnom potencijalu stabala. Za grupu
stabala budućnosti na P.P.-1 (i potencijalno za grupu
dominantnih stabala za usporedbu na P.P.-2), koja su
primarno predmet njege, oporavak od djelovanja nepovoljnih
utjecaja primarno zavisi o karakteru i intenzitetu
uzgojnih mjera, kojima im se selektivno poboljšavaju
uvjeti za rast (slika 2).


Prema rezultatima proučavanja učinaka zakašnjele
prorjede na debljinski prirast stabala lužnjaka D.
Klepac (1964) nije utvrđeno ubrzanje rasta poslije
pro vedene jake prorjede. Primjenjujući istovjetan metodološki
postupak u cilju definiranja učinaka prorjede
na grupu stabala budućnosti poljskog jasena M.Bobinac
(2000), također nije utvrdio ubrzanje rasta u debljinu
poslije jake prorjede.Autor je pretpostavio da je
utjecaj nepovoljnih egzogenih čimbenika na prirast stabala
u razdoblju poslije prorjede uvjetovalo “prikrivanje”
učinaka prorjede. Uz brojne čimbenike koji mogu
doprinijeti “prikrivanju” učinaka prorjede, nerealno je
očekivati ubrzanje rasta na grupi stabala kod kojih je
prisutan konkurentski pritisak, a koji je uvjetovan neprovođenjem
adekvatnih mjera njege u sastojini. Zato
monitoring promjena prirasta, na komparativnim trajnim
pokusnim površinama, koje su pod utjecajem različitih
uzgojnih tretmana, koji na različite načine
korespondiraju s di namizmom promjena u sastojinama,
može doprinijeti objektivnijem sagledavanju
njihovih učinaka (M. Vučković etal. 2005).


Primjena učestalih i jakih zahvata uzgojno-sanitarne
sječe na P.P.-1 ima za posljedicu manji volumen glavne
sastojine po hektaru u 52. godini za 6 %, u odnosu na volumen
u 42. godini. Na P.P.-2 volumen glavne sastojine
je u 52. godini veći za 21 %, u odnosu na početni volumen
u 42. godini. Međutim, imajući u vidu potencijalnu
potrebu da se na P.P.-2 uklone devitalizirana i uzgojno
neperspektivna stabala (slika 3), u idućem razdoblju
mogu se očekivati manje razlike u volumenima glavne
sastojine na pokusnim površinama.


5. ZAKLJUČCI
Na temelju provedenih istraživanja na trajnim pokusnim
površinama u umjetno podignutoj monokulturi
lužnjaka na černozemu, koje su bile pod utjecajem različitih
uzgojnih tretmana njege u starosnom razdoblju


od 43–52. godine, mogu se donijeti sljedeći osnovni
zaključci:


1. Visoki stupanj ovisnosti stupnja osutosti krošanja
stabala o biološkom položaju i stupnju slobode položaja
krošnje (tablica 3 i 4), ukazivao je da su se u
sastojini u 42. godini odvijali intenzivni procesi biološkog
diferenciranja stabala, koje je trebalo i u
uvjetima djelovanja nepovoljnih čimbenika, uzgojno-
sanitarnim sječama podržavati, a prioritetno


Slika3. Uzgojno neperspektivno dominantno stablo s formiranom
sekundarnom krošnjom, na P.P.-2 u 52. godini. (Foto: M.
Bobinac)


Figure 3 Tending nonperspective dominant oak tree with formed secondary
crown on PP-2 in 52ndyear (Photo: M. Bobinac).


Uzgojno-sanitarne sječe na P.P.-1 u razdoblju od
43–52. godine uvjetovale su da preostala stabla imaju
značajno veći debljinski prirast u odnosu na P.P.-2, pa
se u idućem razdoblju realno može očekivati, i po toj
osnovi, da se smanjuje razlika u volumenu glavne sastojine
na pokusnim površinama.


– Conclusions
selektivno poboljšavati uvjete za rast najvitalnijim i


tehnički najvrijednijim stablima u sastojini (stabla
budućnosti).


2. Intenzivniji tretman uzgojno-sanitarnih sječa pokazao
je prosječno za 37 % veći tečajni debljinski prirast
kod svih preostalih stabala (grafikon 3), veći
apsolutni (sd) i relativni varijabilitet (cv), veći minimum
i maksimum, veću varijacijsku širinu prirasta i
veći prirasni potencijal debljih stabala (tablica 5,
grafikon 5), u odnosu na tretman sanitarne sječe, pa
se s gledišta saniranja devitalizacije i njege sastojine
može smatrati učinkovitijim u odnosu na sanitarnu
sječu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 62     <-- 62 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


3. Za grupu svih preostalih stabala, značajnost koeficijenta
regresije zavisnosti debljinskog prirasta o prsnim
promjerima (grafikon 5, tablica 6), potvrđuje da
u ovoj fazi razvoja oporavak od stresnih utjecaja zavisi,
kako o intenzitetu i karaketeru uzgojnih mjera,
tako i o prirasnom potencijalu stabala. Za grupu stabala
budućnosti, koja su primarno predmet njege,
oporavak od učinka nepovoljnih utjecaja primarno
zavisi od karaktera i intenziteta uzgojnih mjera.


ZAHVALNICA – Acknowledgement


Istraživanje je obavljeno u sklopu znanstveno-istraživačkog
projekta: “Definiranje uzgojnih potreba u vještački
podignutim sastojinama hrasta lužnjaka u cilju
maksimalne proizvodnje kvalitetnih sortimenata na području
ŠG “Sremska Mitrovica” i ŠG “Sombor”, kojega
realiziraju Univerzitet u Beogradu-Šumarski fakultet,
Istraživačko razvojni institutut za nizijsko šumarstvo i
životnu sredinu, Novi Sad i JP“Vojvodinašume” u raz-


LITERATURA
Bezak,K., V. Krejči, A.Krznar,1993: Prirasnopri
hodne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnog
tipa. Radovi,Vol. 28 (1–2): 55–67, Jastrebarsko.


Bobinac,M., 2000: Uticaj zakasnele prorede na prirast
stabala budućnosti poljskog jasena (Fraxinus
angustifolia Vahl). Glasnik Šumarskog


fakulteta 83: 43–54, Beograd.
Bobinac,M., 2008: Nega šuma tvrdih lišćara na području
ravnog Srema. U: Z.,Tomović, (ur.), Mono
grafija 250 godina šumarstva Ravnog Srema,
Jav no preduzeće “Vojvodinašume” – Šumsko
gaz dinstvo Sremska Mitrovica: 137–146, Petrova
radin.
Bobinac,M., S.Andrašev,2001a: Efekti uzgojnih
mera u saniranju devitalizacije mlade sastojine
lužnjaka. Glasnik Šumarskog fakulteta 84:
17–32, Beograd.
Bobinac, M., S. Andrašev, 2001b: Problem of
young pedunculate oak forest devitalisation from
the aspect of stand structure and tree increment
study. Proceedings: Third Balkan Scientific Conference
“Study, conservation and utilisation of the
forest resources”,Vol. 1: 426–434, Sofia.
Bobinac,M., S.Andrašev,2006: Efekti jake prorede
na prirast stabala i sastojine cera. Radovi
41(1–2): 31–38, Jastrebarsko.
Bobinac,M., S.Andrašev, M.Simić,1997: Karakteristike
razvoja sastojinske strukture i izbo ra
mera nege u mladim sastojinama hrasta lužnjaka
na području “Bačkog Monoštora”, Šumarstvo 1:
22–34, Beograd.
Bobinac, M. F. Ferlin, 1996: Characteristics of
biological differentiation of trees in a young untended
pedunculate oak stand. Proceedings of


nd


the 2 International Conference on the Develop


ment ofWood Science/Technology and Forestry:


334–340, Sopron.


doblju 2007–2010. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva
za nauku i zaštitu životne sredine R. Srbije.


Osnivanjestalnih pokusnih površina rezultat je samoinicijativnog
nastojanja i rada autora da unaprijede
tradiciju uzgajnja tvrdih listača na istraživanom području.
Istraživanja u početnoj fazi nitko nije posebno finan
cirao, osim kolegijalne pomoći osoblja iz ŠU “Bački
Monoštor” na kojoj se najiskrenije zahvaljujemo.


– References
Bobinac, M., M. Vučković, S. Andrašev,
2003:The problem ofTurkey oak devitalisation
from the aspect of stand condition and tree increment.
International scientific cinference, Proceedings,
Vol. II: 197–203, Sofia.


Čater,M., M.Bobinac,T.Levanič,P.Simončić,
2008:Water status, nutrients and radial increment
of pedunculate oak (Quercus roburL.)


in northern Serbia and comparison with selected
sites in Slovenia. Zbornik gozdarstva in lesarstva
87: 135–144, Ljubljana.


Dekanić, I., 1964: Metodi intenzivnog proređivanja
sastojina visokog uzrasta, Dokumentacija za tehniku
i tehnologiju u šumarstvu, 46: 7–79, Beograd.


Ferlin,F., M.Bobinac,1999: Natürliche Strukturentwicklung
und Umsetzungsvorgänge in jüngeren,
ungepflegten Stieleichenbeständen.Allg.
Forst-u. J.–Ztg., 170. Jg., 8. 137–142.


Hadživuković, S., 1973: Statistički metodi s primenom
u poljoprivrednim i biološkim istraživanjima.
Radnički univerzitet “Radivoj Ćirpanov”,
Novi Sad, p. 482.


Karadžić,D., Lj.Mihajlović,T.Milijašević,


N.Keča,2007: Uticaj štetnih biotičkih faktora
na proces sušenja hrasta. U. Lj., Stojanović,
(ur.), Hrast kitnjak u Srbiji. Univerzitet u Beogradu
– Šumarski fakultet, Udruženje šumarski
inženjera i tehničara Srbije, 203–208, Beograd.


Klepac,D., 1964: Kako je reagirala pedesetogodišnja
sastojina hrasta lužnjaka nakon jakih prore da?
Šumarski list LXXXVIII/ 11–12, str.
469–475, Zagreb.


Klepac,D., 1984: Some results from the increment
measurement in the pedunculate oak (Quercus
robur L.) forest in Slavonia during the last 30
years (1950–1981).Anali za šumarstvo JAZU,
10/5, str. 89–102, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 63     <-- 63 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


Leibundgut,H., 1976: Grundlagen zur Jungwaldpf


lage. Ergebnisse Zwanzigjähriger Untersuchungen


über dieVorgänge der Ausscheidung, Umsetzung
und Qualitätsentwicklung in jungen Eichenbeständen.
Mitteilungen, EidgenossischeAnstalt für das
ForstlicheVersuchswesen, 52 (4): 311–371.


Lukić, N., 2003: Istraživanje debljinskog prirasta
hrata lužnjaka (Quercus roburL.) u spačvanskim
šumama. U: D. Klepac, K. Čorkalo-Jeremić (ur).
Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šu-
mama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, centar za znanstveni
radVinkovci: 127–142, Zagreb-Vinkovci.


Marković, Lj., M. Manojlović, 1929: Sušenje
hrasta lužnjaka u šumama Hrvatske i Slavonije,
str. 96, Beograd.


Matić,S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na
stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina
hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse 25:
261–278, Zagreb.


Meštrović, Š., J. Čavlović, M. Božić, 1996:
Raz voj sastojina hrasta lužnjaka na pokusnim plohama
G.J. „Josip Kozarac” od 1950. do 1995. go-
dine. U: B. Mayer (ur). Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava, kniga 1: 137–146,
Zagreb.


Nenadić,Đ., 1931: Istraživanje prirasta hrasta lužnjaka
u šumi Žutici. Glasnik za šumske pokuse


3:1–27, Zagreb.
Oszako,T., 2000: Oak declines in Europe´s forests-
history, causes and hypothesis. U: T., Oszako,
and C., Delatour, (Ed.), Recent advaces on oak
health in europe. Forest research Institute: 11–40,


Warsaw.
Pranjić,A., 1996: Dendrokronologija hrasta lužnjaka.


U: D., Klepac, (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske
šume d.o.o. Zagreb, 299–305, Zagreb.


Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus
roburL.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konsti


tucije vrste. Glasnik za šumske pokuse 25: 1–24,


Zagreb.


Prpić,B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U:
D., Klepac, (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske
šume d.o.o. Zagreb: 273–298, Zagreb.


Simić, M., 1985: Istraživanje najpovoljnijih mera
nege putem seča proreda u sastojinama lužnjaka
na području GJ “Breška šuma, Kolutska šuma,
Štrbac i Kozara”. Seminarski rad –rukopis: str.
39, Šumarski fakultet Beograd.


Snedecor, G.W.,W. G.Cochran,1959: Statistical
methods:Applied to Experiments inAgriculture
and Biology. The Iowa State College Press,
Ames, Iowa.


Stamenković,V., Z.Simić,1995: Karakteristike
prirasta ranolistajućeg i kasnolistajućeg lužnjaka


(Q. robur). Šumarstvo 5–6: 3–11, Beograd.
Stamenković,V., M. Vučković, 1988: Prirast i
proizvodnost stabala i sastojina. Šumarski fakultet
u Beogradu, str. 368, Beograd.
Špiranec,M., (1975): Prirasno-prihodne tablice. Radovi
br. 25: 1–106, Jastrebarsko.
Vučković,M., 1994: Problem devitalizacije šuma sa
aspekta istraživanja prirasta stabala i sastojina.
Glasnik Šumarskog fakulteta 75–76: 101–110,
Beograd.
Vučković M., Stajić B., Radaković N. (2005): Značaj
monitoringa debljinskog prirasta sa aspekta
bioindikacije vitalnosti stabala i sastojina. Šumarstvo,
(1–2): 1–10, Beograd


....... (1953, 1964, 1974, 1984, 1994):Posebna šumskoprivredna
osnova zaGJ “Kolut-Kozara”. Sombor


SUMMARY: Past experience has shown that the application of silcivultural measures to
pedunculate oak stands of lessened functional capacity is met with severe restrictions for the
achievement of the desired results and goals. This work analyzes the effects of different silcivultural
measures in comparative permanent sample plots (P.P. -1 and P.P. -2), undertaken
with the purpose of tending the stands and improving the consequences of devitalisation.


Research was undertaken in an artificially established monoculture of pedunculate oak
in Vojvodina (.n=45° 49’, .e=18° 39’). The altitude is 88 m, and the soil is chernozem
non-carbonate, with the depth of the humus accumulative horizon of about 40–50 cm.
Mean annual air temperature is 10.9 °C, and mean annual rainfall is 584 mm.


During the dormant vegetation season, two cross-section diameters were measured
with an accuracy of 1 mm on all trees aged 42 and 52. All the marked trees were also
measured when they reached the age of 48.


A silvicultural-salvage cut of moderate to heavy intensity was performed in P.P. 1 at
the age of 42 and 48. A total of 128 future trees (FT) per hectare were selected in P.P.-1 at




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 64     <-- 64 -->        PDF

M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526


tree age 42. At the age of 52, the status was retained by 124 trees. The primary measure in
P.P.-1 involved removing the strongest competition against future trees from the stand, so
the treatment also had the character of selective thinning. Using similar silvicultural principles,
156 dominant trees aged 42 were selected for comparison in P.P.-2. Of these, 148
trees retained the status of future trees at age 52, while P.P.-2 was left to natural tree selection.
During measurements in the year 42, a crown class (CC) and the degree of crown
freedom position (CF) was determined for each tree. To assess crown damage intensity
(defoliation), classification with degrees 0–4 was used.


Data processing consisted of determining the numerical parameters of diameter structure,
while the non-parametric Kolmogorov-Smirnov test (|D| statistics) was used to compare
diameter distribution with the distribution of diameter increment. The .2test for
independence was used to define dependence of the degree of crown freedom position and
the degree of crown defoliation, as well as the crown class and the degree of crown defoliation
in sample plots at stand age 42. The effects of different stand treatments were analyzed
in the age period 43–52. The current (average periodical) diameter increments (id)
obtained with the control method was compared for all the trees in the sample plots and
separately for the future trees in P.P.-1, and the comparison trees in P.P.-2. The statistical
t-test was used to assess the impact of silvicultural treatments on the increment size.


Growth elements of all the trees and future trees in the sample plots at age 42 and 52,
as well as the trees cut at ages 42 and 48, are given in Table 1. Table 2 contains numerical
indicators of their diameter distribution. Cumulative curves of diameter distribution of all
the trees show that at age 42 the trees in P.P.-2 have a somewhat bigger breast diameter.
Due to differential silvicultural treatments and different increment tree reactions, diameter
distribution of all the trees and future trees were approximated at age 52, which was
also confirmed by the Kolmogorov-Smirnov test (Graph 1, Table 2).


Based on the test for independence applied at age 42, high dependence was found in the
monoculture of the degree of crown defoliation on the crown class and the degree of crown
freedom position. This indicates that the devitalization process in directly linked with stand
structure, i.e. silvicultural treatments in the previous period (Table 3 and 4, Figure 1).


The Kolmogorov-Smirnov test confirmed the difference in diameter distribution of selected
trees in the sample plots in the 42ndand 48thyear (Graph 2, Table 2). The thinning indicator
(qd) shows that tree selection in the sample plots had the character of low thinning. In
the age period between 43 and 52, a more intensive treatment of silvicultural-sanitary cuts
(P.P.-1) showed that the current diameter increment was on average higher by 37 % in all
the other trees and by 35 % in future trees, in relation to the sanitary cut (Graph 3). Cumulative
curves of diameter increment in P.P.-1, for all the trees and for future trees, are shifted
rightwards towards higher increment values, in relation to P.P.-2. There are also differences
in the shape of the curve, which implies a difference in the variability of diameter increment
(Graph 4). The Kolmogorov-Smirnov test confirmed considerable differences in the distribution
of diameter increment, both for the entire group of trees and for future trees (Table
5). Dependence of diameter increment on diameters at breast height (Graph 5 and Table 6)
in all the trees shows moderate correlation ((R = 0.52-0.54), whereas correlation is less distinct
(R = 0.28-0.32) for the collective of futures. For all the remaining trees, the importance
of a regression coefficient of diameter increment dependence on diameters at breast
height confirms that at this developmental stage the recovery from stressful impacts depends
on the intensity and character of silvicultural measures and on the tree´s increment
potential. For the collective of future trees in P.P.-1 (and potentially for the group of dominant
comparison trees in P.P.-2), which are the first object of tending, recovery from adverse
impacts primarily depends on the nature and intensity of silvicultural measures.


Key words:pedunculate oak, permanent experiments, devitalisation, impacts of silvicultural
measures, diameter increment