DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 65     <-- 65 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


UDK 630* 156 (001)


KRANIOMETRIJSKAANALIZAI UTVRĐIVANJE SPOLNOG DIMORFIZMA
U SMEĐEG MEDVJEDA(Ursus arctos L.) U HRVATSKOJ


CRANIOMETRICALANALYSISAND DETERMINATION OF SEXUAL DIMORPHISM
IN BROWN BEAR (Ursus arctos L.) FROM CROATIA


123 4


Vladimir FARKAŠ , Tomislav GOMERČIĆ, Magda SINDIČIĆ, Vedran SLIJEPČEVIĆ,


2 56


Đuro HUBER , Alojzije FRKOVIĆ, Sanja MODRIĆ


SAŽETAK: Porodica medvjeda (Ursidae) sposobna je pod utjecajem okoli ša
i načina prehrane ispoljavati znatne razlike morfoloških obilježja. Cilj ovo ga
rada bio je napraviti kraniometrijsku analizu populacije smeđeg medvjeda
(Ursus arctosL.) u Hrvatskoj, kako bi se odredile kraniometrijske karakteristike
populacije te utvrdile razlike među spolovima. Istraživanjem su bile
obu hva ćene ukupno 34 lubanje smeđeg medvjeda, od čega je 13 (38,24 %)
pripadalo životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama muškog spola,
dok za jednu (2,93 %) lubanju nisu postojali podaci o spolu. Na svakoj je lubanji
izmjereno ukupno 49 mjera. Osim nekih kraniometrijskih obilježja,
obra dom mjera je određeno i 16 graničnih vrijednosti koje mogu poslužiti za
determinaciju spola. Određivanjem korelacije između ukupne duljine lubanje
i zigomatične širine izračunata je jednadžba regresije za te dvije mjere. Pri us po
redbi kraniometrijskih značajki medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slovačke,
zaključujemo da su mužjaci u Hrvatskoj i Slovačkoj približno jednaki,
dok su ženke u Hrvatskoj manje nego one u Slovačkoj. Medvjedi iz Hrvatske
manji su od onih iz Rumunjske, s time da je između mužjaka manja razlika,
dok je između ženki zabilježena statistički značajna razlika.


Ključne riječi:smeđi medvjed, Ursus arctos, kraniometrija, spolni dimorfizam,
lubanja, Hrvatska


UVOD – Introduction
Medvjeda, kao malo koju drugu vrstuodlikuje velika med vjed ima snažne očnjake i kratki probavni sustav
sposobnost da veličinom i vanjskim izgledom reagira na
tipi čan za mesoždere, preko 80%hrane u prirodi čine
prilike u staništu te se prilagodi okolišu (Huber 2002;


biljke (Brown 1993; Clevenger i dr.1992; Cic 2004).
Tijelo medvjeda ima obilježja zvijeri –što znači
i.1987).


njak drda je prilagođeno hvatanju i savladavanju plijena. U Hr-


Kraniometrijske značajke lubanje i zubala smeđeg
vatskoj odrasle ženke imaju prosječno 100 kg, a mužjaci


med vjeda, kao jednog od bitnijih ekoloških značajki
150 kg, s time da poneki primjerci prijeđu i 300 kg vrs te, istraživao ječitav niz autora (Korkhaus 1969;
(Frković 2002). Zubalo se sastoji od 42 zuba, iako Sue naga1972a;Suenaga1972b;Suenaga1973;


1


Vladimir Farkaš, Kralja Zvonimira 12, 31404Vladislavci, vfarkas@vef.hr


2


dr. sc. Tomislav Gomerčić dr. vet. med., prof. dr. sc. Đuro Huber: Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, tomislav.gomercic@vef.hr, huber@vef.hr


3


Magda Sindičić dr. vet. med., Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55,
10 000 Zagreb, magda.sindicic@vef.hr


4


Vedran Slijepčević, Matije Peraka 8, 44250 Petrinja, vedran.slijepcevic@gmail.com


5


Alojzije Frković dipl. ing. šum., Kvarnerska 43, 51 000 Rijeka, alojzije.frkovic@ri.htnet.hr


6


dr. sc. Sanja Modrić, dr. vet. med., Food and Drug Administration, Center forVeterinary Medicine, 7500 Standish Place, Rockville,
MD 20855, SAD, sanja.modric@fda.hhs.gov