DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 65 <-- 65 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537 UDK 630* 156 (001) KRANIOMETRIJSKAANALIZAI UTVRĐIVANJE SPOLNOG DIMORFIZMA U SMEĐEG MEDVJEDA(Ursus arctos L.) U HRVATSKOJ CRANIOMETRICALANALYSISAND DETERMINATION OF SEXUAL DIMORPHISM IN BROWN BEAR (Ursus arctos L.) FROM CROATIA 123 4 Vladimir FARKAŠ , Tomislav GOMERČIĆ, Magda SINDIČIĆ, Vedran SLIJEPČEVIĆ, 2 56 Đuro HUBER , Alojzije FRKOVIĆ, Sanja MODRIĆ SAŽETAK: Porodica medvjeda (Ursidae) sposobna je pod utjecajem okoli ša i načina prehrane ispoljavati znatne razlike morfoloških obilježja. Cilj ovo ga rada bio je napraviti kraniometrijsku analizu populacije smeđeg medvjeda (Ursus arctosL.) u Hrvatskoj, kako bi se odredile kraniometrijske karakteristike populacije te utvrdile razlike među spolovima. Istraživanjem su bile obu hva ćene ukupno 34 lubanje smeđeg medvjeda, od čega je 13 (38,24 %) pripadalo životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama muškog spola, dok za jednu (2,93 %) lubanju nisu postojali podaci o spolu. Na svakoj je lubanji izmjereno ukupno 49 mjera. Osim nekih kraniometrijskih obilježja, obra dom mjera je određeno i 16 graničnih vrijednosti koje mogu poslužiti za determinaciju spola. Određivanjem korelacije između ukupne duljine lubanje i zigomatične širine izračunata je jednadžba regresije za te dvije mjere. Pri us po redbi kraniometrijskih značajki medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slovačke, zaključujemo da su mužjaci u Hrvatskoj i Slovačkoj približno jednaki, dok su ženke u Hrvatskoj manje nego one u Slovačkoj. Medvjedi iz Hrvatske manji su od onih iz Rumunjske, s time da je između mužjaka manja razlika, dok je između ženki zabilježena statistički značajna razlika. Ključne riječi:smeđi medvjed, Ursus arctos, kraniometrija, spolni dimorfizam, lubanja, Hrvatska UVOD – Introduction Medvjeda, kao malo koju drugu vrstuodlikuje velika med vjed ima snažne očnjake i kratki probavni sustav sposobnost da veličinom i vanjskim izgledom reagira na tipi čan za mesoždere, preko 80%hrane u prirodi čine prilike u staništu te se prilagodi okolišu (Huber 2002; biljke (Brown 1993; Clevenger i dr.1992; Cic 2004). Tijelo medvjeda ima obilježja zvijeri –što znači i.1987). njak drda je prilagođeno hvatanju i savladavanju plijena. U Hr- Kraniometrijske značajke lubanje i zubala smeđeg vatskoj odrasle ženke imaju prosječno 100 kg, a mužjaci med vjeda, kao jednog od bitnijih ekoloških značajki 150 kg, s time da poneki primjerci prijeđu i 300 kg vrs te, istraživao ječitav niz autora (Korkhaus 1969; (Frković 2002). Zubalo se sastoji od 42 zuba, iako Sue naga1972a;Suenaga1972b;Suenaga1973; 1 Vladimir Farkaš, Kralja Zvonimira 12, 31404Vladislavci, vfarkas@vef.hr 2 dr. sc. Tomislav Gomerčić dr. vet. med., prof. dr. sc. Đuro Huber: Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, tomislav.gomercic@vef.hr, huber@vef.hr 3 Magda Sindičić dr. vet. med., Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, magda.sindicic@vef.hr 4 Vedran Slijepčević, Matije Peraka 8, 44250 Petrinja, vedran.slijepcevic@gmail.com 5 Alojzije Frković dipl. ing. šum., Kvarnerska 43, 51 000 Rijeka, alojzije.frkovic@ri.htnet.hr 6 dr. sc. Sanja Modrić, dr. vet. med., Food and Drug Administration, Center forVeterinary Medicine, 7500 Standish Place, Rockville, MD 20855, SAD, sanja.modric@fda.hhs.gov |