DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 63 <-- 63 --> PDF |
M. Bobinac, S.Andrašev: UČINCI UZGOJNIH MJERA U DEVITALIZIRANOJ SREDNJEDOBNOJ ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 513-526 Leibundgut,H., 1976: Grundlagen zur Jungwaldpf lage. Ergebnisse Zwanzigjähriger Untersuchungen über dieVorgänge der Ausscheidung, Umsetzung und Qualitätsentwicklung in jungen Eichenbeständen. Mitteilungen, EidgenossischeAnstalt für das ForstlicheVersuchswesen, 52 (4): 311–371. Lukić, N., 2003: Istraživanje debljinskog prirasta hrata lužnjaka (Quercus roburL.) u spačvanskim šumama. U: D. Klepac, K. Čorkalo-Jeremić (ur). Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šu- mama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, centar za znanstveni radVinkovci: 127–142, Zagreb-Vinkovci. Marković, Lj., M. Manojlović, 1929: Sušenje hrasta lužnjaka u šumama Hrvatske i Slavonije, str. 96, Beograd. Matić,S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse 25: 261–278, Zagreb. Meštrović, Š., J. Čavlović, M. Božić, 1996: Raz voj sastojina hrasta lužnjaka na pokusnim plohama G.J. „Josip Kozarac” od 1950. do 1995. go- dine. U: B. Mayer (ur). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, kniga 1: 137–146, Zagreb. Nenadić,Đ., 1931: Istraživanje prirasta hrasta lužnjaka u šumi Žutici. Glasnik za šumske pokuse 3:1–27, Zagreb. Oszako,T., 2000: Oak declines in Europe´s forests- history, causes and hypothesis. U: T., Oszako, and C., Delatour, (Ed.), Recent advaces on oak health in europe. Forest research Institute: 11–40, Warsaw. Pranjić,A., 1996: Dendrokronologija hrasta lužnjaka. U: D., Klepac, (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 299–305, Zagreb. Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konsti tucije vrste. Glasnik za šumske pokuse 25: 1–24, Zagreb. Prpić,B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U: D., Klepac, (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb: 273–298, Zagreb. Simić, M., 1985: Istraživanje najpovoljnijih mera nege putem seča proreda u sastojinama lužnjaka na području GJ “Breška šuma, Kolutska šuma, Štrbac i Kozara”. Seminarski rad –rukopis: str. 39, Šumarski fakultet Beograd. Snedecor, G.W.,W. G.Cochran,1959: Statistical methods:Applied to Experiments inAgriculture and Biology. The Iowa State College Press, Ames, Iowa. Stamenković,V., Z.Simić,1995: Karakteristike prirasta ranolistajućeg i kasnolistajućeg lužnjaka (Q. robur). Šumarstvo 5–6: 3–11, Beograd. Stamenković,V., M. Vučković, 1988: Prirast i proizvodnost stabala i sastojina. Šumarski fakultet u Beogradu, str. 368, Beograd. Špiranec,M., (1975): Prirasno-prihodne tablice. Radovi br. 25: 1–106, Jastrebarsko. Vučković,M., 1994: Problem devitalizacije šuma sa aspekta istraživanja prirasta stabala i sastojina. Glasnik Šumarskog fakulteta 75–76: 101–110, Beograd. Vučković M., Stajić B., Radaković N. (2005): Značaj monitoringa debljinskog prirasta sa aspekta bioindikacije vitalnosti stabala i sastojina. Šumarstvo, (1–2): 1–10, Beograd ....... (1953, 1964, 1974, 1984, 1994):Posebna šumskoprivredna osnova zaGJ “Kolut-Kozara”. Sombor SUMMARY: Past experience has shown that the application of silcivultural measures to pedunculate oak stands of lessened functional capacity is met with severe restrictions for the achievement of the desired results and goals. This work analyzes the effects of different silcivultural measures in comparative permanent sample plots (P.P. -1 and P.P. -2), undertaken with the purpose of tending the stands and improving the consequences of devitalisation. Research was undertaken in an artificially established monoculture of pedunculate oak in Vojvodina (.n=45° 49’, .e=18° 39’). The altitude is 88 m, and the soil is chernozem non-carbonate, with the depth of the humus accumulative horizon of about 40–50 cm. Mean annual air temperature is 10.9 °C, and mean annual rainfall is 584 mm. During the dormant vegetation season, two cross-section diameters were measured with an accuracy of 1 mm on all trees aged 42 and 52. All the marked trees were also measured when they reached the age of 48. A silvicultural-salvage cut of moderate to heavy intensity was performed in P.P. 1 at the age of 42 and 48. A total of 128 future trees (FT) per hectare were selected in P.P.-1 at |