DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 59 <-- 59 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 prirast od 5 mm ima samo 10 % stabala budućnosti i manje od 5 % svih stabala u sastojini. Zavisnost debljinskog prirasta stabala od njihovih prsnih promjera je stohastičke prirode (grafikon 5), a koeficijent korelacije (R) od 0,5 za sva stabla ukazuje na srednje jaku korelaciju. Za grupu stabala budućnosti korelacija je slabije izražena i iznosi 0,28–0,32 (tablica 6). Na obje pokusne površine između grupe svih stabala utvrđena je statistička značajnost linearne regresije, odnosno potvrđeno je postojanje zavisnosti debljinskog prirasta stabala od njihovih prsnih promjera, što ukazuje na proces diferenciranja stabala i veći prirasni potencijal debljih stabala. Međutim, za grupu stabala budućnosti na P.P.-1 i grupu dominantnih stabala za komparaciju na P.P.-2 značajnost regresije 4. RASPRAVA U starosnom razdoblju kada su se u monokulturi lužnjaka odvijali procesi intenzivnog diferenciranja stabala, zbog djelovanja nepovoljnih egzogenih čimbenika (pretpostavlja se koincidencija defoliacije i eks tremnih klimatskih uvjeta – sušnih razdoblja) i izostanka adekvat ne njege, u 42. godini utvrđena je izrazita devitalizacija stabala, što je uvjetovalo iznuđene zahvate njege u sastojini u idućem razdoblju. Na osnovi dendrometrijske analize većeg broja stabala, koja su bila posječena u 48. godini na P.P.-1, vidi se nije utvrđena, što implicira da su na obje pokusne površine stabla imale sličan prirasni potencijal, nezavisno o njihovim prsnim promjerima. Utvrđena značajnost razlike koeficijenata regresije (nagib pravca linearne zavisnosti) za grupu svih stabala u sastojini, ukazuje da je prirasni potencijal stabala značajno veći na P.P.-1, u odnosu na P.P.-2. To potvrđuje sposobnost stabala lužnjaka da i u proučavanoj fazi razvoja, poslije razdoblja nepovoljnih utjecaja, reagiraju intenzivnijim prirastom u debljinu, što dovodi do bržeg diferenciranja stabala po debljini. Nepostojanje značajnosti razlike koeficijenata regresije (b) za grupa stabala 1 budućnosti ukazuje da reakcija stabala budućnosti na primijenjeni uzgojni tretman ne zavisi o njihovim promjerima, već o karakteru i intenzitetu uzgojnih mjera. – Discussion da je poslije 1983. godine (starost sastojine 32 godine) nastupio opadajući trend prirasta i izrazita depresija u razdoblju od 1990–1994. godine, kada je veliki broj stabala imao prirast radijusa manji od 1mm, a samo kategorije najdebljih stabala oko 2mm(grafikon 6).U istraživanoj sastojini učestalost izrazitih depresija u prirastu radijusa ukazivalo je na čestu pojavu nepovoljnih egzogenih čimbenika u sastojini. Poslije prestanka djelovanja nepovolj nih utjecaja uočava se povećanje radijalnog prirasta, u zavisnosti od prirasnog potencijala stabala. Grafikon 6. Prirast radijusa (i) nadstojnih stabala lužnjaka, različtog stupnja devitalizacije (Izvor: Bobinac r M.,Andrašev S. 2001b). Graph 6 Current radius increment (ir) of upper story common oaks, of different devitalisation degrees (Source: Bobinac, M., and Andrašev, S., 2001b). Opadajući trend prirasta u starosnom razdoblju od 32–42. godine rezultirao je i sušenjem većeg broja stabala u sastojini u 42. godini (slika 1). Proces devitalizacije u istraživanoj sastojini, u starosnom razdoblju od 42. godine, koincidira s valom masovnog sušenja hrastovih, naročito lužnjakovih i kitnjakovih, šuma u Europi 80. tih godina dvadesetog stoljeća (B. Prpić 1996, T. Oszako i C. Delatour 2000, M.Čater etal. (2008), i dr.). Prema citiranim autorima može se zaključiti da u svakom šumskom području u procesu sušenja europskih hrastova djeluju razne kombinacije nepovoljnih čimbenika. Na značaj fitosociološkog slabljenja stabala, kao predisponirajućeg okvira u procesu sušenja europskih hrastova danas se rijetko ukazuje (M. Vučković 1994). Indikativno je da se, na područjima gdje se fitosociološko slabljenje hrastovih stabala manifestira kao masovna pojava u dugim vremenskih serijama, od pojedinih autora i ne spominje u radovima sinteznog karaktera (D. Kara- džićetal. 2007). |