DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 77     <-- 77 -->        PDF

CRNI KOZLAC


Među nekolicinom vrsta naših kozlaca, (Araceae)
posebno se ističe crni kozlac (Arum petteri Schott).
Ističe se ponajprije svojim crnim tj. tamnosmeđim pricvjetnim
listom koji, kao i kod ostalih svojti u ovoj porodici,
gradi karakterističan tuljac u čijem se središtu
nalazi svjetlo smeđi klip.


Biljka je nazočna u razmjerno maloj populaciji u
našim primorskim područjima i na otocima. Održava
se na vapnenačkoj podlozi u tlima s nešto većom količinom
humusa.


Slika 1. Crni kozlac s otoka Korčule


ALPSKI LIKOVAC


U gorskom i planinskom dijelu Hrvatske na višemanje
otvorenim staništima raste planinski likovac
(Daphne alpina L.). Najbolje ćemo ga prepoznati ljeti
kad mu se grmolika niska stabljika okiti mnoštvom sitnih
bijelih cvjetića te se čini kako je njih više nego malih
zelenih lis tova. Planinski likovac raste na vapnenačkoj
podlozi na otvorenim kamenjarama ili uz rubove planinskih
šums kih sastojina. Raste i kao hazmofit na golim liticama
vapnenačkih stijena s još nekolicinom svojti
sličnih ekoloških osobina.


U Hrvatskoj je to raširena i česta svojta. Česta je vrsta
naVelebitu, Dinari, Kamešnici, Ličkoj Plješivici iu planinama
Gorskog kotara. Ponegdje mu je populacija tako
Slika 1.Alpski likovac u Gorskom kotaru


brojna da cijeli krajolik izgleda poput mnoštva bijelih
mrlja koje nasizdaleka podsjećaju na rasuto stado ovaca.


SASTAVCI


U Hrvatskoj postoji više hidronima pod imenom sastavci
pa su, primjerice, poznati Sastavci na Plitvičkim
jezerima kao i Sastavci rijeke Mrežnice iTounjčice. U
ekološki veoma osjetljivom ekosustavu sutjeske rijeke
Krupe nazočno jenekoliko dijelova koji se ističu svojom
specifičnošću i svojom ljepotom. Jedno od takvih mjesta
su i Sastavci – područje u kojem se sastaju vode Zrmanje
i njezine pritoke Krupe. Slikovitošću i paletom boja to je
jedno od najljepših mjesta na svim našim rijekama, osobito
ako ga promatramo u proljeće prije listanja drveća.


Prostor gdje se slijevaju vode ovih rijeka jedinstven
je krajolik u nas. Čine ga zelene površine travnjaka uz
obje rijeke na kojima se posebno ističepojas drveća uz
Slika 1. Sastavci rijeke Zrmanje i pritoke Krupe


dio obala. Kad to drveće još nema lišća, pogledi nam
obuhvaćaju veliki dio površineSastavaka gdje zamjećujemo
i najskrivenije pojedinosti. Opreku ovom zele-


Ovaj jedinstven prizor na našim rijekama danas je
nilo čine vapnenačke stijene koje su više-manje obrasle


mo guće promatrati iz ptičje perspektive s jednog bajzelenilom
i između kojih se probijaju poput izduljenih


ko vitog vidikovca uz desnu obalu Sastavaka do kojeg
dragulja smaragdne vode Zrmanje i Krupe.


je označenaprilazna staza iz malog naselja Golubića.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 78     <-- 78 -->        PDF

SREBROLIKI SLAK


Na stijenama u primorskom pojasu nalazimo jednu


izvanredno lijepui značajnu biljku.To je srebroliki slak
(Convolvulus cneorum L.). Naseljava pukotine vapnenačkih
stijena ali je u manjoj mjeri nazočna i na nekim
staništima i uz morsku obalu. Najveće populacije ovog
slaka nalazimo u višim dijelovima otoka Hvara, osobito
oko najvišeg vrha Sv. Nikole koje su okrenute jugu te na
cijelom potezu u udolini od Sv. Nikole do vrha Huma.
Populacije su mu ponegdje izvanredno velike tako da na
tim mjestima odnosi prevagu u odnosu na ostalobilje.


Srebroliki slak ističe se bijelim razmjerno krupnim
cvjetovima skupljenim u vršnim dijelovima stabljika.
To jegrmolika biljka visine do pola metra i cijela je pokrivena
srebrnim dlačicama pa je u okolišu dobro uočljiva.
Najljepšu sliku pružaju grmovi ovog slaka koji
cvate rano u proljeće na onim stijenama koje imaju neravnu
vertikalnu površinu na kojoj se nlazi više polica.
Biljka za sada nije ničim ugrožena jer se nalazi izvan
dohvataraznih čovjekovih utjecaja.


Tekst i fotografije:
Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.


Slika 1. Srebroliki slak na stijenama u vršnom dijelu otoka Hvara


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


CHALLENGES AND DEBATES


STRUKAILI POLITIKA? – STRUKA, NARAVNO


Ovih sam dana bio na prekretnici u odabiru STRU KE
ili POLITIKE. Naravno, bez previše razmišljanja
odabrao sam STRUKU. Zašto? Zato što struka cijeni
zna nje, poštenje, iskrenost, odlučnost, pravednost, neo vis
nost, a najviše ljudskost. Politika poznaje suprotne
osobine: podobnost, poslušnost, neiskrenost, neodlučnost,
bezobzirnost, ovisnost, a najviše neljudskost.


Da li je moj odabir strukehrabrost ilistrah?
Prvi kažustrah od odgovornosti. Da li je strah od
odgovornosti preuzimanje odgovornosti za “nešto” što
drugi odlučuju, a znate da nije ispravno? Da li je strah
od odgovornosti ponašati se moralno te isto tražiti od
svojih suradnika? Da li je strah od odgovornosti nepri hva
ćanje bahatosti, pijanstva i drugih neprimjerenosti?
Da li je strah od odgovornosti neprihvaćanje tuđeg miš lje
nja ma kako ono bilo štetno?
Drugi kažuhrabrost. Da li je hrabrost jednom “lobiju”
loših namjera reći ne? Da li je hrabrost ponuditi
bolja rješenja? Da li je hrabrost javno izreći kritiku? Da
li je hrabrost razmišljati “stručno”, a ne “politički”?


Da, “ovi drugi” su u pravu, kod mene je prevladala
hrabrost, jer hrabrost je osobina ljudi poštenih namjera
i moja vodilja kroz život.


Na kraju želim poručiti svim kolegama poštenih namjera
da “progovore” jer i u šutnji ima odgovornosti.
Ne bojte se istine, jer strah rađa nove poraze – pogubne
za našu struku.


Neka i vama na stručnom putu budu uzor hrabri,
časni i pošteni kolege šumari, a ne oni “prvi” ispolitizirani
koji misle da mogu nama vladati strahom.


U prilogu podsjećam na neke hrabre kolege šumare
koji nisu šutjeli:
Starčević,T.,1996: Ima li i u šutnji odgovornosti?.
Š.L. 3–4, s.210 ili na
http://www.sumari.hr/sumlist/199603.pdf#page=124
Tarnaj, I., 2007: Onome koji je i onome koji će


doći . Š.L. 7–8, s.367 ili na


http://www.sumari.hr/sumlist/200707.pdf#page=57


Ivica Fliszar, dipl. ing. šum.