DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ZAŠTITAPRIRODE – NATURE PROTECTION DUGOREPASJENICA(Aegithalos caudatus L.) Naraste u dužinu 14–16 cm s rasponom krila 16–19 cm, te 7–9 g težine, pa je po veličini manja i vitkija od velike sjenice. Boja perja na glavi kod ptica na sjeveru i istoku Europe je bijela, kao i cijelo tijelo koje je svjetlije ssp. caudatus, dok u srednjoj Europi jedinke imaju široku crnu nadočnu prugu, koja se proteže do zatiljka po sredina glave s bijelom prugom ssp.europaeus, koje se najčešće susreću u Hrvatskoj. U Europi dolazi još desetak podvrsta. Boja perja tijela je kombinacija crno, bijelo, crveno smeđe boje. Odozgo je crne boje, trbuh je Slika 1.Aegithalos caudatusssp.caudatus bjelkasti, ramena i podrepak crveno smeđi. Boja perja na glavi kod mladih ptica je crna. Karakterističan je tanak rep koji je dulji od tijela oko 8 cm. Kljun je kratak. Spolovi su međusobno slični. Gnijezdi jednom, rjeđe dva puta tijekom godine od travnja do lipnja. Slika 2.Aegithalos caudatusssp.europaeus Slika3. Izlazak odrasle ptice iz gnijezda u grmu borovice na visini 150 cm kod Gabajeve Grede Karakteristično je i gnijezdo koje je zatvoreno, jajolikog oblika s ulaznim otvorom pri vrhu gnijezda.Visina gnijezda je oko 24 cm i širine od 10 cm. Izvana je građeno je od mahovine, lišajeva, brezove kore, a iznutra je obloženo perjem, dlakom i vunom. Nese 7–14 bijelih jaja sa svijetlo crvenim točkama i pjegama veličine oko 15 mm. Evidentirani su slučajevi pologa od dvije ženke u jednom gnijezdu s dvadesetak jaja. Na jajima sjedi ženka oko dva tjedna, iako joj se noću unutar gnijezda pridružuje i mužjak. Mlade ptiće u gnijezdu hrane oba roditelja do tri tjedna. S hranjenjem nastavljaju i nekoliko dana nakon napuštanja gnijezda. Hrane se uglavnom manjim insektima, njihovim ličinkama i jajima, paucima, često viseći na krajevima tankih grančica. Sve sjenice su stalno aktivne, te ih možemo svrstati u najživahnije i najpokretljivije ptice. Zimi žive u jatu često s drugim vrstama sjenica. U Hrvatskoj je brojna kao redovita gnjezdarica i stanarica, osim na srednjejadranskim i južnojadranskim oto cima. Veza na je za parkove, vrtove, voćnjake, maslini ke, otvorenije šumske površine. U Hrvatskoj boravi ti jekom cijele godine. Dugorepa sjenica je strogo zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |