DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 1989). Na posljedice izazvane narušavanjem ravnoteže u vrlo osjetljivim i dinamičnim ekosustavima hrasta lužnjaka, pa time, posredno, i na neprilagođenu uzgojnu strategiju u procesu formiranja sastojina, ukazali su brojni autori. Na značenje fitosociološkog slabljenja stabala uslijed neadekvatne izgrađenosti sastojina, posebno je ukazivano početkom dvadesetog stoljeća, kada je sušenje lužnjakovih šuma imalo epidemijski karakter (Lj.Marković, M.Manojlović1929, Đ. Nenadić 1931). Polazeći sa stajališta da se volumen u sastojinama treba povećavati sa starošću, S.Matić (1989) u proučavanim lužnjakovim šumama utvrđuje suprotan trend, a kao razlog navodi i neprilagođene mjere njege, odnosno nepravilno određene i prejake intenzitete prorjeda u starijim sastojinama, a koje su mogle proisticati i uslijed nepravilne izgrađenosti sastojina. U srednjedobnim sastojinama od ranolistajućeg i kasnolistajućeg lužnjakaV.Stamenković i Z. Simić (1995) konstatiraju značajno smanjenje broja stabala i volumnog prirasta.Klepac,(1964, 1984),A. Pranjić (1996), Lukić, (2003), M. Čater et al. (2008) i dr. ukazuju na permanantno smanjivanja debljinskog prirasta kod hrasta lužnjaka u različito starim sastojinama, što, prema fazi razvoja sastojina, indicira na uticaj nepovoljnih čimbenika i slabljenje vitalnosti, nego što je to odlika starosti stabala. Dokaz tomu, u određenom smislu, može poslužiti utvrđena rastuća tendencija prirasta u starijim fazama razvoja sastojina, koja je uslijedila po prestanku djelovanja nepovoljnih utjecaja i uspostavljanja ravnoteže u lužnjakovim šu- mama (Š.Meštrovićetal. 1996). Prema dosadašnjim saznanjima primjena uzgojnih mjera u lužnjakovim sastojinama umanjene funkcionalne sposobnosti ima značajna ograničenja za ostvarivanje očekivanih učinaka i ciljeva. Prema rezultatima proučavanja učinaka zakašnjele prorjede na prirast stabala lužnjaka D.Klepac (1964) nije utvrđeno povećanje debljinskog prirasta na preostalim stablima, 10 godina poslije provedene prorjede. Istraživanja u neadekvatno njegovanim i devitaliziranim srednjedobnim sastojinama lužnjaka (M. Bobinac i S. Andrašev 2001a) i cera (M. Bobinac i S. Andrašev 2006), iako su potvrdila bolje kratkoročne učinke u prirastu stabala poslije provedenih jačih prorjeda, u odnosu na tretman sanitarne sječe, ukazala su da procesi devitalizacije kojima su izložene mlađe, nepravilno formirane sastojine, otežavaju projekciju i primjenu optimalne njege i uvjetuju druge negativne posljedice u razvoju sastojina (M.Bobinacetal. 2003). Cilj ovog rada je komparativnim trajnim pokusnimm površinama analizirati učinke različitih uzgojnih mjera, koje su poduzimane u cilju njege sastojine i saniranja posljedica devitalizacije. Devitalizacija je utvrđena u 42. godini starosti sastojine i na temelju sistematiziranih podataka na trajnim pokusnim površi nama, cilj je analizirati učinke na prirastu preostalih stabala u starosnom razdoblju od 43–52. godine. MATERIJAL I METODE RADA – Material and methods 2.1. Područje istraživanja – Study area Istraživanja su obavljena u umjetno podignutoj monokulturi lužnjaka na području Bačkog Monoštora u GJ oo “Kolut-Kozara”, odel 32 j (.n= 4549’,.e= 1839’). Na is traživanom području bile su zastupljene mješovite sastojine lužnjka i cera, koje su poslije Drugog svjetskog rata posječene čistom sječom. Poslije krčenja panjeva zemljište je obrađivano i dvije do tri godine korišteno u poljoprivredne svrhe. Zadnje godine korištenja zajedno s poljoprivrednom kulturom (žitarice) zasijan je žir u brazde s razmakom između redova 2 m. Nadmorska visina je 88 m.Stanište karakterizira polidominantna fitocenoza Tilio-Car pino-Quercetum robori-cerris (Sveza Aceri tatarici-QuercionZol. et Jak. 1957), a zemljište je černozem-beskarbonatni s dubinom humusno akumulativnog horizonta 40–50 cm. 2.2. Prikupljanje i obrada podataka – U istraživanoj sastojini su u 42. godini starosti izdvojene dvije trajne pokusne površine, veličine 0,25 ha, sa zaštitnim pojasom širine 10 m. Na pokusnim površinama sva stabla su trajno obrojčana i obilježena su mjesta na prsnoj visini za mjerenje promjera. Periodično su Na temelju klimatskih podataka s meteorološke sta oo nice Sombor (.n = 4540’,.e = 1859’, nadmorska visina 86 m,) za razdoblje 1978-2004. godine srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,9 oC, a između pojedinih godina varirala je od 9,5 oC (1980. godine) do 12,8 oC (2000. godine), s koeficijentom varijacije (cv) od 7,4%. Srednja godišnja količina oborina iznosi 584,5 mm,a između pojedinih godina varirala je od 277,5–818,4mm, s koeficijentom varijacije (cv) od 20,2%.Hidrološka bilanca, izračunata po metodi Thornthweite-a, pokazuje da je višak vode u zemljištu od siječnja do ožujka (ukupno 65–70 mm), od travnja do lipnja u zemljištu je prisutna rezerva vlage, dok manjak vlage nastupa u srp nju i zadržava se u kolovozu i rujnu mjesecu. Data collecting and processing svim stablima za vrijeme mirovanja vegetacije mjerena dva unakrsna promjera, s točnošću na 1 mm, i visine s visinomjerom Blume-Leiss, s točnošću 0,5 m. Za potrebe ovoga rada korištena je izmjera svih stabala u 42. i 52. godini starosti sastojine, kao i izmjera doznačenih |