DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 Slika1. Izgrađenost i proces devitalizacije stabala na PP-1 1993. godine (Izvor: Bobinac M.,Andrašev S. 2001a). Figure 1 Stand structure and the process of tree devitalisation on PP1 in 1993 (Source: Bobinac, M., and Andrašev, S., 2001b). Na primjeru istraživane sastojine može se istaći značenje fitosociološkog slabljenja stabala, kao posljedice neadekvatne njege u sastojini. Do osnivanja pokusnih površina (jesen 1993. godine) u sastojini je provedeno čišćenje u 13. godini starosti sastojine i prva prorjeda u 24. godini, pri kojoj je posječeno 12,4m3·ha-1 . U 32. godini, na bazi dendrometrijskih izmjera na četri privremene pokusne površine, u sastojini je evidentirano pro sječno 1871 stablo po ha, temeljnica (G) 25,48m2 ·ha-1, volumen (V) 212,00 m3 ·ha-1, tečajni volumni prirast (IV) 13,99m3 ·ha-1, srednji promjer po presjeku (dg) 13.1cmi srednja visina (hg) 13,5 m.U 32. godini predložena je prorjeda s umjerenom jačinom zahvata po volumenu (26 %) i uklonjeno je prosječno 55,3m3 ·ha-1(M.Simić 1985). U usporedbi s prirasno prihodnim tablicama za lužnjak (M.Špiranec 1975, K.Bezak,V.Krejči 1993), može se zaključiti da se istraživana sastojina do 32.godine slično razvijala kao i sastojine lužnjaka na boljim botinetima. Uz sličan uzgojni tretman u sastojini prije osnivanja pokusnih površina do 52. godine starosti sastojine na P.P.-1 ukupno je posječeno 160,50m3·ha-1 ili 47 % od ukupno evidentiranog prirasta volumena sastojine (342,42 m3·ha-1 ), a na P.P.-2 ukupno je posječeno 106,07m3·ha-1 ili 28 % od ukupno evidentiranog prirasta volumena sastojine (373,44m3·ha-1 ). Bez obzira na učestalost njege i realizirani prethodni prihod do 32. godine, visoka ovisnost stupnja osutosti krošanja stabala na pokusnim površinama u 42. godini starosti od biološkog položaja i stupnja slobode položaja krošnje, ukazuje da istraživana sastojina nije bila pravilno formirana. U tom predisponirajućem okviru za devitalizaciju, u starosnom razdoblju sastojine od 32–42. godine, utjecaj nepovoljnih egzogenih čimbenika rezultirao je devitalizacijom većeg broja stabala, koja su u kratkom razdoblju bila izlučena iz sastojine. U starosnom razdoblju od 43–52. godine intenzivniji tretman uzgojno-sanitarnih sječa pokazao je prosječno za 37 % veći tečajni debljinski prirast kod svih preostalih stabala, manje razlike u varijabilnosti prirasta i veći prirasni potencijal debljih stabala, u odnosu na tretman sanitarne sječe, pa se s gledišta saniranja posljedica devitalizacije i njege sastojine smatra učinkovitijim u odnosu na sanitarnu sječu. Za grupu svih preostalih stabala značajnost koeficijenta regresije Slika2. Dominantno, pravilno formirano stablo lužnjaka na P.P.-1 u 52. godini (Foto: M. Bobinac) Figure 2Dominant, regulalry formed common oak tree on PP-1 in 52ndyear (Photo: M. Bobinac). |