DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 79     <-- 79 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS
RADIONICAO PRILAGODBI ŠUMARSKE POLITIKE I
GOSPODARENJAŠUMAMAU EUROPI S CILJEM
UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA
(Joensuu, Finska – 24. do 29. svibnja 2009.)


Od 24. do 29. svibnja 2009. u prostorijama Finskog
šu marskog instituta (Metla, Joensuu) i podružnice Europ
skog šumarskog instituta u Joensuu, održan je prvi
Tje dan povezivanja mladih europskih šumarskih znanstvenika
(Joensuu Forestry Networking Week, JFNW)
pod naslovom “Ublažavanje klimatskih promjena: Prilagodba
šumarske politike i gospodarenja šumama u Europi”.
Tjedan je održan u organizaciji Europskog
šumarskog instituta, Finskog šumarskog instituta i Sveučilišta
u Joensuu, te u suradnji s međunarodnim COST
projektom ECHOES (“Expected Climate Change and
Options for European Silviculture”). Europski šumarski
institut (EFI) vodeća je institucija koja potiče istraživanja
na području šumarstva te omogućava lakše povezivanje
znanosti na Europskoj razini. OvajTjedan povezivanja
bio je namijenjen mladim europskim šumarskim znanstvenicima,
doktorima znanosti i doktorantima iz različitih
dijelova Europe. Sudjelovalo je 60 sudionika iz 13
Europskih zemalja (Francuska, Danska, Španjolska, Nizozemska,
Mađarska, Bugarska, Finska, Italija, Belgija,
Austrija, Švedska, Hrvatska i Slovačka). Ja sam sudjelovala
na radionici u okviru kratkoročne znanstvene misije
projekta ECHOES u Finskom šumarskom institutu (Met la,
Joensuu) u trajanju od 22. svibnja do 22 lipnja 2009.


dini. U skladu s time krajem ove godine održat će se
konferencija u Kopenhagenu, na kojoj bi se trebao postići
međunarodni dogovor zarazdoblje nakon 2012. go-
dine (post Kyoto razdoblje). Stoga je razumljivo kako je
za temu prvoga Tjedna povezivanja mladih znanstvenika
bila upravo borba protiv klimatskih promjena, s posebnim
osvrtom na prilagodbu gospodarenja i šumarske
politike u Europi. Cilj ove konferencije bio je pronaći
odgovor na pitanja što šumarstvo može učiniti i koja bi
trebala biti uloga šumarstva u prilagodbi i ublažavanju
klimatskih promjena, osobito u vremenu nakon 2012.
godine.Tijekom konferencije raspravljalo se o tim pitanjima
sa stajališta šumarske znanosti, ali i drugih srodnih
znanstvenih disciplina, s posebnom pozornošću
posvećenoj šumarskoj politici i gospodarenju šumama.
Osobit osvrt dat je na razvoj strategija i akcija u borbi
protiv klimatskih promjena, te utvrđivanju prioriteta akcija
na lokalnoj, nacionalnoj i Europskoj razini. Osobito
važan ciljTjedna povezivanja mladih znanstvenika bio
je stvaranje nove istraživačke mreže znanstvenika, kako
bi se ubrzali novi znanstveni projekti i aktivnosti na
ovome polju.


Kroz usmena izlaganja istaknutih znanstvenika iz
vodećih europskih šumarskih organizacija (Europska


komisija, Europski šumarski institut, Finski institute za
okoliš, Boku –Austrija, INRA– Francuska, Sveučilište


Slika 1. Sudionici Radionice


Na konferencijama Ujedinjenih naroda o klimatskim
promjenama koje su održane u Indoneziji i na Baliju,


utvrđeno je kako tijek novih pregovaračkih procesa za


Slika2. Stanište obične smreke nakon iskorištavanja cijelog stabla


razdoblje nakon 2012. treba biti zaključen u 2009. go


(vađenje panjeva)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 80     <-- 80 -->        PDF

uAntwerpu – Belgija, Sveučilište u Joensuu – Finska,
CIFOR-INIA,Španjolska,Alterra – Nizozemska, Sveučilište
u Kopenhagenu –Danska, IIASA–Austrija, Metla


– Finska, i dr.)te izlaganja i rasprave mladih znanstvenika,
obuhvatila se cjelokupna problematika klimatskih
promjena. U okviru Konferencije sudionici su jedan dan
na terenu upoznavali tehnologije i metode iskorištavanja
šumske biomase. Predstavljena je metoda iskorištavanja
cijeloga stabla za proizvodnju toplinske energije (WHT–
whole tree harvesting) koja uključuje i vađenje panjeva.
Ovo je metoda pridobivanja šumske biomase koja najviše
ima utjecaja na samo stanište koje ostaje osiromašeno
i degradirano. To je osnovni razlog što je upravo
ova metoda izazvala brojne rasprave kako među sudionicima
radionice, tako i u europskoj znanstvenoj javnosti.
Nakon takvoga iskorištenja, staništa obične smreke se
ponovno privode proizvodnji osnivanjem mlade sastojine
autohtone smreke. Sudionici su posjetili i postrojenja
za skladištenje i sagorijevanje usitnjenog drveta, a o
važnosti iskorištenja šumske biomase na istoku Finske
govorio je predstavnik Organizacije privatnih šumoposjednika
Sjeverne Karelije.


Kroz šest dana trajanja radionice obrađena je problematika
klimatskih promjena i trenutne i buduće ulo ge
šuma i šumarskog sektora u prilagodbi i ublažavanju
klimatskih promjena. Usmena izlaganja bila su osnova
za djelovanje radnih skupina:


Slika4. Osnivanje nove sastojine autohtone obične smreke na osiromašenom
staništu


Slika5.PredsjednikTjedna povezivanja mladih šumarskih znan


s t ve nika i direktor Finskog šumarskog instituta (Metla,


Slika3. Ponovno privođenje staništa proizvodnji šumske biomase


Joensuu) dr. Jari Parviainen


na kon iskorištavanja cijelog stabla




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Dr. Jari Parviainen (Chairman of JFNWSteering Committee, Director of Finnish Forest institute, Metla, Joensuu):


The role of forests and forest based sector in meeting European Union climate commitments


Dr. Jari Parviainen predstavio je sudionicima “Mišljenje
o ulozi šuma i šumarskog sektora u postizanju klimatskih
ciljeva Europske Unije”koje je prihvatila Europska
ekonomska i socijalna komisija (European Economic
and Social Committee – EESC) 25. ožujka ove godine.
Ovo Mišljenje prvi je dokument od strane Europske komisije
kojim se potvrđuje veliko značenje šumarskog
sektora u ublažavanju klimatskih promjena.EESC je savjetodavno
tijelo (344 članova iz svih 27 zemalja EU)
koje ima ključnu ulogu uprocesu donošenja odluka Europske
unije, s obzirom da se mišljenja ove komisije prosljeđuju
većim institucijama kao što suVijeće EU i Europski
parlament. Kroz izlaganje dr. Parviainena sudionici
konferencije detaljno su upoznati sa sadržajem
Mišljenja Komisije koje obuhvaća sljedeća područja:
šum ske resurse i njihovu uporabu u Europi, utjecaj klimatskih
promjena na šume (osobit osvrt na regionalne
razlike), ulogu šuma u prilagodbi na klimatske promjene
(gospodarenje), ulogu šuma u utjecanju na klimatske
promjene, uporabu drveta u građevinarstvu, proizvodnja
energije temeljena na šumskim proizvodima, šumarsku
politiku i međunarodnu šumarsku problematiku.


Dr. Roland Beck (European Commission, DG Agriculture):


EU policies and actions to fighting climate change


Sudionici su upoznati s dugoročnom politikom Europske
Unije, vezanom za klimatske promjene, kao i
akcije predviđene tom politikom. Cilj klimatske politike
Europske Unije je utjecati na globalno zatopljenje
na način da prosječno povećanje temperature na globalnoj
razini ne premašuje vrijednosti 20. stoljeća za
više od dva stupnja C. Ovaj prag značio bi da razine
CO u atmosferi trebaju ostati ispod 450 ppm-a. Naj


2


važniji ciljevi Unije u okvirima obaveza postavljenih
Kyoto Protokolom do 2020. su:


– smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 % u
usporedbi sa 1990. godinom


– povećati udio obnovljivih energija za 20 % od ukup ne
potrošnje energije Europske Unije
– povećati energetsku učinkovitost za 20 %, te
– povećati udio biogoriva na 10 % u odnosu na trans portna
goriva.


EU također promovira i postavljanje novih ciljeva
za razvijene zemlje. Ukoliko se postigne međunarodni
sporazum EU bi se čak obavezala na smanjenje emisije
stakleničkih plinova za 30% do 2020. u usporedbi sa
1990. godinom.


Prof.Tim Carter (Finnish Environment Institute): Climate change, impacts and adaptation


Prof.Tim Carter, meteorolog sa Finskog instituta za
okoliš predstavio je problematiku klimatskih promjena
sa globalnog stajališta. Predviđanja tijeka promjena u
idućih sto godina sadrže značajne nesigurnosti, a Prof.
Carter je naglasio i raspravljao o mogućnostima daljnjih
značajnih povećanja trendova klimatskih promje na,
čak i u slučaju da se planovi UN-a o smanjenju emisija
stakleničkih plinova u atmosferu uspiju ostvariti.
Ciljevi smanjenja stakleničkih plinova u Kyoto razdoblju
(do 2012.) vjerojatno neće biti ispunjeni.


Dr. Jean Luc Peyron (ECOFOR, France), Chairman of the COSTAction “Expected Climate Change
and Options for European Silviculture” –ECHOES):Uncertainty in forest policy making


Sudionici su upoznati s međunarodnim projektom
ECHOES, čiji je osnovni cilj povezivanje šumarskih
znan stvenika, razmjena podataka te usklađivanje postupaka
Europskih šumarskih stručnjaka u praksi na novonastale
klimatske promjene. Projekt traje od svibnja
2008. do svibnja 2012, sudjeluje 27 zemalja, uključujući
i Hrvatsku. Rad znanstvenika organiziran je u tri radne
skupine:WG I Impacts (Utjecaj klimatskih promjena na
šumske ekosustave), WG II Adaptation (Mje re prilagodbe
šumskih ekosustava na klimatske promjene) i
WG IIIMitigation (Uloga šumskih ekosustava na ublažavanje
klimatskih promjena). Kroz rad u radnoj skupini III
(Mitigation)ostvarila sam studijski boravak u Finskom
šumarskom institutu, podružnici Joensuu u trajanju od
mjesec dana. U radu sa stručnjacima iz Europskog šumarskog
instituta, Sveučilišta u Joensuu i Fins kog šumarskog
instituta upoznala sam različite načine ublažavanja
klimatskih promjena koje se mogu ostvariti kroz šumarski
sektor (npr. proizvodnja biomase i biogoriva, supstitucija
fosilnih goriva, supstitucija građevinskih materijala
drvetom, djelovanje u okvirima AFOLU, bivšeg LULUCF
sektora i dr.). Voditelj hrvatskog tima je dr. sc.
Ivan Pilaš, a osim nas u projektu sudjeluju dr. sc. Sanja
Perić i mr. sc. Jasnica Medak. Rezultati rada znanstvenika
biti će dostupni široj šumarskoj javnosti na internetskoj
stranici projekta, a predviđeno je i objavljivanje
kratkih publikacija za šumarske stručnjake u praksi.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Prof. Manfred Lexer (Boku,Vienna, Austria):How to manage forests underchanging climatic conditions


Prof. Lexer predstavio je općenite zakonitosti stvaranja
strategija prilagodbe gospodarenja šumama. Istaknuo
je veliku neizvjesnost u predviđanju klimatskih promjena,
te nedostatak koherentnih strategija prilagodbe na
razini pojedinih država. Ukazao je i na opasnost da se
provedba mjera prilagodbe u praksi zanemaruje, jer su
promjene za šumarske stručnjake teško vidljive s obzirom
da je njihovo trajanje znatno duže od jednog radnog
vijeka. Ipak, ove promjene su značajne, a važnost mjera
prilagodbe za šumare praktičare trebala bi biti velika. U
uvjetima stalnih promjena klimatskih i ostalih ekoloških
uvjeta mjere prilagodbe moraju biti fleksibilne, kako bi
bile učinkovite.


Dr. Markus Lindner (European Forest Institute, Joensuu, Finland): European forest institute
Dr. Lindner je predstavio osnovne ciljeve Europ-sve zainteresirane dostupni na engleskom jeziku na
skog šumarskog instituta i trenutne projekte koji su za web stranici EFI-a www.efi.int.


Dr. Markus Lindner, dr. Marja Kolström (European Forest Institute):


Impacts of climate change in European forests and options foradaptation


Predstavljen je projekt Europskog šumarskog instituta
koji se bavi utjecajima klimatskih promjena na Europske
šume i načinima prilagodbe gospodarenja. U
okvirima klimatskih promjena šume se klasificiraju
prema osjetljivosti (sensitivity) i ranjivosti (vulnerability),
a kapacitet prilagodbe utvrđuje se za pojedini dio
Europe. Kapacitet prilagodbe (adaptive capacity) ovisi


o mnogim čimbenicima, te je cilj ovoga projekta podijeliti
područje Europe kako bi se mogle uskladiti mjere
prilagodbe za čitavu Europu. Kapacitet prilagodbe rijetko
se sustavno proučava, te postoji potreba za daljnjim
sustavnim istraživanjima na Europskoj razini. Europa


Dr. Sigrid Netherer (Boku, Vienna, Austria):
je podijeljena na sjeverni dio gdje je kapacitet prilagodbe
velik, središnji i zapadni dio s umjerenim kapacitetom,
te južni s najmanjim kapacitetom prilagodbe i
područjima bez ekstenzivnog gospodarenja. Naglašena
je nejednaka pokrivenost mjerama prilagodbe na području
Europe, što otežava ujednačavanje politike na
Europskoj razini, planiranje te primjenu adaptacijskih
mjera Europske unije. Ovo je složena problematika
koja uključuje mnoge čimbenike, a kapacitet prilagod be
osobito ovisi o socijalnim i tržnim čimbenicima. U
izlaganju su bile predstavljene i moguće strategije prilagodbe
za pojedine regije.


Biotic disturbances under climate change and how to respond to them


Dr. Netherer izložila je pitanja poremećaja u entomofauni
koji su nastali pod utjecajem promjene klime, te
njihov utjecaj na šumske ekosustave. Izložila je brojne
primjere koji otvaraju značajna pitanja za šumarsku praksu
(npr. promjene životnih ciklusa kukaca, promjene
intenziteta pojave pojedinih vrsta, prelazak iz biseksualnih
u aseksualne generacije kod vrsta za koje to nije tipično,
promjene u fenološkoj podudarnosti između
herbivora i njihovih domaćina, promjene u intenzitetu
pojave i ciklusa prirodnih neprijatelja, i dr.). Prema riječima
dr. Netherer postoje predviđanja kako će povećane
koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi utjecati pozitivno
na odnos ugljika i dušika u biljkama, što bi
moglo rezultirati povećanjem sekundarnih metabolita
(tanin), što bi uzrokovalo bolju otpornost kod biljaka.


Dr.Antoine Kremer (INRA, France):
Pod utjecajem promjene temperature i vlage postoji mogućnost
i da će kukci koji nisupredstavljali štete do sada
postati značajni štetnici, što na nacionalnoj razini iziskuje
povećani kontinuirani monitoring i procjenu šteta,
te zahtijeva prilagodbu mjera zaštite šuma. Zbog složenosti
promijenjenih odnosa unutar šumskih ekosustava
te nedovoljne istraženosti ove problematike, na Europskoj
razini postoji velika nesigurnost prilikom predviđanja
mogućih šteta i mjera prilagodbe. Sigurno je jedino,
a to je da su promijenjeni klimatski uvjeti stvorili i stvarat
će u budućnosti netipične odnose biljke i entomofaune,
a hoće li posljedice biti negativne ili pozitivne
ovisiti će o distribuciji štetnika i njihovih domaćina, o
intenzitetu i podudarnosti u fenologiji s domaćinom te
podudarnosti ciklusa s predatorskim vrstama.


Inherent adaptive capacity and how to use it in adaptive forest management


Ovim izlaganjem predstavljena su načela prilagodbe promijeniti svoje rasprostranjenje uslijed promijenjenih
šumske vegetacije na klimatske promjene s genetičkog klimatskih uvjeta, ili može doći do spontane prilagodbe
gledišta, te njihov utjecaj na gospodarenje šumama. vrsta na više načina. Dr. Kremer pokazao je različite na-
Prema trenutnim istraživanjima, šumska vegetacija može čine prirodne prilagodbe vegetacije u vremenskim okvi




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 83     <-- 83 -->        PDF

rima od nekoliko stotina godina, te izložio prijedloge prilagodbe
mjera gospodarenja šumama kako bi se taj proces
ubrzao. Bez prilagodbe gospodarenja i ubrzanja
prilagodbe vegetacije posljedice na šumsku vegetaciju
mogle bi biti velike.Većina trenutnih predviđanja razmiještanja
šumske vegetacije pomoću bioklimatskog modeliranja
(Bioclimatic envelope modeling) su prema
riječima Dr. Kremera pogrešna, jer u potpunosti isključuju
prirodnu adaptibilnost vrsta kroz prirodnu selekciju.
Stoga ovakva predviđanja treba uzimati u obzir s velikim
oprezom. Gospodarenje šumama trebalo bi prilagoditi na
način da se omogući prirodna prilagodba kroz selekciju i
izmjenu gena (omogućiti slobodnu izmjenu gena, podizanje
kultura, unašanje i miješanje južnijih provenijencija,
poticanje južnih provenijencija u uzgojnim zahvatima,
itd.). Međutim, ovakve mjere gospodarenja iziskuju prilagodbu
zakonodavstva u mnogim zemljama, uključujući
i Hrvatsku.


Dr. Matteo Campioli (Department of Biology, University of Antwerp, Belgium):


Impact of drought on the C cycle of a temperate deciduous forest: a modeling analysis


Predstavljen je projekt modeliranja utjecaja suše na
kruženje ugljika u šumama umjerenog pojasa te validacija
modela.


Prof. Seppo Kellomäki (University of Joensuu, Finland):Climate change impacts and options foradaptation


Prof. Kellomäki predstavio je projekt “Primjena na” (“Application of modeling to regional climate
mo deliranja na regionalne studije klimatskih promje -change studies”).


Dr.Eric Verkaik(CT Wageningen, The Netherlands):Potential impacts of climate change on Duch forests


Dr.Verkaik izložio je primjer mogućih utjecaja klimatskih
promjena na šume u Nizozemskoj.


Ignacio Barbeito Sanchez (CIFOR-INIA, Spain):Response of Scots pine natural regeneration to
silviculture and small-scale environmental heterogeneity in a Mediterranean mountain forest


Predstavljeno je istraživanje prirodne regeneracije okolišne heterogenosti na primjeru brdske šume u Mebijeloga
bora pod utjecajem različitih uzgojnih mjera i diteranu (Španjolska).


Dr. Kirsti Jylhä (Finnish Meteorological Institute): Uncertainities in climate scenarios
Dr. Jylhä predstavila je izvore nesigurnosti u predviđanjima
klimatskih promjena za različita razdoblja,
te interakcije između pojedinih klimatskih čimbenika.


Dr. Heli Peltola (University of Joensuu, Finland): More wind and otherabiotic risks: what to do?


Promjena klime ne uključuje samo povećanje temperature
i promjene količine oborina, već i značajnije
klimatske ekstreme. Jedan od njih je i vjetar, te sve učestalija
pojava oluja. Dr. Peltola izložila je problematiku
povećanih šteta od vjetra u prirodnim smrekovim sas to
jinama u Finskoj i mogućim preventivnim uzgojnim
zahvatima.


Dr. Jose Ramon Gonzalez Olabarria (Technological Forest Centre of Catalonia, Spain):


Integrating forest fire risk in forest planning


Utjecaj klimatskih promjena na povećanje vjerojatnosti
izbijanja požara već je dokazana za područje Me-
di terana. Ovim izlaganjem predstavljen je projekt
modeliranja utjecaja količine gorivog materijala, povećanja
temperature i smanjenja oborina na vjerojatnost
pojave požara za pojedine regije Španjolske, te nove
strategije borbe protiv požara. Jedna od predloženih akcija
je iskorištenje šumske biomase, čime bi se znatno
smanjila ne samo količina gorivog materijala i vjerojatnost
izbijanja požara, već i emisije ugljičnog dioksida
koje u ovome slučaju nemaju učinak supstitucije fosilnih
goriva. Za Hrvatsku bi ova mjera mogla postati zanimljiva
ukoliko se supstitucijski učinci kvantificiraju te
počnu bodovati.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Dr. Lindsey J. Ellingson (Swedish University of Agricultural Sciences, Sweden):Forest owner’s
perceptions of risk, climate change and the economic importance on theirmanagement decisions


Predstavljena je problematika primjene mjera prila-rizicima, te značaju njihovih odluka u gospodarenju šugodbe
u privatnim šumama, te razumijevanje privatnih mama.
šumoposjednika o klimatskim promjenama, mogućim


Dr. G. J. Nabuurs (Alterra, Netherlands): Forestry possibilities for mitigation in Europe


Iznijeti su osnovni načini ublažavanja klimatskih
promjena u okvirima šumarskog sektora, interakcije između
pojedinih sektora, te specifičnosti europskih šuma
u različitim vremenskim okvirima. Problematika ublažavanja
klimatskih promjena često je presložena, te nedostaju
podaci u znanstvenoj literaturi da bi se mogla
donijeti jedinstvena strategija ili politika za područje cijele
Europe. Modeliranje sposobnosti šuma za ublažavanje
klimatskih promjena moguće je jedino u lokalnim
slučajevima gdje postoji dovoljna količina podataka, ali
za modeliranje na Europskoj ili regionalnoj razini još
nedostaju podaci. Kako biološki potencijal šuma ne daje
stvaran potencijal, potrebno je procijeniti i supstitucijski
potencijal šumskih proizvoda. Učinak supstitucije fosilnih
goriva i građevinskih materijala proizvodima dobivenim
iz šumske biomase još nije dovoljno istražen, pa
to predstavlja dodatne teškoće.Trenutno postoji potreba
za istraživanjem “close to market” potencijala koji
uključuje i supstitucijske učinke, a time je realističniji
od biološkog potencijala šuma. Kako bi se postigli
Kyoto ciljevi na europskoj razini metode ublažavanja
treba tražiti lokalno, a iz toga proizlazi i velika odgovornost
za šumarske stručnjake u praksi. Neke od predloženih
metoda su sprječavanje nagomilavanja drvne zalihe
u područjima s učestalim prirodnim poremećajima,gdje
to nije moguće (požari, oluje) treba iskorištavati biomasu
i producirati proizvode kako bi se postigao supstitucijski
učinak.


Prof. Antti Asikainen(Metla,Finland):Role of forest biomass to meet emission reduction targets


Prof.Asikainen izložio je osnovne ciljeve Europske
zajednice u smanjenju emisija stakleničkih plinova te
ukazao na promijenjenu ulogu šumarskog sektora i
šumske biomase u postizanju tih ciljeva. Europska zajednica
želi smanjiti potrošnju neobnovljivih izvora
energije (osobito ulja i prirodnoga plina), te se više
osloniti na vlastite izvore, a to je prema mišljenju prof.
Asikainena ključ budućnosti šumarskoga sektora. On
je ukazao i na mnoge mogućnosti koje proizlaze iz
ovih činjenica, te istakao kako bi ovo moglo biti
novo svitanje šumarstva u Europi (npr. uporaba u
građevinarstvu, pridobivanje energije, proizvodnja
novih vlakana, kemijskih proizvoda iz drveta i dr.).


Šume su već dobile i dobivat će povećanu i raznoliku
ulogu u ostvarivanju strateških ciljeva Europske
zajednice. Ovi povećani zah tjevi za obnovljivim
izvorima energije stvaraju prilike za novi boljitak u
zemljama koje su bogatešumama, koje imaju otvoren
stav za razvoj inovacija i postojeće institucije, te posjeduju
znanje o šumskim pro izvodima, njihovoj proizvodnji
i potrošačima.


Dr. Kim Pingoud (VTT, Finland): What can substitution do?


Izložen je pregled trenutnih istraživanja metodologije
kvantificiranja supstitucijskog efekta. Istaknuta je
uloga supstitucije materijala i goriva proizvodima iz
šumske biomase na globalnoj razini. Postoje specifičnosti
supstitucije na regionalnoj i lokalnoj razini, a najznačajnije
je trenutno pitanje je li korištenje biomase
učinkovita klimatska politika i u kojim slučajevima.
Trenutne procjene supstitucijskog učinka na globalnoj
razini kreću se od 1–3 % smanjenja globalne emisije stakleničkih
plinova, no preduvjet je da se političkim instrumentima
prepozna i uzme u obzir tzv. “full carbon
account”, ili bodovanje svih aktivnosti kojima se smanjuju
emisije stakleničkih plinova. Iako postoji velika
varijacija u procjenama supstitucijskog učinka postoje
jasni dokazi kako je supstitucija jedan od mogućih načina
ublažavanja klimatskih promjena,te bi se svakako
trebala posvetiti pozornost načinima i mogućnostima
ublažavanja klime korištenjem drveta. Osnovni nači ni
ublažavanja klimatskih promjena iskorištenjem šumske
biomase su: gospodarenje usmjereno na supstituciju
(naglasak na proizvodnji biomase za energiju i proizvoda
od drveta), gospodarenje usmjereno na sekvestraciji
ugljika, te gospodarenje usmjereno na zaštitu
prirodnih sastojina kako ne bi došlo do emisije ugljika iz
šumskih ekosustava. Međutim, niti jedna pojedina metoda
ne rješava problematiku ublažavanja klimatskih
promjena, već mora postojati kombinacija svih metoda s
politikom usklađenja metoda mitigacije na lokalnoj razini.
Iako velik broj znanstvenika u Europi započinju
istraživanja ovo problematike, još ne postoji dovoljna
količina podataka i najznačajnija pitanja supstitucije još
ostaju otvorena (npr. u kojim slučajevima je supstitucija
drvetom povoljna, koji bi mogao biti utjecaj vremenskih
okvira redukcije emisija na ulogu drveta, pitanje uvođenja
standardne metodologije za uspoređivanje korištenja
biomase s drugim opcijama, itd.).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Dr. Hannes Böttcher (IIASA, Austria):Forest management forclimate chnge mitigation:
the challenge of projecting the regional forest carbon balance and accounting of activities


Dr. Böttcher izložio je sve izazove procjena ravno-koje se mogu primijeniti. Predstavio je i projekt Bioteže
ugljika u šumama na regionalnoj razini, te načina mass Europe (BEE) u kojemu sudjeluje i Hrvatska, a
bodovanja takvih aktivnosti. Predstavio je nekoliko detaljnije informacije o projektu dostupne su na interraz
ličitih pristupa i modela s prikazom područja na netskoj stranici www.bee.com.


Christopher Reyer (Wageningen University (WUR) in the Netherlands:


Forest agencies’early adaptations to climate change


Predstavljen je projekt prilagodbe politike šumarskih
institucija i gospodarenja šumama na klimatske
promjene. Ovaj europski projekt uključuje 14 studija i
120 šumarskih institucija, a na temelju anketiranja klasificirane
su mjere prilagodbe u vremenskim iprostornom
kontekstu, prema obliku i funkciji, te postignutom
učinku. Mjere prilagodbe specifične su za pojedinu državu,
postoje tek nekoliko ekonomskih poticaja, ali velika
raznolikost adaptacijskih mjera.


Dr. Fabio Lombardi (University of Molise, S.T.A.T. Department, Italy): Dead wood as sink of carbon:
tree rings used to assess deadwood permanence in beech forests in the Central Apennines
(Molise, Italy) and in Magellan’s beech forests in Navarino Island (Tierra del Fuego, Chile)


Dr. Lombardi izložio je izvore ugljika u šumskim janost mrtvog drveta procijenjena je u bukovim šumama
ekosustavima, s posebnim naglaskom na razgradnju ot-u SredišnjimApeninima te na otoku Navarino (Čile).
puštanje ugljika uslijed razgradnje mrtvog drveta. Posto-


Cesar Perez-Cruzado (Escuela Politecnica Superior Lugo, Spain):Carbon sequestration in biomass,
litterand soil in former agricultural land reforested with fastgrowing plantations in north western Spain


Predstavljen je projektsekvestracije ugljika u bio-tim na poljoprivrednom zemljištu u sjeverozapadnoj
masi, listincu i tlu u brzorastućim plantažama podignu-Španjolskoj.


Anssi Niskanen:The future strategy of the European forest-based sector


Dr. Niskanen izložio je buduću strategiju europskog
šumarskog sektora, te “Stratešku kartu za budućnost”
(“Strategic roadmap to the future”) koja je objavljena


Sudionici su i kroz aktivno sudjelovanje na radionici
raspravljali o problematici prilagodbe i ublažavanja klimatskih
promjena, te zajedničkim aktivnostima koje bi
trebale uslijediti nakon radionice. Nakon brojnih izlaganja
rad sudionika organiziran je u četiri skupine: Šumarska
politika, Gospodarenje šumama, Izmjera šuma te
Problematika primjene mjera u praksu. Rezultat rada
ovih grupa je znanstveni članak koji će za zainteresirane
biti dostupan na internetu, a objavit će se u međunarodnoj
publikaciji. Osim članka najvažnija aktivnost koja je
proistekla iz Prvoga tjedna povezivanja mladih znanstvenika
je kreiranje internetske stranice, koja će omogućiti
daljnje djelovanje radnih grupa, ali i predstavljati


2006. godine.Također su predstavljeni uzroci promjena
u šumarskom sektoru te mogući pravci razvoja šumarstva
na Europskoj razini.


izvor informacija za znanstvenu i širu šumarsku javnost.
Teme sljedećih Tjedana povezivanja mladih znanstvenika
bit ćeVoda i šume (2010) i Energija i šume (2011).


MartinaTijardović, dipl. ing. šum.
Šumarski Institut, Jastrebarsko
Cvjetno naselje 43, 10 450 Jastrebarsko
e-mail: martinat@sumins.hr