DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


UDK 630* 232.2 + 232.3 (001)


UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATAI VRSTA SPOROTOPIVIH
GNOJIVANARAST I FIZIOLOŠKE PARAMETRE SADNICAOBIČNE BUKVE
(Fagus sylvatica L.) U RASADNIKU I NAKON PRESADNJE


THE INFLUENCE OF VARIOUS GROWING SUBSTRATESAND SLOW-RELEASE FERTILIZERS
ON THE GROWTHAND PHYSIOLOGICAL PARAMETERS OF COMMON BEECH (Fagus
sylvatica L.) SEEDLINGS INA NURSERYAND FOLLOWING PLANTING IN THE FIELD


11 2


Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ , Anamarija JAZBEC,


31


Tomislav ĆOSIĆ , Tamara JAKOVLJEVIĆ


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj
različitih supstrata (Litvanski treset, supstrat Humofin, supstrat Stender
A400) i vrsta sporotopivih gnojiva (Osmocote Exact Standard 5-6 M i 12-14 M)
na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u rasad
niku i nakon presadnje na teren. Pokus je postavljen u rasadniku Šumarskog
instituta, Jastrebarsko, kao randomizirani blok s osam tretiranja i četiri ponav lja
nja. Sadnicama je određena koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija,
ma gnezija i klorofila u lišću, izmjerena biomasa lišća, stabljike i korijena na
kraju prve vegetacije te visine i promjeri vrata korijena. Biljke su zatim presađene
na površinu namijenjenu obnovi sadnjom bukve. Nakon dvije godine biljkama
su izmjerene visine i promjer vrata korijena. Gnojidba s Osmocote Exact
gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije biogenih elemenata i pigmenata
u lišću sadnica bukve te rast sadnica. Za uzgoj sadnica bukve kao najpovoljniji
pokazao se Litvanski treset. U kontrolnoj varijanti najbolji je supstrat
bio Stender, jer dolazi s već primiješanim mineralnim gnojivom. Razlike u dinami
ci rasta među biljkama tretiranim različitim gnojivima mogu biti značajne s
obzirom na utjecaj korova nakon presadnje.


Ključne riječi:obična bukva, Osmocote Exact Standard, visine i promjeri
vrata korijena, biomasa, fotosintetski pigmenti, stanje ishrane


UVOD – Introduction


U današnjim otežanim uvjetima obnove šumskih sas (
Rastovski i Komlenović 1993, Komlenović
tojina proizvodnja sadnica od velikog je značaja. Iako se 1995). Istraživanja istih autora (1992, 1993, 1994, 1995,
bukva još uvijek dobro prirodno pomlađuje, ipak sva1997)
pokazala su kako se primjenom odgovarajućih
kim danom raste potreba za bukovim sadnicama, koja će mi neralnih gnojiva može u značajnoj mjeri utjecati na
biti još veća ako hrvatsko šumarstvo priđe nužnim konkva
litetu sadnica. Gnojidba je jedna od najvažnijih uzverzijama
šumskih kultura i degradiranih šuma te intergojnih
mjera u pošumljavanju, posebice kod sadnica
vencijama u prebornim bukovo-jelovim šumama, zbog proizvedenih u kontejnerima, čiji ograničeni volumen
povlačenja jele i stvaranja prostora za bukvu (Matić, zna čajno ograničava njihov rast (Oliet i dr.2004, pre Oršanić
iAnić 2003). Harmo nič na ishrana osnovni ma Landis, 1989). Gnojidba može ubrzati rast nad je
preduvjet proizvodnje sadnica šumskih vrsta drveća zem nog i podzemnog dijela biljaka, modificirati sadržaj
1


Dr. sc. Ivan Seletković, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko


1


Dr. sc. Nenad Potočić, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko


1


Mr. sc. Tamara Jakovljević, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko


2


Dr. sc. Anamarija Jazbec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb


3


Dr. sc. Tomislav Ćosić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 8     <-- 8 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


hraniva u tkivima i količinu dostupnih rezervi, poboljša ti
zakorjenjivanje i kapacitet za rast nakon presadnje, te
povećati otpornost biljaka na vodni stres, niske temperature
i bolesti (van denDriessche1992).


Masovnija proizvodnja sadnica na posebnim supstratima
u Hrvatskoj započela je 1965. godine (Dokuš
1969,Komlenović 1969,Dokuš iKomlenović
1979), a od 1981. godine intenzivnije se proizvode sadni
ce s obloženim korijenskim sustavom (Dokuš i dr
1988, Orešković 1986). Kontejnerska proizvodnja
do nosi niz prednosti: produženo vrijeme sadnje, kraća
proizvodnja, veća kvaliteta i dr. (Matić i dr. 1996).
Takva proizvodnja nemoguća je bez primjene odgovara
jućih mineralnih gnojiva kojima se obogaćuje tresetni
sjetveni supstrat. Gnojidba drvenastih biljaka uzgajanih
u kontejnerima treba biti prilagođena korištenom supstratu
(Šrámek iDubský 2002). Osnovni problem
kod primjene klasičnih mineralnih gnojiva je laka topivost,
što može dovesti do pojave toksične koncentracije
otopine supstrata. S druge strane, hraniva se slabo vežu
na koloidni i adsorpcijski kompleks, pa se iz supstrata
lako ispiru, što za posljedicu ima njihov čest nedostatak.
Također, kod prihranjivanja dušik može na vlažnom
lišću izazvati palež. Svi ti problemi rješivi su


upo rabom gnojiva s produženim djelovanjem. Hraniva


iz ovih gnojiva otpuštaju se iz granula postupno i na taj


način tijekom čitave vegetacijske sezone ravnomjerno
ops krbljuju biljke nizom makro- i mikrohraniva (Komle
nović 1995). Osmocote je standardno sporotopi vo
gnojivo koje se koristi u rasadničkoj praksi.
Primjena Osmocotea daje bolje rezultate nego prihrana
brzotopivim i tekućim gnojivima te jednake ili bolje rezultate
u odnosu na druge vrste sporotopivih gnojiva
(Šrámek iDubský 2002). Duže trajanje otpuštanja
hraniva (12–14 umjesto 5–6 mjeseci, op.a.) treba osigurati
pristupačnost hraniva za vrijeme cijelog proizvodnog
ciklusa, kao i mogućnost da se hraniva nastave
otpuš tati po presadnji (Reddell i dr. 1999). Prema
tomu, gnojiva s produženim djelovanjem mogu nam
pružiti financijski pristupačan i jednostavan način za
osi guravanje hraniva šumskim sadnicama u niskotehno
loškim rasadnicima, u isto vrijeme osiguravajući
kon trolu pristupačnosti hraniva (Donald 1991).


U ovom radu prikazani su rezultati pokusa u kojemu
se ispitivao utjecaj različitih supstrata i vrsta sporotopivih
gnojiva (Osmocote Exact Standard 5-6 M i 12-14 M) na
rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus
sylvaticaL.) u rasadniku i nakon presadnje na teren.


MATERIJALI I METODE – Materials and methods


Pokus je postavljen u rasadniku Šumarskog instituta,
Jastrebarsko, kao randomizirani blok s osam tretiranja
i četiri ponavljanja.Tretiranja su se razlikovala u
primjeni različitih supstrata (treset iz Litve, supstrat
Humofin, supstrat StenderA400) i vrsta gnojiva. Osmocote
standard 5-6 M i 12-14 M su mineralna gnojiva s
produženim djelovanjem, sastava 15% N, 9% PO,


25
Tablica 1. Kemijski sastav korištenih supstrata


Table 1 Chemical composition of used substrates


9 % KO, 3% MgO, 0.02 % B, 0.05 % Cu, 0.40% Fe,


2


0.06%Mn, 0.02 % Mo, 0.015% Zn i vremenskim tra janjem
djelovanja gnojiva od 5–6, odnosno 12–14 mjeseci.
Proizvođač, Scotts Professional, Heerlen, Nizozemska,
www.scottsprofessional.com preporučuje koncentraciju
od 4 g gnojiva po litri supstrata kao optimalnu. Karakteristike
supstrata dane su uTablici 1.


Vrsta supstrata
Substrate type
pH
(H
2
O)
pH
(CaCl
2
)
E.C.,
mS/cm
N ukupni, %
N total, % P
2
O
5
% K
2
O %
Organska tvar, %
Organic matter, %
Litva 4,00 3,72 0,281 0,64 0,16 0,28 95,4
Humofin 6,98 6,50 0,439 2,57 0,18 0,20 82,0
Stender A400 6,39 5,90 0,850 1,45 0,56 0,87 88,0


Tretiranja su bila sljedeća:
L0 – Litvanski treset
L1 – Litvanski treset + 4g/l Osmocote Exact Standard 5-6 M
L2 – Litvanski treset + 4g/l Osmocote Exact Standard 12-14 M
B0 – Humofin
B1 – Humofin + 4g/l Osmocote Exact Standard 5-6 M
B2 – Humofin + 4g/l Osmocote Exact Standard 12-14 M
F0 – StenderA400
F1 – StenderA400 + 4g/l Osmocote Exact Standard 12-14M


Sadnice bukve uzgajane su iz sjemena u Bosnaplast 18 kontejnerima.
Sadnice su bile uzgajane pod zasjenom i redovitim režimom
zalijevanja.


Listovi biljaka za kemijske analize uzor kovani
su tako da je krajem ljeta uzet po
jedan list prosječne veličine sa svake biljke
u tretiranju i ponavljanju. Uzorci su sušeni
na 105°C do konstantne mase te izvagani na
vagi točnosti 0,01 gram, a masa izračunata
na bazi 100 lis tova. U usitnjenim uzorcima
određen je ukupni dušik na elementarnom
analizatoru Leco CNS 2000. Za analize
osta lih biogenih elemenata (AOAC, 1996)
usit nje ni uzor ci spaljeni su mokrim postupkom
koncentriranom sumpornom kiselinom
(HSO) uz dodatak katalizatora, perklorne


24


kiseline (HClO). U uzorcima su određeni:


4




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


fosforkolorimetrijskinaUV/VISspektrofotometruPE
Lambda1A, akalij, kalcijimagnezijizravnoizfiltrata
naatomskomapsorpcijskomspektrofotometruPE3110.


Normalno razvijeno lišće sa po pet biljaka prosječne
veličine (1 list po biljci) uzorkovano je za određivanje
sadržaja pigmenata. Za pripremu jednog uzorka lišće je
isjeckano škarama na male komadiće, a uzorak je homogeniziran
miješanjem te je za daljnju pripremu uzeta
odvaga od 0,3 g. Nasumično odabran dio tako pripremljenih
listova (oko 0,3g) predstavljao je jedan uzorak.
Nakon toga biljni materijal, koji je činio jedan uzorak,
izvagan je na analitičkoj vagi te mu je zabilježena
masa. Uzorak je kvantitativno prebačen u porculanski
ta rionik i homogeniziran uz dodatak ledeno hladnog
apso lutnog acetona. Homogenat je kvantitativno pre-
ne sen u kivetu i centrifugiran na 1000 okretaja u trajanju
od 10 minuta. Supernatant je dekantiran u menzuru,
a kruti ostatak još jednom ekstrahiran s apsolutnim acetonom.
Nakon centrifugiranja i spajanja supernatanata
izmjeren je volumen ekstrakta. Kvantitativna determinacija
fotosintetskih pigmenata izvršena je spektrofotometrijski,
očitavanjem apsorbancije (A) na 661,6 i
644,8 nm. Mjerenja su obavljena na UV/VIS spektrofotometru
PF Lambda 1A.


Za izračunavanje koncentracije fotosintetskih pigme nata
korištene su sljedeće formule (Lichtenthaler1987):


3


Chla+b= (7.05A + 18.09A )V/m*10


661.6 644.8


gdje su
Chla+b= koncentracija ukupnog klorofila u mg/g
svježe tvari uzorka


V=ukupni volumen ekstrakta fotosintetskih
pigme nata u ml
m =masa uzorka u gramima.


Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su krajem
vegetacije i izračunate srednje vrijednosti za svako tretiranje/
ponavljanje. Po pet sadnica u svakom ponavljanju
x tretiranju najbliže tim srednjim vrijednostima po
visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja
biomase lišća, stabljike i korijena.


Biljke su po završetku prve vegetacije presađene na
teren (UŠPKarlovac, Šumarija Jastrebarsko, GJ Plešivica
24a ) na površinu namijenjenu obnovi sadnjom
bukve. Površina je prije sadnje očišćena od korova i izbojaka
iz panja. Sadnice su posađene po tretiranjima i
ponavljanjima na razmak 50 cm između biljaka i 1 m iz među
redova. Nakon dvije godine biljkama su izmjerene
visine i promjer vrata korijena.


Za sve analizirane varijable napravljena je deskriptivna
statistika i za sva testiranja grešku tipa I (a) od 5%
smatrali smo statistički značajnom. Za sve analizirane
parametre razlike između tretiranja testirali smo analizom
varijance (ANOVA). Ukoliko su se razlike u tretiranjima
za neke od analiziranih parametara u analiza
varijanci pokazale statistički značajneTukey-evim post
hoc testom, ustanovili smo koja su to tretiranja koja se
međusobno statistički značajno razlikuju (Sokal i
Rohlf,1995). Statističke analize i svi grafički prikazi
napravljeni su koristeći statistički paket STATISTICA


7.1(StatSoft, Inc., 2003).


REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion


Tablica 2.
Rezultati analize varijance za sve analizirane
varijable


Table 2
Results of ANOVA for all analysed variables


Analizirane
varijable
Variables
Stupnjevi
slobode
df
F vrijednost
F value
p
p
N 7 3,555 0,0092
P 7 7,984 <0,0001
K 7 33,561 <0,0001
Ca 7 38,362 <0,0001
Mg 7 19,123 <0,0001
Chla+b 7 12,648 <0,0001
lišće 2004 7 32,6926 <0,0001
korijen 2004 7 6,4964 0,0002
visina 2004 7 40,211 <0,0001
visina 2006 7 46,194 <0,0001
promjer 2004 7 21,889 <0,0001
promjer 2006 7 27,867 <0,0001


Koncentracije biogenih elemenata u lišću


Concentrations of mineral nutrients in leaves


Osnovni zakoni biljne ishrane vrijede za sve biljke, a
dobar i zdrav rast možemo postići samo ako su svi čimbenici
rasta dovoljno prisutni i nalaze se u pravilnom odnosu
(Baule iFricker,1971). Stanje ishra ne biljke
odražava stupanj u kojemu je rezerva hraniva u tlu (supstratu)
sposobna odgovoriti zahtjevima biljaka za ishranom
u određenim uvjetima. Koncentracije elemenata i
njihovi odnosi u lišću omogućuju nam uvid u stanje ishrane
stabala u smislu njihovog nedostatka ili previsoke
koncentracije, u apsolutnom iznosu ili u odnosu na koncentracije
drugih elemenata (De Vries i dr.2000).


Usvojena praksa interpretacije rezultata analiza biljnog
materijala zasniva se na usporedbi koncentracija s
graničnim vrijednostima (Raitio,1993). Stoga re zultate
analiza biljnog materijala dajemo u usporedbi s
normalnim koncentracijama dušika, fosfora, kalija, kalcija
i magnezija u lišću bukve prema Bergmannu
1992, (Tablica 3.).


Ako su prisutni i drugi čimbenici rasta, dušik odlučuje
o veličini biljne proizvodnje, pa time i o prirastu
dr veta(Baule iFricker 1971,Mengel iKirkby
2001). Koncentracije dušika razlikuju se prema različitim
tretiranjima, kako u pogledu supstrata, tako i u pogle
du korištenog gnojiva (Slika 1.). Najveće vri jednosti




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 10     <-- 10 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


Tablica 3.Normalne koncentracije biogenih elemenata u


potpuno razvijenom lišću obične bukve
(Bergmann 1992).


Table 3
Normal concentrations of mineral nutrients in
fully developed leaves of common beech
(Bergmann 1992).


Element
Mineral nutrient
N P K Ca Mg
(mg/g suhe tvari)
(mg/g DW)
19,025,0
1,5–
3,0
10,015,0
3,015,0
1,53,0


zabilježene su u tretiranju L1 i L2 i samo te se vrijednosti
nalaze u rasponu normalnih vrijednosti prema
Berg mannu (1992, Tablica 3.) Najniže vrijednosti
za bilježene su u tretiranjima bez dodanog gnojiva, bez
obzira na korišteni supstrat (L0 i B0) i niže su od donje
granice raspona normalnih vrijednosti.


Više biljke za potrebe svoga rasta pretvaraju velike
količine dušika iz mineralnog u organski oblik (Mengel
iKirkby,2001). Signifikantne razlike utvrđene
su između tretiranja L0 i L1, a iako razlika između tretiranja
B0 i B1 nije i statistički opravdana, treba imati
na umu kako se ovdje radi o razlici nedostatne i normalne
opskrbljenosti sadnica bukve dušikom. Između
tre tiranja L1 i L2, kao i B1 i B2, razlike nisu značajne.
Ovdje treba izdvojiti rezultate dobivene u tretiranjima
F0 i F1, gdje su veće koncentracije dušika (iako nedostatne)
dobivene u F0, dakle tretiranju u kojemu nije
dodavano gnojivo Osmocote (iako sam supstrat sadrži
određenu količinu kompleksnog mineralnog gnojiva).
Taj rezultat povezujemo s učinkom razrjeđenja zbog
povećanog rasta biljne mase u F1, jer se preračunom iz
koncentracija na sadržaj dušika u 100 listova (rezultati
nisu prikazani) dobiva suprotna slika, to jest veće vrijednosti
u F1. Kao što navodi Bergmann (1992)
kon centracija dušika u lišću se mijenja sa starošću bilj ke
i akumuliranom biomasom.


N (mg/g)
Tretiranje – Treatment
Slika1. Koncentracije dušika (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci
predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti.


Figure 1Nitrogen concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95
confidence intervals.


Nedostatak fosfora u biljaka relativno česta je poja -rasadničke proizvodnje.Kao i kod dušika, najniže vriva,
a biljke koje pate od nedostatka fosfora zaostaju u jednosti dobivene su u tretiranjima bez dodanog Osmorastu
(Mengel iKirkby2001, Bergmann1992). cote gnojiva, i one se statistički značajno razlikuju od
Nor malne koncentracije fosfora u našem pokusu posti-svih tretiranja u kojima je dodavan Osmocote.Učinak
gnute su jedino u tretiranju L1 (i donekle u F1). Unatoč razrjeđenja nije utvrđen za fosfor, pa se tako i vrijednosti
tomu postignut je zdrav izgled i dobar rast biljaka i u P u tretiranjima F0 i F1 razlikuju prema očekivanji ma
tre tiranjima L2, B1, i B2, što sugerira kako tabelarne (Slika 2.). Iz toga zaključujemo kako razlike u koncenvrijednosti
za fosfor (Van den Burg 1990, Berg-tracijama fosfora nisu bitno utjecale na rast biljaka.
mann1992) nisu u potpunosti primjenjive u uvjetima Ipak, s obzirom na općenito nizak sadržaj biljka ma pri




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 11     <-- 11 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


stu pačnog fosfora u tlima, poželjno bi bilo u rasadničkoj šumljavanje koristiti gnojiva s većim udjelom fosfora
kontejnerskoj proizvodnji sadnica namijenjenih za po-(Oliet i dr.2004).


P(mg/g)
Tretiranje – Treatment
Slika2. Koncentracije fosfora (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci
predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti.


Figure 2Phosphorus concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent
0,95 confidence intervals.


K (mg/g)


Tretiranje – Treatment


Slika3. Koncentracije kalija (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci
predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti.


Figure 3Potassium concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent
0,95 confidence intervals.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 12     <-- 12 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


Kod kalija dobivene se vrijednosti većinom nalaze tog raspona (Slika 3.).Veće su koncentracije utvrđene
unutar raspona normalnih vrijednosti, osim tretiranja u sadnicama uzgajanim u supstratu Humofin supstratu
L0 i B0 koje su malo ispod, a B1, B2 i F1 malo iznad Stender nego u Litvanskom tresetu. Utvrđena je stati-


Ca (mg/g)
Tretiranje – Treatment
Slika4. Koncentracije kalcija (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci
predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti.


Figure 4Calcium concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent
0,95 confidence intervals.


Mg (mg/g)
Tretiranje – Treatment
Slika5. Koncentracije magnezija (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti
stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti.


Figure 5Magnesium concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent
0,95 confidence intervals




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 13     <-- 13 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


stički značajna razlika između tretiranja F0 i L0, te F0 i
B0, a nema značajne razlike između L0 i B0, što je posljedica
znatno veće opskrbljenosti Stender supstrata
kalijem zbog u proizvodnji dodanog kompleksnog
gnojiva. Ove više koncentracije u našem slučaju ne
predstavljaju problem u smislu eventualnih antagonizama
s kalcijem ili magnezijem, jer Osmocote gnojiva
sadrže magnezij, a kalcij je obilno prisutan u vodi za
zalijevanje.


Statistički značajne razlike utvrđene su između kontrolnih
i gnojidbenih tretiranja u svim supstratima (pozitivan
utjecaj gnojidbe), dok između gnojiva Os mocote
5–6 M i 12–14 M nije utvrđena signifikantna razlika.
Kod istih vrsta gnojiva, a različitih supstrata utvrđeno je
sljedeće: L1 –B1 i B2 –F1 nema signifikantne razlike,
L2 –F1 i L2 – B2 signifikantna razlika postoji.


Kao što je iz Slike 4. vidljivo, odziv koncentracija
kalcija prema tretiranjima razlikuje se bitno od dušika,
fosfora i kalija. Koncentracije Ca u biljnom materijalu
povezane su s kemijskim karakteristikama korištenih
supstrata (osobito pH), kao i sa činjenicom da je kalcij
u značajnim količinama prisutan u vodi za zalijevanje u
rasadniku Šumarskog instituta Jastrebarsko (Komlenović,
1997).Tako se čak i najniže utvrđene vrijednosti
(biljke uzgajane u Litvanskom tresetu) nalaze u
granicama normalnih vrijednosti. Velike i statistički
značajne razlike u koncentracijama kalcija između tretiranja
B1 i B2 povezane su s velikim razlikama u visinskom
rastu, gdje su između tih tretiranja zabilježene


najveće razlike (Slika 10.). Usvajanje kalcija, uz do


stupnost kalcija u otopini, određeno je i negativnim


utjecajem ostalih kationa, ponajprije amonijevog iona
(Bergmann1992, premaGeraldson1971). Otpuštanje
hraniva iz sporotopivih gnojiva ponajprije se
veže uz otpuštanje dušika (Broschat i Moore
2007), u našem slučaju u tretiranju B1(Osmocote 5-6
mjeseci) dušik se otpuštao brže nego u tretiranju B2
(Osmocote 12–14 mjeseci), što se vidi kako po koncentracijama
dušika u lišću (Slika 1.), tako i po povećanom
rastu biljaka u tretiranju B1 (Slike 9. i 10.).


Magnezij ima svoju najpoznatiju ulogu u molekuli
klorofila. Osim uloge u fotosintezi, magnezij aktivira ili
sudjeluje u aktivaciji oko tri stotine enzimatskih reak cija,
stabilizira membrane te regulira odnose katio na
unutar i izvan stanice, a osobito je važna njegova uloga
u procesima prijenosa energije u stanicama. Iz kon centracija
magnezija i kalcija u lišću uočava se anta gonističko
djelovanje kalcija, posebiceo u supstrati ma
višeg pH, međutim, utvrđene koncentracije magnezija
nalaze se u okviru normalnih vrijednosti. Pojava smanjenog
unosa magnezija u biljke zbog povećane koncentracije
kalcijevih iona u otopini dobro je poznata
(Bergmann1992).


Koncentracija pigmenata


Pigment concentration


U tretiranju L1 utvrđene su ne samo najveće koncentra
cije ukupnog klorofila (Slika 6.) već i najveće kon-


Chl a + b (mg/g)


Tretiranje – Treatment


Slika6. Koncentracije ukupnog klorofila (mg/g svježe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima.
Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti.


Figure 6Concentrations of total chlorophyll (mg/g fresh weight) in beech leaves by treatment. Vertical
bars represent 0,95 confidence intervals.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 14     <-- 14 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


centracije dušika i najveća biomasa biljaka. S obzirom


da je dušik sastavni dio klorofilne molekule, biljke ko


jima je omogućena povoljna ishrana dušikom imaju do bar
rast i izrazito zelenu boju lišća. Nasuprot tomu,
bilj ke deficitarne dušikom klorotične su i slabo priraš ćuju.
Već spomenutu pojavu razrjeđenja dušika u lišću
sad nica u tretiranju F1 potvrđuje i razlika u koncentraciji
ukupnog klorofila (Chla+b) između tretiranja F0 i
F1.Gnojidba je statistički značajno utjecala na fotosintetski
kapacitet biljaka, dok razlike gnojiva nisu utvrđe ne. U
negnojenim varijantama (L0, B0, F0) srednje koncentracije
ukupnog klorofila kretale su se od 0,88 mg/g svježe
tvari za tretiranje F0 do 1,36 mg/g u tretiranju B0. Ove
su vrijednosti usporedive s vrijednostima u kontrolnom
tretiranju (0,95 mg/g) dobivenim u pokusu Kreuzwiesera,
FurnissaiRennenberga(2002).


Biomasa


Biomass


Biomasa lišća i stabljike ponaša se vrlo slično u odnosu
na tretiranja (Slika 7.). Primijećujemo općenito
pozitivan utjecaj gnojidbe, osobito u tretiranju s Osmocote
5–6 M. Razlike u odnosu na kontrole su statistički
značajne, dok su razlike između gnojiva utvrđene kod
Humofin supstrata, a nisu kod Litvanskog treseta. Najveća
biomasa postignuta je u tretiranju L1.


Za razliku od drugih dijelova biljaka, biomasa korijenja
za tretiranje F1 gotovo je jednaka tretiranjima L1
i B1, u kojima je inače zabilježena najveća biomasa korijenja
i drugih biljnih dijelova. Iz ovoga, kao i iz koncentracija
biogenih elemenata vidljivo je da biljke
uzgajane u supstratu StenderA400 investiraju u razvoj
pojedinih biljnih dijelova različito u odnosu na biljke
uzgajane u druga dva korištena supstrata. U nastavku
ćemo razmotriti ovo pitanje s aspekta ponašanja biljaka
pri presadnji na teren.


Biomasa lista –Leaf biomass (g)
Tretiranje – Treatment
Slika7. Biomasa lišća bukve (g suhe tvari) po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval
pouzdanosti.


Figure 7Biomass of beech leaves (g DW) by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence
intervals.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 15     <-- 15 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


Root biomass 2004 (g)


Biomasa lkorijena


Tretiranje – Treatment


Slika 8. Biomasa korijenja bukve (g suhe tvari) po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju
0,95 interval pouzdanosti.


Figure 8Biomass of beech roots (g DW) by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence


intervals.
Visine biljaka i promjervrata korijena sa, jer se različito ponašaju (Slike 9. i 10.). U rasadniku
Height of plants and root collar diameter najbolji smo uspjeh postigli s obje varijante gnojidbe i
Visine i promjere vrata korijena sadnica potrebno je
Litvanskim tresetom, gdje je korištenje gnojiva Osmopro
matrati odvojeno za rasadnički i terenski dio poku cote
5-6 M dalo najbolje rezultate. Nešto manje visine i


Visina– Height 2004 (cm)
Tretiranje – Treatment
Slika 9. Visine sadnica bukve (cm) po tretiranjima i godini izmjere. Okomiti stupci predstavljaju
0,95 interval pouzdanosti.


Figure 9Height of beech seedlings (cm) by treatment and year of measurement. Vertical bars represent
0,95 confidence intervals.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 16     <-- 16 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


promjeri postignuti su u tretiranju B1, te F1. Klasiranje
sadnica bukve u našoj praksi provodi se samo prema
kriteriju visine sadnica, gdje sadnice visine 20–30 cm
pripadaju u prvu klasu, a visine 10–20 cm u drugu
klasu. Prema toj klasifikaciji sadnice iz svih gnojidbenih
tretiranja pripadaju prvoj klasi, a kontrolne varijan te
(L0, B0, F0) nalaze se ispod ili na prijelazu u drugu
klasu kvalitete. Prema našim rezultatima klasiranje
sad nica prema visini moralo bi biti detaljnije razrađe no,
tako da u prvu klasu kvalitete pripadaju sadnice vi-
sine iznad 30 cm, u drugu visine 20–30 cm, a sadnice
visoke manje od 20 cm ne bi se trebale koristiti za presadnju
na teren. Sadnice bi trebale biti klasirane i pre ma
promjeru vrata korijena. Dokazano je kako visina
sadnica najbolje predviđa rast, a promjer vrata korijena
preživljenje sadnica nakon presadnje (Walker i
Huntt,1999, premaMexaliLandis,1990). Uz to,
pri klasiranju trebalo bi uzeti u obzir i opskrbljenost
sadnica biogenim elementima. U našem slučaju, u razli
čite klase bismo svrstali sadnice iz tretiranja L1 i B1
(po sebice prema koncentracijama dušika i fosfora u liš ću)
iako po visini sadnice iz oba tretiranja pripadaju pr voj
klasi kvalitete.


Statistički značajne razlike pokazale su se između
kontrolnih i gnojidbenih tretiranja. Razlike između vrs ta
gnojiva nisu utvrđene. Što se tiče supstrata, razlike
su utvrđene između tretiranja L2 i B2, to jest rast sadnica
u supstratu Humofin znatno je manji.


Rast sadnica bukve u prvoj godini je od posebnog
značaja za kasnije preživljenje i razvoj biljaka (Larsen2007).
U terenskom dijelu pokusa, nakon dvije


Tablica 4. Deskriptivna statistika za visine bukovih sadnica u 2004. i 2006. godini


Table 4 Descriptive statistics for height of beech seedlings in 2004 and 2006


Effect
Descriptive Statistics (bukva-jaska.sta)
Level of
Factor
N Visina 04
Mean
Visina 04
Std.Dev.
Visina 04
Std.Err
Visina 04
-95,00%
Visina 04
+95,00%
Visina 06
Mean
Visina 06Std.Dev.
Visina 06
Std.Err
Visina 06
-95,00%
Visina 06
+95,00%
Total 32 28,56402 7,667797 1,355488 25,79948 31,32856 37,80292 8,930902 1,578775 34,58298 41,02285
Tretiranje L0 4 20,93775 1,672024 0,836012 18,27719 23,59832 28,16645 3,606814 1,803407 22,42721 33,90570
Tretiranje L1 4 39,28196 1,861702 0,930851 36,31958 42,24434 46,35384 1,466728 0,733364 44,01995 48,68773
Tretiranje L2 4 35,22155 2,345332 1,172666 31,48960 38,95350 46,17052 1,229586 0,614793 44,21398 48,12707
Tretiranje F0 4 21,17779 1,926123 0,963062 18,11290 24,24268 26,49014 2,276184 1,138092 22,86822 30,11205
Tretiranje BO 4 18,13205 1,287644 0,643822 16,08312 20,18098 26,34057 2,028432 1,014216 23,11288 29,56826
Tretiranje B1 4 34,58703 2,876791 1,438396 30,00942 39,16465 42,98074 3,587490 1,793745 37,27225 48,68924
Tretiranje B2 4 28,97309 3,762030 1,881015 22,98686 34,95931 42,77916 3,812310 1,906155 36,71293 48,84540
Tretiranje F1 4 30,20093 2,858928 1,429464 25,65174 34,75013 43,14189 1,890563 0,945282 40,13358 46,15020


Visina– Height 2 (cm)
Tretiranje – Treatment
Slika10.
Promjer vrata korijena sadnica bukve (cm) po tretiranjima i godini izmjere. Okomiti stupci
predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti.


Figure 10 Root collar diameter of beech seedlings (cm) by treatment and year of measurement.
Vertical bars represent 0,95 confidence intervals.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 17     <-- 17 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


Tablica 5. Deskriptivna statistika za promjer vrata korijena bukovih sadnica u 2004. i 2006. godini


Table 5 Descriptive statistics for root collar diameter of beech seedlings in 2004 and 2006


Effect
Descriptive Statistics (bukva-jaska.sta)
Level of
Factor
N Visina 04
Mean
Visina 04
Std.Dev.
Visina 04
Std.Err
Visina 04
-95,00%
Visina 04
+95,00%
Visina 06
Mean
Visina 06Std.Dev.
Visina 06
Std.Err
Visina 06
-95,00%
Visina 06
+95,00%
Total 32 3,867770 0,866647 0,153203 3,555310 4,180229 5,654118 1,348210 0,238332 5,168036 6,140199
Tretiranje L0 4 2,956552 0,321783 0,160891 2,444523 3,468580 4,173889 0,706212 0,353106 3,050148 5,297630
Tretiranje L1 4 5,030935 0,288145 0,144073 4,572431 5,4894386,960784 0,262232 0,131116 6,543514 7,378055
Tretiranje L2 4 4,512183 0,347395 0,173698 3,959400 5,064966 6,860908 0,652700 0,326350 5,822317 7,899499
Tretiranje F0 4 3,029604 0,167517 0,083758 2,763048 3,296161 4,124458 0,342648 0,171324 3,579228 4,669688
Tretiranje BO 4 2,773457 0,195014 0,097507 2,463146 3,083768 3,889818 0,383207 0,191603 3,280051 4,499586
Tretiranje B1 4 4,537918 0,424162 0,212081 3,862982 5,212854 6,554004 0,329420 0,164710 6,029824 7,078184
Tretiranje B2 4 3,956068 0,493363 0,246681 3,171018 4,741118 6,318779 0,600586 0,300293 5,363112 7,274446
Tretiranje F1 4 4,145442 0,504333 0,252166 3,342936 4,947949 6,350302 0,575089 0,287545 5,435206 7,265397


ve getacijske sezone, još uvijek su najviše i najvećeg
promjera biljke uzgojene u Litvanskom tresetu (iako
razlike među korištenim supstratima nisu statistički
značajne), a razlike između gnojidbi gotovo su nestale.
Isto tako izjednačila su se tretiranja B1, B2 i F1.Vrijedno
je primijetiti kako su biljke gnojene s Osmocote
12–14 M bržim prirastom u terenskim uvjetima gotovo
nadoknadile zaostatak za prvom varijantom gnojidbe.
Različite gnojidbe sporotopivim gnojivima dovele su
do istih prosječnih visina sadnica bukve nakon 4 go-
dine po presadnji i u pokusuJuraseka,Bartoša i
Narovcove(2008).


Figure 11 Average seedlings of Common beech at the end of the
first vegetation season.


Slika11.
Prosječne sadnice obične bukve po tretiranjima na kraju
prve vegetacijske sezone.


ZAKLJUČCI – Conclusions


Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je
pozitivno na koncentracije biogenih elemenata i pigmenata
u lišću sadnica bukve te rast sadnica. Smatramo
kako u ispitivanje kvalitete sadnica treba, uz morfološke,
uključiti i fiziološke parametre.


Svi rezultati pokazuju kako je za uzgoj sadnica
bukve od istraživanih supstrata najpovoljniji Litvanski
treset. U Humofin supstratu zabilježen je manji rast,
kao i veća varijabilnost vrijednosti visina i promjera biljaka.
U kontrolnoj varijanti supstrat Stender je najbolji,
jer dolazi s već primiješanim mineralnim gnojivom.


Unatoč tomu što su biljke pokazale bolji rast u tretiranju
s Osmocote 5–6 M u odnosu na tretiranje s


LITERATURABaule,H., C.Fricker,1971: Đubrenje šumskog drve
ća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski
cen tar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u
šu marstvu br. 78.
Bergmann,W.(Ur.), 1992: Nutritional Disorders of
Plants – Development,Visual and Analytical Diagnosis.
Gustav FischerVerlag Jena etc., 361 pp.


Osmocote 12–14 M u rasadničkim uvjetima (što je bilo
i očekivano s obzirom da se hraniva brže otpuštaju u
varijanti 5–6 M), očekivali smo da će gnojivo 12–14 M
pokazati pozitivne učinke nakon presadnje na teren, što
se i dogodilo. Međutim, biljke varijante 1 još uvijek su
imale veće, iako ne značajno veće, visine i promjere
vrata korijena. Ove razlike u dinamici rasta mogu biti
značajne s obzirom na utjecaj korova na biljke nakon
presadnje.


Zahvale:Zahvaljujemo Emilu Maradinu (17. siječ nja
1942. – 11. kolovoza 2005) tehničaru Šumarskog
in stituta, Jastrebarsko, na stručnoj pomoći pri osnivanju,
održavanju i mjerenju pokusa.


– References
Broschat,T.K., K.K.Moore,2007: Release Rates
of Ammonium-Nitrogen, Nitrate-Nitrogen,
Phos phorus, Potassium, Magnesium, Iron, and
Manganese from Seven Controlled-Release Fer


tilizers. Communications in Soil Science and
PlantAnalysis, 38: 843–850.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 18     <-- 18 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


De Vries, W., G. J. Reinds, M. S. van Keerkvoorde,
C. M. A. Hendriks, E. E. J. M.
Leeters, C.P.Gross, J.C.H. Voogd, E.M.
Vel, 2000: Intensive Monitoring of Forest Ecosystems
in Europe, FIMCI, EC-UN/ECE, Brussels,
Geneva.


Dokuš,A., 1969: Uzgoj biljaka na iglicama obične
smreke. Radovi J. institut za četinjače br. 2, 5–16.


Dokuš,A., J. Gračan, N. Komlenović, S. Orlić,
1988: Stanje rasadničke proizvodnje u SR Hrvatskoj.
Studija, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Dokuš,A., N.Komlenović,1979: Stanje rasadničke
proizvodnje u SR Hrvatskoj. Studija, Šumarski
institut, Jastrebarsko.


Donald, D.G., 1991: Nursery fertilization of conifer
planting stock. U: (van den Driessche, R., ur.),
Mineral nutrition of conifer seedlings. CRC
Press, str. 137-168.


Komlenović,N., 1969: Neki rezultati primjene mineralnih
gnojiva kod uzgoja sadnica četinjača na
posebnim supstratima. Radovi J. institut za četinjače
br. 2, 27–36.


Komlenović,N., 1992: Fiziologija i prehrana šumskog
drveća. U: Rauš, Đ. (ur.), Šume u Hrvatskoj:
121–130, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagre bu
i “Hrvatske šume”, p.o. Zagreb, Zagreb.


Komlenović,N., 1992: Primjena gnojiva s produljenim
djelovanjem u proizvodnji sadnica primorskih
borova. Šum. list (1–2): 19–27, Zagreb.


Komlenović,N., 1992: Primjena gnojiva s produženim
djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica.
Rad. Šumar. inst. 27(2): 95–104, Jastrebarsko.


Komlenović,N., 1994: Utjecaj gnojiva “Osmocote
Plus” na uspijevanje i kvalitetu biljaka crnog
bora (Pinus nigraArn). Rad. Šumar. inst. 29(1):
103–109, Jastrebarsko.


Komlenović,N., 1995: Primjena kompleksnih gnojiva
u uzgoju šumskih biljaka obloženog korijenovog
sustava. Rad. Šumar. inst. 30 (1): 1–10,
Jastrebarsko.


Komlenović,N., 1997: Utjecaj gnojiva “Osmocote
Plus” na uspijevanje i kvalitetu sadnica poljskog
jasena (Fraxinus angustifolia Wahl). Rad.
Šumar. inst. 32(1): 67–75, Jastrebarsko.


LarsenJ. Bo(2007):The influence of light, lime, and
NPK-fertilizer on photosynthesis, respiration,
transpiration and water use efficiency of different
beech provenances (Fagus sylvaticaL.). U:
Improvement and Silviculture of Beech Procee


th


dings from the 7 International Beech Sympo


sium, IUFRO Research Group 1.10.00, 10–20


May 2004,Tehran, Iran.


Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,2003: Osnivanje
šuma obične bukve. U: (Matić, S., Ur.) Obična
bukva (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj.Akademija
šumarskih znanosti, Zagreb.


Matić,S., N.Komlenović, S.Orlić, M.Oršanić,
1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka.
U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u
Hr vatskoj: 159–166, Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti i “Hrvatske šume”, p.o. Zagreb,
Zagreb.


Mengel, K. & E.A. Kirkby,2001: Principles of
Plant Nutrition. International Potash Institute,
Bern.


Oliet, J., R. Planelles, M. L. Segura, F. Artero,
D.F.Jacobs, 2004: Mineral nutrition and
growth of containerized Pinus halepensis seedlings
under contlolled-releas fertilizer. Scientia
Horticulturae 103: 113–129.


Orešković,Ž., 1986: Rasadnička proizvodnja Instituta.
U: Monografija, Šumarski institut, Jastrebarsko
1945–1985.


Raitio, H., 1993: Chemical needle analysis as a
diagnostic and monitoring method. U: Nilsson,
L.O., R.F. Huettl i U.T. Johansson (Ur.), Nutrient
Uptake and Cycling in Forest Ecosystems.:
197–202, Kluwer, Dordrecht.


Rastovski, P., N. Komlenović, 1993: Proizvodnja
šumskih sadnica primjenom novih metoda i
uzgoja mineralnih gnojiva. Rad. Šumar. inst. 28
(1–2): 147–156, Jastrebarsko.


Reddell, P., M. J. Webb, D. Poa, D. Aihuana,
1999: Incorporation of slow-release fertilizers
into nursery media. New For. 18; 277–287.


Sokal R.R., F. J. Rohlf,1995: Biometry, Freeman
and Company, New York.
StatSoft, Inc., 2007: Electronic Statistics Textbook.
Tulsa, OK: StatSoft. WEB:
http://www.statsoft.com/textbook/stathome.html.


Šrámek,F.i M.Dubský,2002: Influence of fertilization
application and growing substrate on container-
grown woody ornamentals. Rostlinná
wý roba 48 (10) 448–457.


VandenBurg, J., 1990: Foliar analysis for determination
of tree nutrient status – a compilation of
literature data. Literature1985–1989. “De Dorschkamp”,
Institute for Forestry and Urban Ecology.
Wageningen.


Van den Driessche,R., 1992: Changes in drought
resistance and root growth capacity of container
seedlings in response to nursery drought, nitrogen
and potassium treatments. Can.J.For.Res.
22, 740–749.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 19     <-- 19 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481


Walker, R.F., C. D.Huntt,1999: Growth and Nu-Fertilization.Arid Soil Research and Rehabilitatrition
of Containerized Singleleaf Pinyon See-tion, 13 :123–132.


dlings in Response to Controlled Release


SUMMARY: In this paper the results of the experiment testing the influence
of various growing substrates (Lithuanian peat, Humofin substrate, Stender
A400 substrate) and slow-release fertilizers (Osmocote Exact Standard 5-6 M
and 12-14 M)on the growth and physiological parameters of Common beech
(Fagus sylvaticaL.) seedlings in a nursery and in the field conditions following
planting. The trial was set up in the nursery of the Forest Research Institute
Jastrebarsko, as a randomized block with eight treatments and four
repetitions. Concentrations of nitrogen, phosphorous, potassium, calcium,
magnesium and chlorophyll were determined in the leaves of seedlings. Seedling
heights, root collar diameters, and biomass of leaves, stems and roots
were measured at the end of the first vegetation season. Seedlings were then
moved to the nearby beech forest area where rejuvenation by planting of
beech seedlings following the final cut was planned. After two years the
heights and root collar diameters of planted seedlings were measured. Fertilization
with Osmocote Exact had a positive influence on the concentrations of
mineral nutrients and pigments in leaves, and growth of seedlings. Out of
three tested substrates, Lithuanian peat was the most appropriate for growing
beech seedlings. In control treatment, Stender substrate was the best since it
comes with some mineral fertilizer already added. The differences in growth
dynamics among seedlings treated with different fertilizers can be of great importance
regarding the influence of weeds after planting.


Key words:Common beech, Osmocote Exact Standard, height and root
collar diameter, biomass, photosynthetic pigments, nutrient status