DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 66 <-- 66 --> PDF |
V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537 Sladek 1991a; Wenker i dr.1998;Chestin iMi keshina 1998; Wenker i dr.1999;Korablev i dr. 2000; Loy i dr. 2008). Praktičnu primjenuovih znanstvenih podataka istaknuo jeFarkaš (2008).U Hrvatskoj je do sada provedenomalo istraživanja značajki lubanja smeđeg medvjeda. Morić (1990) je istraživala utjecaj spola na morfometrijske osobitosti lubanje smeđeg medvjeda, ali bez osvrta na opća kraniometrijska obilježja.Gužvicai dr.(1996) istraživali su uporabu kraniometrije u razlikovanju smeđeg i špiljskog medvjeda. Derocher i dr.(2005) spolni su dimorfizam polarnog medvjeda (Ursus maritimus) određivali razlikom u tjelesnoj masi, duljini tijela, duljini i širini glave te razlikom u duljini kičice dlaka na nozi. Sladek (1991b, 1992) je istraživao spolni dimorfizam smeđeg medvjeda na temelju promjena koje tijekom rasta nastaju na lubanji, te na temelju karakteristika zubala. Spolni dimorfizam i ontogenetske varijacije na spiljskom medvjedu (Ursus spelaeus) istraživali suGrandal- d’Anglade i López-Gonzáles (2005) te zaključili da je spolni dimorfizam najizraženiji u veličini, ali i obliku glave. Moguća je spolna determinacija i pomoću mjera na zubima, ali Baryshnikov i dr. (2003) navode kako kod smeđeg medvjeda razlika nije toliko izražena kao kod spiljskog medvjeda. Cilj ovog istraživanja bilo je kraniometrijski opisati po pulaciju smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, utvrditi što pouzdaniju metodu razlikovanja spolova na temelju kra niometrijskih mjera, te utvrditi pravce regresije za izračunavanje najveće zigomatične širine pomoću ukupne duljine lubanje u svrhu određivanja trofejne vrijednosti lubanje smeđeg medvjeda u slučaju oštećenja zigomatičnog luka. U ovom smo radutakođer usporedili kraniometrijska obilježja hrvatske populacije medvjeda s obilježjima drugih populacija smeđeg medvjeda koje su opisane u literaturi. MATERIJALI I METODE – Materials and methods Radom su obuhvaćene ukupno 34 lubanje smeđeg medvjeda (Ursus arctosL.) iz Republike Hrvatske, od čega dvije lubanje potječu s područja Like, a sve ostale iz Gorskog kotara. Ukupno13lubanja(38,24 %) pripadalo je životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama muškog spola, dok za lubanju označenu kao Ua16 (2.93%) nisu postojali podaci o spolu. U sklopu ovog istraživanja izmjereno je 16 lubanja (oznake od Ua01 do Ua16) dok su mjere ostalih 18 lubanja (ozna ke od Ua18 do Ua34) preuzete iz Morić (1990). Zbog raz like u broju i izboru mjera ovog i istraživanja koje je provelaMorić (1990), u ovom radu korištenoje deset mjera lubanja oznaka od Ua18 do Ua34. Lubanje Ua13, Ua14 i Ua16 bile su bez donje čeljusti. Izvor lubanja su privatne zbirke lovaca (N= 26), Zavod za biologijuVeterinarskog fakulteta (N= 4), dok su ostale pro nađene u prirodi (N= 4). Za ukupno 15 lubanja iz privatnih zbirki iz podataka o odstrjelu poznato je da pripadaju odraslim životinjama. Dob ukupno 19 životinja čije su lubanje Tablica 1. Popis mjera korištenih u ovom istraživanju Table 1 Parameters used in this study Mjera– Parameter:Opis– Description 1. Ukupna duljina: od točkeAdo točke P korištene u ovom istraživanju određena je na osnovi tamnih linija u zubnom cementu korijena prvog pretkutnjaka (Stonenberg iJon kel,1966). Dob životinja kretala se u rasponu od 3 do 20 godina, s time da je prosječna dob iznosila 8,4 godina.Medvjedi u Hrvatskoj dos tižu spolnu zrelost u dobi od 3–4 godine (Huber 2004), stoga sve lubanje uključene u ovo istraživanje potječu od spolno zrelih jedinki. Korištene mjere primjenjive su za rodove Ursus i Canis,apreuzetesu od Von Den Driesch (1976). Na svakoj su lubanji izmjerene 44 mjere (Tablica 1, Slika 1), od čega su mjere broj 13, 14, 15, 16 i 30 izmjerene bilateralno,tako da je ukupan broj mjera 49.Od toga je na samoj lubanjiizmjereno 37 mjera, a na donjoj čeljusti 12. Sve mjere na donjoj čeljusti mjerene su na lijevoj strani. Mjere su uzimane s pomičnom mjer kom ® Scala na točnost od 0.1 mm. Neke mjere bilo je nemoguće izmjeriti ili zbog oštećenja lubanje ili zbog sraštavanja pojedinih kostiju. 2. Kondilobazalna duljina: od kaudalne granice zatiljnih kondilado točke P 3. Bazalna duljina: od točke B do točke P 4. Bazokranijalna osovina: od točke S do točke B 5. Bazofacijalna osovina: od točke S do točke P 6. Gornja duljina neurokraniuma: od točkeAdo točke F 7. Duljina viscerokraniuma: od točke N do točke P 8. Duljina lica: od točke F do točke P |