DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 65     <-- 65 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


UDK 630* 156 (001)


KRANIOMETRIJSKAANALIZAI UTVRĐIVANJE SPOLNOG DIMORFIZMA
U SMEĐEG MEDVJEDA(Ursus arctos L.) U HRVATSKOJ


CRANIOMETRICALANALYSISAND DETERMINATION OF SEXUAL DIMORPHISM
IN BROWN BEAR (Ursus arctos L.) FROM CROATIA


123 4


Vladimir FARKAŠ , Tomislav GOMERČIĆ, Magda SINDIČIĆ, Vedran SLIJEPČEVIĆ,


2 56


Đuro HUBER , Alojzije FRKOVIĆ, Sanja MODRIĆ


SAŽETAK: Porodica medvjeda (Ursidae) sposobna je pod utjecajem okoli ša
i načina prehrane ispoljavati znatne razlike morfoloških obilježja. Cilj ovo ga
rada bio je napraviti kraniometrijsku analizu populacije smeđeg medvjeda
(Ursus arctosL.) u Hrvatskoj, kako bi se odredile kraniometrijske karakteristike
populacije te utvrdile razlike među spolovima. Istraživanjem su bile
obu hva ćene ukupno 34 lubanje smeđeg medvjeda, od čega je 13 (38,24 %)
pripadalo životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama muškog spola,
dok za jednu (2,93 %) lubanju nisu postojali podaci o spolu. Na svakoj je lubanji
izmjereno ukupno 49 mjera. Osim nekih kraniometrijskih obilježja,
obra dom mjera je određeno i 16 graničnih vrijednosti koje mogu poslužiti za
determinaciju spola. Određivanjem korelacije između ukupne duljine lubanje
i zigomatične širine izračunata je jednadžba regresije za te dvije mjere. Pri us po
redbi kraniometrijskih značajki medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slovačke,
zaključujemo da su mužjaci u Hrvatskoj i Slovačkoj približno jednaki,
dok su ženke u Hrvatskoj manje nego one u Slovačkoj. Medvjedi iz Hrvatske
manji su od onih iz Rumunjske, s time da je između mužjaka manja razlika,
dok je između ženki zabilježena statistički značajna razlika.


Ključne riječi:smeđi medvjed, Ursus arctos, kraniometrija, spolni dimorfizam,
lubanja, Hrvatska


UVOD – Introduction
Medvjeda, kao malo koju drugu vrstuodlikuje velika med vjed ima snažne očnjake i kratki probavni sustav
sposobnost da veličinom i vanjskim izgledom reagira na
tipi čan za mesoždere, preko 80%hrane u prirodi čine
prilike u staništu te se prilagodi okolišu (Huber 2002;


biljke (Brown 1993; Clevenger i dr.1992; Cic 2004).
Tijelo medvjeda ima obilježja zvijeri –što znači
i.1987).


njak drda je prilagođeno hvatanju i savladavanju plijena. U Hr-


Kraniometrijske značajke lubanje i zubala smeđeg
vatskoj odrasle ženke imaju prosječno 100 kg, a mužjaci


med vjeda, kao jednog od bitnijih ekoloških značajki
150 kg, s time da poneki primjerci prijeđu i 300 kg vrs te, istraživao ječitav niz autora (Korkhaus 1969;
(Frković 2002). Zubalo se sastoji od 42 zuba, iako Sue naga1972a;Suenaga1972b;Suenaga1973;


1


Vladimir Farkaš, Kralja Zvonimira 12, 31404Vladislavci, vfarkas@vef.hr


2


dr. sc. Tomislav Gomerčić dr. vet. med., prof. dr. sc. Đuro Huber: Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, tomislav.gomercic@vef.hr, huber@vef.hr


3


Magda Sindičić dr. vet. med., Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55,
10 000 Zagreb, magda.sindicic@vef.hr


4


Vedran Slijepčević, Matije Peraka 8, 44250 Petrinja, vedran.slijepcevic@gmail.com


5


Alojzije Frković dipl. ing. šum., Kvarnerska 43, 51 000 Rijeka, alojzije.frkovic@ri.htnet.hr


6


dr. sc. Sanja Modrić, dr. vet. med., Food and Drug Administration, Center forVeterinary Medicine, 7500 Standish Place, Rockville,
MD 20855, SAD, sanja.modric@fda.hhs.gov




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 66     <-- 66 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


Sladek 1991a; Wenker i dr.1998;Chestin iMi


keshina 1998; Wenker i dr.1999;Korablev i dr.


2000; Loy i dr. 2008). Praktičnu primjenuovih znanstvenih
podataka istaknuo jeFarkaš (2008).U Hrvatskoj
je do sada provedenomalo istraživanja značajki
lubanja smeđeg medvjeda. Morić (1990) je istraživala
utjecaj spola na morfometrijske osobitosti lubanje
smeđeg medvjeda, ali bez osvrta na opća kraniometrijska
obilježja.Gužvicai dr.(1996) istraživali su uporabu
kraniometrije u razlikovanju smeđeg i špiljskog
medvjeda.


Derocher i dr.(2005) spolni su dimorfizam polarnog
medvjeda (Ursus maritimus) određivali razlikom
u tjelesnoj masi, duljini tijela, duljini i širini glave
te razlikom u duljini kičice dlaka na nozi. Sladek
(1991b, 1992) je istraživao spolni dimorfizam smeđeg
medvjeda na temelju promjena koje tijekom rasta nastaju
na lubanji, te na temelju karakteristika zubala.
Spolni dimorfizam i ontogenetske varijacije na spiljskom
medvjedu (Ursus spelaeus) istraživali suGrandal-
d’Anglade i López-Gonzáles (2005) te
zaključili da je spolni dimorfizam najizraženiji u veličini,
ali i obliku glave. Moguća je spolna determinacija
i pomoću mjera na zubima, ali Baryshnikov i dr.
(2003) navode kako kod smeđeg medvjeda razlika nije
toliko izražena kao kod spiljskog medvjeda.


Cilj ovog istraživanja bilo je kraniometrijski opisati
po pulaciju smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, utvrditi što
pouzdaniju metodu razlikovanja spolova na temelju
kra niometrijskih mjera, te utvrditi pravce regresije za
izračunavanje najveće zigomatične širine pomoću
ukupne duljine lubanje u svrhu određivanja trofejne
vrijednosti lubanje smeđeg medvjeda u slučaju oštećenja
zigomatičnog luka. U ovom smo radutakođer usporedili
kraniometrijska obilježja hrvatske populacije
medvjeda s obilježjima drugih populacija smeđeg medvjeda
koje su opisane u literaturi.


MATERIJALI I METODE – Materials and methods


Radom su obuhvaćene ukupno 34 lubanje smeđeg
medvjeda (Ursus arctosL.) iz Republike Hrvatske, od
čega dvije lubanje potječu s područja Like, a sve ostale
iz Gorskog kotara. Ukupno13lubanja(38,24 %) pripadalo
je životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama
muškog spola, dok za lubanju označenu kao
Ua16 (2.93%) nisu postojali podaci o spolu. U sklopu
ovog istraživanja izmjereno je 16 lubanja (oznake od
Ua01 do Ua16) dok su mjere ostalih 18 lubanja (ozna ke
od Ua18 do Ua34) preuzete iz Morić (1990). Zbog
raz like u broju i izboru mjera ovog i istraživanja koje je
provelaMorić (1990), u ovom radu korištenoje deset
mjera lubanja oznaka od Ua18 do Ua34. Lubanje Ua13,
Ua14 i Ua16 bile su bez donje čeljusti. Izvor lubanja su
privatne zbirke lovaca (N= 26), Zavod za biologijuVeterinarskog
fakulteta (N= 4), dok su ostale pro nađene u
prirodi (N= 4). Za ukupno 15 lubanja iz privatnih zbirki
iz podataka o odstrjelu poznato je da pripadaju odraslim
životinjama. Dob ukupno 19 životinja čije su lubanje


Tablica 1.
Popis mjera korištenih u ovom istraživanju


Table 1
Parameters used in this study
Mjera– Parameter:Opis– Description


1. Ukupna duljina: od točkeAdo točke P


korištene u ovom istraživanju određena je na osnovi
tamnih linija u zubnom cementu korijena prvog pretkutnjaka
(Stonenberg iJon kel,1966). Dob životinja
kretala se u rasponu od 3 do 20 godina, s time da je prosječna
dob iznosila 8,4 godina.Medvjedi u Hrvatskoj
dos tižu spolnu zrelost u dobi od 3–4 godine (Huber
2004), stoga sve lubanje uključene u ovo istraživanje
potječu od spolno zrelih jedinki.


Korištene mjere primjenjive su za rodove Ursus i
Canis,apreuzetesu od Von Den Driesch (1976).
Na svakoj su lubanji izmjerene 44 mjere (Tablica 1,
Slika 1), od čega su mjere broj 13, 14, 15, 16 i 30 izmjerene
bilateralno,tako da je ukupan broj mjera 49.Od
toga je na samoj lubanjiizmjereno 37 mjera, a na donjoj
čeljusti 12. Sve mjere na donjoj čeljusti mjerene su na
lijevoj strani. Mjere su uzimane s pomičnom mjer kom


®


Scala na točnost od 0.1 mm. Neke mjere bilo je nemoguće
izmjeriti ili zbog oštećenja lubanje ili zbog sraštavanja
pojedinih kostiju.


2. Kondilobazalna duljina: od kaudalne granice zatiljnih kondilado točke P
3. Bazalna duljina: od točke B do točke P
4. Bazokranijalna osovina: od točke S do točke B
5. Bazofacijalna osovina: od točke S do točke P
6. Gornja duljina neurokraniuma: od točkeAdo točke F
7. Duljina viscerokraniuma: od točke N do točke P
8. Duljina lica: od točke F do točke P




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 67     <-- 67 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


9. Najveća nosna duljina: od točke N do točke Rh
10. Duljina njuške: od medijane točke pravca koji spaja rostralne rubove orbita do točke P
11. Medijana nepčana duljina: od točke St do točke P
12. Duljina vodoravnog dijela nepčane kosti: od točke St do točke Po
13. Duljina reda zubi mjerena s bukalne strane: od kaudalnog ruba zadnjeg kutnjaka do rostralnog ruba
prvog pretkutnjaka
14. Duljina reda kutnjaka mjerena s bukalne strane
15. Duljina reda pretkutnjaka mjerena s bukalne strane
16. Najveći promjer bubnjišnog mjehura
17. Najveća mastoidna duljina: Od točke Ot jedne strane do točke Ot druge strane
18. Najveća širina zatiljnih kondila
19. Najveća širina između parakondilarnih nastavaka
20. Najveća širina velikog zatiljnog otvora
21. Visina velikog zatiljnog otvora: od točke B do točke O
22. Najveća širina neurokraniuma: od točke Eu jedne strane do točke Eu druge strane
23. Zigomatična širina: od točke Zy jedne strane do točke Zy druge strane
24. Najmanja širina lubanje: najmanja širina kaudalno od jagodičnog izdanka čeone kosti
25. Čeona širina: od točke Ect jedne strane do točke Ect druge strane
26. Najmanja širina između orbita: od točke Ent jedne strane do točke Ent druge strane
27. Najveća nepčana širina: mjerena između najlateralnijih (bukalnih) granica alveola
28. Najmanja nepčana širina: mjerena iza očnjaka
29. Širina između očnjaka: mjerena s bukalne strane
30. Najveća unutarnja visina orbita
31. Visina lubanje: udaljenostizmeđunajventralnijetočkevelikogzatiljnogotvoranamedijanojravnini
(točkaB) inajvišetočkesagitalnoggrebena
32. Visina zatiljnog trokuta: od točke Ado točke B
33. Ukupna duljina: duljina od kondilarnog izdanka do točke Id
34. Duljina odkutnog izdanka do točke Id
35. Duljina od udubljenja između kondilarnog izdankaikutnog izdankado točke Id
36. Duljina od kondilarnog izdankado kaudalne granice alveole očnjaka
37. Duljina od udubljenja između kondilarnog izdankaikutnog izdankado kaudalne granice alveole očnjaka
38. Duljina od kutnog izdanka do kaudalne granice alveole očnjaka
39. Duljina od kaudalne granice alveole M do kaudalne granice alveole očnjaka
40. Duljina reda zubi od P do M, mjerena duž alveola


3


43


41. Duljina reda kutnjaka, mjerena duž alveola
42. Visina vertikalnog kraka donje čeljusti od bazalne točke kutnog izdanka do točke Cr
43. Visina donje čeljusti iza M , mjerena s bukalne strane
44. Visina donje čeljusti između P i M, mjerena s bukalne strane


2


41




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 68     <-- 68 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


Slika 1. Mjere lubanje smeđeg medvjeda (Driesch 1976), opis je dan u Tablici 1.


Figure 1Measurements of the skull of brown bear (Driesch 1976), description is in Table 1.


REZULTATI – Results


Kraniometrijskom analizom obuhvaćene su 34 lubanje
spolno zrelih jedinki smeđeg medvjeda. Ukupan broj
mjera izmjeren na lubanjama poznatog spola za potrebe
ovog istraživanja je 659, dok je odMorić (1990) preuzeto
170 izmjerenih mjera, znači ukupno je statistički
obrađeno 829 mjera (Tablica 2). U Tablici 2. su uz svaku
mjeru, a odvojeno po spolovima, prikazani: najmanja,
najveća i srednja aritmetička vrijednost sa standardnom
devijacijom (SD). U zadnjoj koloniTablice2.prikazana
je vrijednost p dobivena uporabom t-testa koja pokazuje
statističku značajnost (p<0,05) razlike između muških i
ženskih jedinki.Statistički značajna razlika između spolova
uočena je u 42 (85,72 %) kraniometrijske mjere (u
svih osim 12, 15L, 16D, 16L, 20, 21, 22). Kodukupno
16 (32,65 %) mjera (1, 2, 3, 5, 6, 8, 9, 19, 33, 34, 35, 36,
37, 38, 41 i 44) uočeno je da su mužjaci apsolutno veći
od ženki, što znači da su najmanji mužjaci veći od najvećih
ženki. Granične vrijednosti za razlikovanje spolova
(Tablica 3) određene su izračuna vanjem aritmetičke sredine
između iznosa mjere najveće ženke i najmanjeg
mužjaka za istu mjeru (x = (min. m + max. ž) / 2 ) kod
onih mjera koje su pokazale da su najmanji mužjaci veći
od najvećih ženki (mjere 1, 2, 3, 5, 6, 8, 9, 19, 33, 34, 35,
36, 37, 38, 41, i 44).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 69     <-- 69 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


Tablica 2.
Opisna statistika (srednja vrijednost±standardna devijacija(min-max)N)kraniometrijskih mjera
smeđeg medvjeda (Ursus arctos) odvojeno po spolovima (* - statistički značajna razlika između
spolova, p<0.05)


Table 2
Descriptive statistic (mean±standard deviation(min-max)N) analysis of brown bear (Ursus arctos)
craniometrical measurements, divided by sex (* - statistically significant difference
between sexes, p<0.05)


Mjera
Parameter Mužjaci (cm) –Males (cm) Ženke (cm) –Females (cm) p
1 338,8±15,8 (310,9-362,5) N=20 287,0±13,3 (260,0-305,3) N=13 <0,0000*
2 314,9±13,8 (296,7-334,7) N=12 274,6±11,3 (251,9-285,4) N=12 <0,0000*
3 291,1±12,3 (278,7-307,9) N=7 260,2±8,3 (246,0-267,5) N=6 0,0003*
4 81,6±6,2 (75,0-87,2) N=3 73,1±2,5 (70,0-76,5) N=6 0,0174*
5 212,6±10,2 (203,6-227,2) N=4 190,0±7,1 (178,0-196,3) N=7 0,0019*
6 186,4±12,3 (167,0-206,5) N=20 155,4±9,1 (137,7-167,0) N=13 <0,0000*
7 142,7±6,5 (135,8-153,6) N=7 125,2±6,6 (117,6-129,2) N=3 0,0045*
8 172,0±6,6 (159,0-182,2) N=20 149,5±7,3 (135,6-158,5) N=13 0,0000*
9 86,7±5,7 (79,9-95,1) N=8 75,5±2,8 (73,2-78,6) N=3 0,0110
10 129,4±7,1 (121,6-140,5) N=8 115,7±7,1 (105,2-125,2) N=7 0,0025*
11 163,0±7,3 (154,3-174,7) N=8 148,3±6,7 (137,3-155,8) N=7 0,0015*
12 82,6±2,7 (79,0-87,6) N=7 76,6±6,0 (69,8-81,0) N=3 0,0528
13D 93,5±2,9(89,0-98,8) N=8 82,6±9,1 (63,5-88,7) N=7 0,0066*
13L 93,5±4,4(87,4-101,0) N=8 83,2±8,5 (65,3-89,8) N=7 0,0102*
14D 52,1±2,0(49,2-54,3) N=8 48,7±2,7 (45,0-52,8) N=7 0,0135*
14L 52,0±1,5(49,7-54,3) N=8 48,9±2,0 (46,0-51,9) N=7 0,0048*
15D 41,3±4,2(35,0-47,9) N=8 36,6±3,1 (32,0-39,6) N=6 0,0380*
15L 41,0±3,8(36,1-47,0) N=8 37,0±2,7 (32,9-40,5) N=6 0,0502
16D 32,2±3,1(27,9-38,4) N=7 29,5±2,6 (25,9-32,1) N=6 0,1167
16L 32,6±4,1(28,9-40,5) N=6 29,7±2,8 (24,9-32,4) N=6 0,1764
17 159,3±16,1 (130,7-184,2) N=17 126,0±7,6 (113,6-134,8) N=13 <0,0000*
18 65,7±3,0 (62,2-70,3) N=7 61,8±3,1 (56,5-64,6) N=6 0,0389*
19 110,5±8,2 (100,8-119,9) N=7 95,4±3,8 (88,6-99,0) N=6 0,0016*
20 29,8±4,1 (22,0-33,6) N=7 30,4±2,2 (26,9-33,5) N=6 0,7726
21 23,6±2,5 (20,5-26,3) N=7 20,7±2,7 (17,7-24,4) N=6 0,0711
22 93,1±3,4 (88,0-98,0) N=8 89,2±3,8 (82,6-93,0) N=7 0,0543
23 204,4±17,0 (176,7-232,0) N=19 164,8±12,8 (148,5-184,3) N=12 <0,0000*
24 73,2±3,6 (67,5-80,6) N=20 67,8±3,6 (62,0-77,5) N=13 0,0002*
25 109,9±9,5 (94,9-127,3) N=20 90,4±15,7 (72,7-127,3) N=13 0,0001*
26 77,0±6,0 (68,1-86,7) N=8 69,5±6,0 (61,9-80,3) N=7 0,0317*
27 83,4±3,6 (78,3-88,1) N=8 77,5±2,3 (75,0-80,9) N=7 0,0025*
28 57,8±2,3 (54,5-62,0) N=8 52,9±4,7 (47,2-61,8) N=7 0,0221*
29 74,1±5,2 (68,2-81,9) N=8 66,9±5,9 (60,8-77,6) N=6 0,0341*
30D 46,9±2,4(44,6-52,1) N=8 41,7±2,3 (38,0-44,6) N=7 0,0009*
30L 47,3±3,2(44,3-54,7) N=8 41,9±2,2 (39,3-44,9) N=7 0,0025*
31 88,7±9,0 (80,2-103,6) N=6 78,6±5,1 (72,5-86,5) N=6 0,0382*
32 77,1±6,7 (68,6-87,5) N=7 66,8±5,1 (61,9-76,2) N=6 0,0106*
33 222,6±8,9 (213,8-238,5) N=7 201,3±6,2 (190,7-208,4) N=6 0,0005*




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 70     <-- 70 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


34 233,0±10,1 (215,9-249,5) N=19 201,4±8,5 (187,0-212,7) N=12 <0,0000*
35 213,1±10,2 (204,8-230,0) N=7 191,2±6,4 (181,4-198,2) N=6 0,0008*
36 191,9±7,3 (183,5-203,0) N=7 172,3±4,1 (165,5-176,0) N=6 0,0001*
37 182,3±7,9 (174,0-194,7) N=7 161,8±4,9 (154,9-166,7) N=6 0,0002*
38 198,2±8,7 (187,6-209,5) N=7 175,1±6,5 (167,7-183,6) N=6 0,0002*
39 114,1±4,5 (107,8-120,9) N=7 104,3±2,8 (100,0-108,0) N=6 0,0007*
40 78,6±3,7 (74,0-84,0) N=7 72,9±2,2 (70,3-76,1) N=6 0,0077*
41 65,0±2,1 (63,1-68,4) N=7 60,2±1,9 (57,5-62,8) N=6 0,0013*
42 96,8±7,3 (82,0-107,4) N=17 80,0±5,1 (73,0-89,5) N=12 <0,0000*
43 44,8±4,7 (38,7-51,4) N=7 37,7±1,6 (35,8-39,7) N=5 0,0096*
44 45,2±3,4 (41,2-49,9) N=7 39,7±1,3 (38,0-41,1) N=5 0,0074*


Tablica 3.
Granične vrijednosti za pojedine mjere na lubanji s prikazom najvećih mjera kod ženki i najmanjih
mjera kod mužjaka


Table3
Cut-off values for individual skull measurements and list of largest female and smallest male values


Mjera
Parametert
Najveća vrijednost
kod ženki (mm)
Maximum value in females
Najmanja vrijednost
kod mužjaka (mm)
Minimum value in males
Granična vrijednost za
razlikovanje spola
Cut-off value for distinguishing gender
1. 305,3 310,9 308,1
2. 285,4 296,7 291,05
3. 267,5 278,8 273,15
5. 196,3 203,6 199,95
6. 167,0 167,0 167,0
8. 158,5 159,0 158,8
9. 78,6 79,9 79,25
19. 99,0 100,8 99,9
33. 208,4 99,9 211,1
34. 212,7 215,9 214,3
35. 198,2 204,8 201,5
36. 176,0 183,5 179,75
37. 166,7 174,0 170,35
38. 183,6 187,6 185,6
41. 62,8 63,1 62,95
44. 41,1 41,2 41,15


Ocjenjivanje trofejne vrijednosti lubanje medvjeda
(Frković 1987) sastoji se od mjerenja i zbrajanja
dviju mjera, a to su ukupna duljina lubanje i najveća širina
između dviju okomica koje idu paralelno s medijanom
ravninom lubanje (zigomatična širina, mjera 23.).
Kako zigomatični luk može biti oštećen i na taj način
onemogućiti ocjenjivanje trofejne vrijednosti lubanje,
izračunati su koeficijenti korelacije (r) mjere 23 s mjerom
1 te regresijske formule (Slika 2.) kako bi se pomo
ću mjere 1 mogao procijeniti iznos mjere 23.
Koeficijenti korelacije izračunati su odvojeno po spolovima,
a iznose r = 0,7961 za mužjake te r = 0,6812 za
ženke. Pravci regresije za izračunavanje mjere najveće
zigomatične širine (mjera 23) pomoću ukupne duljine
(mjera 1) lubanje su sljedeće:


– za mužjake: zigomatična širina (23) = 0,8365
ukupna duljina lubanje (1) - 79,105
– za ženke: zigomatična širina (23) = 0,6867
ukupna duljina lubanje (1) - 31,247.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 71     <-- 71 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


Slika 2. Odnos ukupne duljine lubanje i zigomatične širine s pravcima regresije (y – najvjerojatniji rezultat mjere 23
(u mm) za određeni iznos mjere 1 (u mm); r – koeficijent korelacije)


Figure 2Relationship between total skull length (x-axis) and zygomatic width, with regression line (y = the most probable
value of measurement 23 (in mm) when value of measurement 1 is available (in mm);


r – correlation coefficient)


RASPRAVAStatistički značajna razlika između spolova uočena
je u 42 (85,72 %) kraniometrijske mjere, od čega su u
16 (32,65 %) mjera najmanji mužjaci veći od najvećih
žen ki. U području neurokraniuma, odnosno u širini kostiju
lubanje koje okružuju mozak te dimenzijama velikog
zatiljnog otvora,nema statistički značajnerazlike
izme đu mužjaka i ženki, što zaključuju i GrandalD’AngladeiLópez-
Gonzáles(2005) kod spiljs
kog med vjeda. Nadalje, statistički značajne razlike
između muž jaka i ženki nema ni u dimenzijama očnih
dup lji te u duljini vodoravnog dijela nepčane kosti. Iako
vanjski tjemeni grebennije obrađen niti jednom mjerom,
valja naglasiti da je on puno razvijeniji u muških
jedinki smeđeg medvjeda. Ovu karakteristiku primijećuju
i istraži va či koji su izučavali lubanje risa iz Hrvatske
(Gomer čić (2005; Gomerčić i dr. 2008).
Zbrajajući sve srednje vrijednosti mjera lubanje mužjaka
i stavljajući ih u omjer sa zbrojem svih srednjih vrijednosti
mjera ženki (
.srednja vrijednost m /
.srednja
vrijednost ž) dobive no je da su mužjaci od ženki prosječno
veći za 13,42 %.
Za razliku od Morić (1990) koja je stavljajući u
omjer dimenzije koje su izrazito veće za muški spol,s
onima kod kojih je razlika između muškog i ženskog
spola što manja, pokušala naći matematičku formulu
putem koje bi se mogao odrediti spol svake jedinke, u
ovom je radu određen spol pomoću graničnih vrijednosti
mjera za koje su mužjaci apsolutno veći od ženki.


– Discussion
Sve one lubanje odraslih jedinki čije mjere prelaze graničnu
vrijednost za pojedinu mjeru trebale bipripadati
mužjacima(85,71 %vjerojatnost), a one koje su ispod
granične vrijednosti ženkama.
Na lubanji životinje nepoznatog spola (oznaka
Ua16) moguće je bilo izmjeriti i usporediti samo 7 mje ra.
Mjere 33, 34, 35, 36, 37, 38, 41 i 44 nisu se mogle
izmjeriti, jer lubanja nema mandibulu, a mjeru 9 nije se
moglo izmjeriti zbog sraštavanja šavova nosnih i čeone
kosti. Iako je uspoređeno samo 43,75%mjera (7 od
16), ukupno 85,71%mjera (6 od 7) na lubanji Ua16
bilo je manje od graničnih vrijednosti. Na temeljem
toga zaključeno je da je lubanja oznake Ua16 pripadala
jedinki ženskog spola.
Kao što je prije naglašeno, korelacija između mjera 1
i 23, odnosno ukupne duljine lubanje i najveće zigomatične
širine, te njihova regresijska jednadžba izračunata
je da bi se mogla ocijeniti trofejna vrijednost lubanje i u
slučaju kada je oštećen zigomatični luk. Iz rezultata
(Slika 2) je vidljivo da sumjere 1 i 23 visoko povezane
u mužjaka i značajno povezane u ženki,jer premaPetz
(2002) gruba aproksimacija visine povezanosti za koeficijente
korelacije od ±0,40 do ±0,70 predstavlja značajno
povezane varijable, a za koeficijente korelacije od
±0,70 do ±1,0 predstavlja visoko ili vrlo visoko povezane
varijable. Kod izračunavanja najveće zigomatične


širine, odnosno varijable y u formulama pravca regresije,
bitno je naglasiti da kao mjeru 1, odnosno varijablu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 72     <-- 72 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


x, treba uzeti ukupnu duljinu lubanje definirane u raturi, tako da smo na temelju tih 5 mjerausporedili


ovome radu, a ne ukupnu duljinu izmjerenu od ocjenji-kraniometrijska obilježja smeđih medvjeda iz Hrvatske


vača trofejne vrijednosti,jer sepri trofejnom ocjenjivas
medvjedima iz Slovačke (Sladek, 1991a) i Runju
lubanja kao početna točka uzima rostralni rub munjske (Almasan i Vasiliu 1967;Kohl iStusjekutića,
koji se nalazi rostralnije nego točka Pkorigren
1983) (Tablica 4).
štena kao početna točka za ukupnu duljinu u ovom radu.
Ukupno 5 mjera (1, 2, 3, 5 i 23) korištenih u ovom
istraživanju podudaralo se s mjerama korištenim u lite-


Tablica 4.
Usporedba kraniometrijskih mjera (srednja vrijednost±SD(min-max)N)smeđih medvjeda iz Hrvatske
s medvjedima iz Slovačke i Rumunjske


Table 4
Comparison of craniometrical measurements (mean±SD(min-max)N) of brown bears from Croatia
with bears from Slovakia and Romania


Mjera Spol Farkaš i sur. Sladek (1991) Almasan-Vasiliu (1967) Kohl-Stugren (1983)
Parameter Sex Hrvatska (Croatia) Slovačka (Slovakia) Rumunjska (Romania) Rumunjska (Romania)
338±15,8 338,7±21,45
1 M (310,9-362,5) (286-385)
N=20 N=176
287±13,3
F (260-305,3)
N=13
314,9±13,8 320,5±16,41 319
2 M (296,7-334,7) (278-353) (291±353)
N=12 N=174 N=32
274,6±11,3
F (251,9-285,4
N=12
291,1±12,3 295,4±15,63 290
3 M (278,7-307,9) (256-332) (256±331)
N=7 N=159 N=36
260,2±8,3 264,4±9,52
F (246-267,5) (245-285)
N=6 N=57
204,4±17 209 203,2
23 M (176,7-232) (159±236) (155±253)
N=19 N=40 N=74
164,8±12,8 173,4±12,68 181 171,6
F (148,5-184,3) (147-199) (156±198) (133±203)
N=12 N=61 N=13 ** N=39


* - p<0,05 (svjetlo siva); ** - p<0,005 (tamno siva)
M – mužjaci,males; F – ženke,females


Uspoređujući mjere populacije smeđeg medvjeda iz
Hrvatske s populacijom smeđeg medvjeda sa zapadnih
Karpata u Slovačkoj (Sladek 1991a) dolazimo do zaključaka
da između mužjaka postoji statistički značajna
razlika (p<0,05) samo u mjeri 23, odnosno u
širini lubanje dok razlike u drugim mjerama nemaju
statističku značajnost. Statistički značajne razlike između
ženki iz Hrvatske i Slovačke su u mjerama 1 i 2
(p<0,005) i mjeri 23 (p<0,05). Uspoređujući kraniometrijske
mjere hrvatskih medvjeda s medvjedima iz Rumunjske
iz dva istraživanja (Almasan i Vasiliu
1967; Kohl i Stugren 1983) zaključujemo da su razlike
između mužjaka puno manje nego u ženki u kojih su
razlike uglavnom statistički značajne s p<0,005.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 73     <-- 73 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


ZAKLJUČCI – Conclusions


1. Mjere lubanja mužjaka istraživanih u ovom radu
prosječno su 13,42 %veće od mjera ženki.
2.
Utvrđeno je 16 graničnih kraniometrijskih vrijednosti
koje mogu poslužiti za određivanje spola, kod
kojih mužjaci imaju vrijednosti veće od graničnih,a
ženke manje od graničnih.
3. Najveća duljina lubanje i najveća zigomatična širi na
imaju visoku povezanost u mužjaka (r = 0,7961)
i značajnu povezanost u ženki (r = 0,6812).
4. Najveća širina zigomatičnog luka (mjera 23) mo že
se procijeniti pomoću ukupne duljine lubanje (mje ra
1) i to formulama:


– za mužjake: zigomatična širina (23) = 0,8365
ukup na duljina lubanje (1) – 79,105


– za ženke: zigomatična širina (23) = 0,6867
ukupna duljina lubanje (1) – 31,247


5. Pri usporedbi kraniometrijskih značajki medvjeda
iz Hrvatske i medvjeda iz Slovačke, zaključujemo
da su mužjaci u Hrvatskoj i Slovačkoj približno jednaki,
dok su ženke u Hrvatskoj manje nego one u
Slovačkoj.
6. Pri usporedbi kraniometrijskih značajki medvjeda
iz Hrvatske i medvjeda iz Rumunjske, populacija u
Hrvatskoj je manja, s tim da je između mužjaka
manja razlika, dok je između ženki zabilježena statistički
značajna razlika (p<0,005).


ZAHVALA–Acknowledgment


Zahvaljujemo svim pojedincima koji su nam ljubazno
ustupili lubanje iz svojih privatnih zbirki.


LITERATURA


Almasan, H.A., D. Vasiliu, 1967: Zur Kenntnis
des rumanischen Karpatenbaren,ActaTheriologica,
12(4): 47–66, Bialowieza.


Baryshnikov,G., M.Germonpre, M.Sablin,
2003: Sexualdimorphism and morphometric variability
of cheek teeth of the cave bear (Ursus
spelaeus), Belgian Journal of Zoology 133 (2):
111–119, Antwerp.


Brown,G., 1993:The great bear almanac, Lyons &
Burford, 72 str., New York.


Chestin, I.E., N. G.Mikeshina,1998: Variation
in Skull Morphology of Brown Bears (Ursus
arctos) from Caucasus, Journal of Mammalogy
79 (1): 118–130.


Clevenger,A. P., F. J. Purroy, M. R. Pelton,
1992: Food habits of brown bears (Ursus arctos)
in the Cantabrian Mountains, Spain. Journal of
Mammology 73 (12): 2216–2222.


Cicnjak,L., Đ.Huber, H.U.Roth, R.L.Ruff,


Z. Vinovrski, 1987: Food habits of brown
bears in Plitvice lakes national park,Yugoslavia,
U:Int. Conference on Bear research and management7:
221–226.


Dečak, Đ., A. Frković, M. Grubešić, Đ. Huber,
B. Iviček, B. Kulić, D. Sertić, Ž.
Štahan,2005: Plangospodarenjasmeđimmedvjedom
u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo
poljoprivrede šumarstvaivodnoggospodarstva,
Upravazalovstvo; Ministarstvokulture, Uprava
zazaštituprirode, 92 str.,Zagreb.


– References


Derocher, A.E.,Andersen,M., Wiig,O., 2005:
Sexual dimorphism of polar bears, Journal of
Mammalogy 86:895–901.


Farkaš,V.,2008: Kraniometrija u lovstvu, Lorist 30
(3): 24–25, Beograd.


Frković,A., 1987: Priručnik za ocjenjivanje lovačkih
trofeja, Lovački savez Hrvatske, 53–54, Zagreb.


Frković,A., 2002: Smeđi medvjed u Primorskoj-goranskoj
županiji. Upravni odjel za gospodarski
razvoj Primorsko-goranske županije, Lovački
savez Primorsko županije, 60 str., Rijeka.


Gomerčić, T., 2005: Kraniometrijske i druge značajke
populacije euroazijskog risaLynx lynx L.) u
Hrvatskoj,Disertacija (Magisterij), Prirodoslov no-
matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Gomerčić,T., G.Gužvica, M.Đuras Gomerčić,
A.Frković, D.Pavlović, J.Kusak,


M. Sindičić, Đ. Huber, 2008: Variationin
teethnumber, teethandskulldisordersinEurasianlynx,
LynxlynxfromCroatia, Folia Zoologica
58, 57–65, Brno.


Grandal-D’Anglade, A., F. López-Gonzáles,
2005: Sexual dimorphism and ontogenetic
variation in the skull of the cave bear (Ursus spelaeusRosenmüller)
of the European Upper Pleistocene,
Geobios 38, 325–337, Lyon.


Gužvica,G., Đ.Huber, S.Modrić, B.Radanović-
Gužvica, 1996: Use of craniometry in
discrimination of brown and cave bears,VeterinarskiArhiv.
66:251–257, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 74     <-- 74 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


Huber,Đ., 2002: Smeđi medvjed, Merdijiani 70 – XI:
26–37, Zagreb.
Huber,Đ., 2004: Smeđi medvjed (Ursus arctos, L.).


U: Lovostvo (Z. Mustapić, urednik), Hrvatski
lovački savez, 92–96, Zagreb.


Huber,Đ., Z.Jakšić,A.Frković, Ž.Štahan, J.
Kusak, D. Majnarić, M. Grubešić, B.
Kulić, M. Sindičić, A. Majić Skrbinšek,
V. Lay, M. Ljuština, D. Zec,2008a:
Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici
Hrvatskoj, Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava
za lovstvo, 89 str., Zagreb.


Huber,Đ., J. Kusak,A. Majić Skrbinšek, D.
Majnarić, M. Sindičić,2008b: Amultidimensional
approach to managing the European
brown bear in Croatia, Ursus 19 (1): 22–32.


Kohl,S., B. Stugren,1983: Kraniometrische Untersuchungen
an Braunbaren (Ursus arctos L.)
aus Rumanie, Zool.Abh. Staatl. Mus. F.Tierk.
38(10):183–191.


Korablev,P.N., E.Chapman,V. S.Pazhetnov,


V.V.Bologov,2000: Odontological characteristics
of European Brown Bear from the Central
Forest Biosphere Nature Reserve, Russian Journal
of Ecology31 (3): 198–202,Yekaterinburg.


Korkhaus, G., 1969: Interesting findings on the
skull and dentition of the brown bear (Ursus arctosL.),
SSO Schweiz Monatsschr Zahnheilkd79
(3): 386–405.


Loy,A., P.Genov, M.Galfo, M. G.Jacobone,A.
Vigna Taglianti, 2008: Cranial morphometrics
of theApennine brown bear (Ursus arctos
marsicanus) and preliminary notes on the relationships
with other southern European populations,
Italian Journal of Zoology 75(1): 67–75,
Lecce.


Morić, S., 1990: Utjecaj spola na morfometrijske
osobitosti lubanje mrkog medvjeda, Diplomski
rad,Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Petz,B., 2002: Osnovne statističke metode za nematematičare,
4. izdanje, Naklada Slap, 127.


Sladek,J., 1991a: Craniometrical characteristics of
the western Carpathian population of the brown
bear (Ursus arctos) and notes on its subspecific
status,Folia Zoologica 40:(3) 215–229, Brno.


Sladek,J., 1991b: Growth-induced changes in cranial
dimensions of brown bear (Ursus arctos)
and their possible use in sexing and ageing
[Wachstumsbedingte Veraenderungen kraniologischer
Masse des Braunbaeren (Ursus arctos)
und Moeglichkeiten ihrer Verwendung zur Bestimmung
vonAlter und Geschlecht],Folia Zoologica
40:(4) 333–342, Brno


Sladek,J., 1992: Possibilities for distinguishing sex
and age of the brown bear by crane and teeth
characters, FoliaVenatoria 22: 175–190, Bratislave.


Stonenberg, R.P., C. J.Jonkel,1966: Agedetermination
of black bears by cementum layers, The
Journal of Wildlife Management 30: 411–414,
Bethesda.


Suenaga,Y., 1972a: Morphological studies on the
skull of theYezo brown bear. 1. Growth of the
skull size,Nippon Juigaku Zasshi34 (1):17–28.


Suenaga, Y., 1972b: Morphological studies of the
skull ofYezo brown bear (Ursus arctos yezoensis
Lyd). 2. Obliteration patterns of the suture
and synchondroses of the skull,Nippon Juigaku
Zasshi34 (2):71–78.


Suenaga, Y., 1973: Morphological studies of the
skull ofYezo brown bear (Ursus arctos yezoensis
Lyd.). 3.Abrasion patterns of the teeth and
their allometric values in relation to the skull
size (basilar skull length), Nippon Juigaku
Zasshi35 (5): 377–87.


Von Den Driesch,A., 1976:Aguide to measurement
of animal bones from archaeological sites.
Peabody Museum of Archaeology and Ethnology
– Harvard University. Cambridge.


Wenker,C.J, M.Müller, M.Berger, S.Heiniger,
G. Neiger-Aeschbacher, P. Schawalder,
A.Lussi,1998:Dental health status
and endodontic treatment of captive brown bears
(Ursus arctos ssp.)living in the Bernese bear pit,
Journal of veterinary dentistry 15(1): 27–34.


Wenker, C.J., H. Stich, M.Muller,A. Lussi,
1999:Aretrospective study of dental conditions
of captive brown bears (Ursus arctos spp.) compared
with free-rangingAlaskan grizzlies (Ursus
arctos horribilis),Journal of ZOO andWildlife
Medicine 30 (2): 208–21.


SUMMARY: Family of bears (Ursidae) have a potential to exhibit various
characteristics under the influence of environment and nutrition. The goal of
this paper was to analyze craniometrical measurements of brown bear (Ursus
arctosL.) population from Croatia with objectives to define them, as well as to
determinate differences between sexes. A total of 34 skulls have been




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 75     <-- 75 -->        PDF

V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537


studied, out of which 13 (38,24 %) belonged to female animals, 20 (58,83 %) to
males, while sex was not identified for one (2,93 %) skull. All skulls belonged to
adult animals, with the average age of 8,4 years (range 3 to 20 years). A total of
49 measurements were taken on each skull with the 0,1 mm precision, so totally
829 craniometrical measurements have been statistically analyzed. Statistically
significant difference between the sexes has been observed in 42 (85,72 %) craniometrical
measurements, while for totally 16 (32,65 %) measurements it has
been observed that males are absolutely bigger than the female bears (meaning
that the smallest males were bigger than the biggest females). For those 16
measures we have defined border values that could help in sex determination.
Correlation and equation of regression were calculated for total length of
skull and zygomatic breadth. Corelation was r = 0,7961 for male bears and
r = 0,6812 for females, while equaton of regression for calculation of zygomatic
width using total skull length was: for males - zygomatic width = 0,8365
total skull length - 79,105; for females – zygomatic width = 0,6867 total skull
length - 31,247. In comparison of skull features of bears from Croatia with the
ones from Slovakia we have found that male bears were almost the same while
Croatian females were smaller. Bears in Croatia were smaller than the ones in
Romania but the differences among males were smaller, while the females
were significantly larger in Romania.


Key words:brown bear, Ursus arctos, craniometry, sex dimorphism,
skull, Croatia