DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 53 <-- 53 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 stabala u 48. godini. Pri izmjeri u 42. godini svakom stablu procijenjen je biološki položaj (BP) i stupanj slobode položaja krošnje (SK), na osnovi klasifikacije Asman-a (V.Stamenković, M. Vučković 1988): – Biološki položaj: nadstojno (1), međustojeće (2), podstojno (3); – Stupanj slobode položaja krošnje (SK): slobodno sto jeća krošnja – bez dodirivanja s krošnjama susjednih stabala ili je dodirivanje manje od 25 % obuj ma krošnje (1); jednostrano stješnjena krošnja – dodirivanje krošanja 25–50 % obujma krošnje (2); višestra no stješnjena krošnja – dodirivanje krošanja preko 50 % obujma krošnje (3). Za procjenu intenziteta oštećenosti (osutost) krošnji korištena je klasifikacija (ECE) sa stupnjevima 0–4 (0 – gubitak lisne mase do 10 %, 1 – gubitak lisne mase 11–25 %, 2 – gubitak lisne mase 26–60 %, 3 – 61–99 %, 4 – gubitak lisne mase 100 %), u odnosu na lokalno referentno stablo. Za obračun volumena sastojine korištene su volumne tablice Schwappacha za hrast, pri čemu su korištene visinske krivulje izravnane funkcijomh = ae-b/d+1,30. U starosnom razdoblju od 43–52. godine na pokus nim površinama je primijenjen različit uzgojni tretman. Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uz gojnosanitarna sječa, umjerenog i jakog zahvata, a P.P.-2 bila je prepuštena prirodnom procesu izlučivanja stabala. Na P.P.-1 u 42. godini izabrano je 128 stabala budućnosti (SB) po hektaru, od kojih je u 52. godini zadržalo isti status 124 stabla. Stablima budućnosti u 42. i 48. godini primarno su uklanjani najjači konkurenti, pa tretman ima karakter selektivne prorjede. Po sličnim uzgojnim načelima na P.P.-2 u 42. godini izabrano je 156 dominantnih stabala za komparaciju, od kojih je u 52. godini zadržalo isti status 148 stabala (M.Bobinac etal. 1997, M.Bobinaci S.Andrašev 2001a). Odnos srednjeg promjera po temeljnici doznačenih stabala i srednjeg promjera preostalih stabala, definiran kao pokazatelj prorjede (qd), korišten je za numeričko definiranje karaketra prorjede. Obrada podataka sastojala se u nalaženju numeričkih parametara debljinske strukture: aritmetička sre- dina (d), standardna devijacija (sd), koeficijent varijacije (cv), varijacijska širina (vš), minimum (dmin), maksimum (dmax), koeficijent asimetrije (.3) i koeficijent spljoštenosti (.4) (Stamenković i Vučković, 1988). Neparametarski test Kolmogorov-Smirnova (|D| statistika) korišten je za međusobnu usporedbu debljinskih struktura i struktura debljinskog prirasta. Za definiranje zavisnosti stupnja slobode položaja krošnje i stupnja osutosti krošanja, kao i biološkog položaja i stupnja osutosti krošanja na pokusnim površinama u 2 42.godini starosti sastojine korišten je . test nezavisnosti. Učinci različitih tretmana sastojine analizirani su u starosnom razdoblju od 43–52. godine, pri čemu je uspoređen tečajni (prosečni periodični) debljinski prirast (id) dobiven po kontrolnoj metodi, između svih stabala na pokusnim površinama i posebno krajnje grupe stabala budućnosti na P.P.-1, odnosno stabala za komparaciju na P.P.-2. Za nalaženje zavisnosti tečajnih prirasta promjera od njihovih prsnih promjera na početku razdoblja istraživanja korištena je linearna funkcija (Snedecor and Cochran, 1959; Hadživuković, 1973): gdje su:yi – tečajni prirast promjerai-tog stabla; – aritme tička sredina veličina tečajnih prirasta promjera; xi – prs nipromjeri-tog stabla; – aritmetička sredina veličina prsnih promjera; b–koeficijent pravca linearne zavisnosti. yi– current diameter increment of ithtree; – arithmetic mean of current diameter increment; xi – diameter at breast height of ithtree; – arithmetic mean of diameter at breast height; b – coefficient of slope of linear function. Za nalaženje nepoznatog parametra nagiba pravca (b1) korištena je metoda najmanjih kvadrata: U cilju objektivne ocjene značenja utjecaja uzgojnog tretmana na veličinu prirasta primijenjen je statističkit- test. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Results of research 3.1. Elementi rasta i debljinska struktura sastojine u 42. i 52. godini Elements of growth and diameter distribution of the stand at the age of 42 and 52 years Elementi rasta svih stabala i stabala budućnosti na pokusnim površinama u starosti 42 i 52 godine, kao i posječenih stabala u 42. i 48. godini, prikazani su u tablici 1, a u tablici 2 prikazani su numerički pokazatelji njihove debljinske strukture. U 42. godini na P.P.-1 utvr đen je za 3 % veći ukupan broj stabala po hektaru, a za 9 % manji iznos temeljnice po ha i za 12 % manji volumen po ha, u odnosu na P.P.-2. Na P.P.-2 utvrđen je za 1,3 cm veći srednji promjer po temeljnici (dg) i za 1,7 cm veći srednji promjer po temeljnici 20 % najjačih stabala u sastojini (dg20 %), u odnosu na P.P.-1. Na obje pokusne površine varijabilnost debljinske strukture iznosi 20–22 %, a veća je varijacijska širina na P.P.-2. Na obje pokusne površine utvrđena je desna asimetrija, na P.P.-1 platikurtični, a na P.P.-2 je izražen leptokurtični raspored prsnih promjera (tablica 1). |