DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 71 <-- 71 --> PDF |
V. Farkaš, T. Gomerčić, M. Sindičić, V. Slijepčević, Đ. Huber, A. Frković, S. Modrić: KRANIOMETRIJSKA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 527-537 Slika 2. Odnos ukupne duljine lubanje i zigomatične širine s pravcima regresije (y – najvjerojatniji rezultat mjere 23 (u mm) za određeni iznos mjere 1 (u mm); r – koeficijent korelacije) Figure 2Relationship between total skull length (x-axis) and zygomatic width, with regression line (y = the most probable value of measurement 23 (in mm) when value of measurement 1 is available (in mm); r – correlation coefficient) RASPRAVAStatistički značajna razlika između spolova uočena je u 42 (85,72 %) kraniometrijske mjere, od čega su u 16 (32,65 %) mjera najmanji mužjaci veći od najvećih žen ki. U području neurokraniuma, odnosno u širini kostiju lubanje koje okružuju mozak te dimenzijama velikog zatiljnog otvora,nema statistički značajnerazlike izme đu mužjaka i ženki, što zaključuju i GrandalD’AngladeiLópez- Gonzáles(2005) kod spiljs kog med vjeda. Nadalje, statistički značajne razlike između muž jaka i ženki nema ni u dimenzijama očnih dup lji te u duljini vodoravnog dijela nepčane kosti. Iako vanjski tjemeni grebennije obrađen niti jednom mjerom, valja naglasiti da je on puno razvijeniji u muških jedinki smeđeg medvjeda. Ovu karakteristiku primijećuju i istraži va či koji su izučavali lubanje risa iz Hrvatske (Gomer čić (2005; Gomerčić i dr. 2008). Zbrajajući sve srednje vrijednosti mjera lubanje mužjaka i stavljajući ih u omjer sa zbrojem svih srednjih vrijednosti mjera ženki ( .srednja vrijednost m / .srednja vrijednost ž) dobive no je da su mužjaci od ženki prosječno veći za 13,42 %. Za razliku od Morić (1990) koja je stavljajući u omjer dimenzije koje su izrazito veće za muški spol,s onima kod kojih je razlika između muškog i ženskog spola što manja, pokušala naći matematičku formulu putem koje bi se mogao odrediti spol svake jedinke, u ovom je radu određen spol pomoću graničnih vrijednosti mjera za koje su mužjaci apsolutno veći od ženki. – Discussion Sve one lubanje odraslih jedinki čije mjere prelaze graničnu vrijednost za pojedinu mjeru trebale bipripadati mužjacima(85,71 %vjerojatnost), a one koje su ispod granične vrijednosti ženkama. Na lubanji životinje nepoznatog spola (oznaka Ua16) moguće je bilo izmjeriti i usporediti samo 7 mje ra. Mjere 33, 34, 35, 36, 37, 38, 41 i 44 nisu se mogle izmjeriti, jer lubanja nema mandibulu, a mjeru 9 nije se moglo izmjeriti zbog sraštavanja šavova nosnih i čeone kosti. Iako je uspoređeno samo 43,75%mjera (7 od 16), ukupno 85,71%mjera (6 od 7) na lubanji Ua16 bilo je manje od graničnih vrijednosti. Na temeljem toga zaključeno je da je lubanja oznake Ua16 pripadala jedinki ženskog spola. Kao što je prije naglašeno, korelacija između mjera 1 i 23, odnosno ukupne duljine lubanje i najveće zigomatične širine, te njihova regresijska jednadžba izračunata je da bi se mogla ocijeniti trofejna vrijednost lubanje i u slučaju kada je oštećen zigomatični luk. Iz rezultata (Slika 2) je vidljivo da sumjere 1 i 23 visoko povezane u mužjaka i značajno povezane u ženki,jer premaPetz (2002) gruba aproksimacija visine povezanosti za koeficijente korelacije od ±0,40 do ±0,70 predstavlja značajno povezane varijable, a za koeficijente korelacije od ±0,70 do ±1,0 predstavlja visoko ili vrlo visoko povezane varijable. Kod izračunavanja najveće zigomatične širine, odnosno varijable y u formulama pravca regresije, bitno je naglasiti da kao mjeru 1, odnosno varijablu |