DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Dr. Jari Parviainen (Chairman of JFNWSteering Committee, Director of Finnish Forest institute, Metla, Joensuu): The role of forests and forest based sector in meeting European Union climate commitments Dr. Jari Parviainen predstavio je sudionicima “Mišljenje o ulozi šuma i šumarskog sektora u postizanju klimatskih ciljeva Europske Unije”koje je prihvatila Europska ekonomska i socijalna komisija (European Economic and Social Committee – EESC) 25. ožujka ove godine. Ovo Mišljenje prvi je dokument od strane Europske komisije kojim se potvrđuje veliko značenje šumarskog sektora u ublažavanju klimatskih promjena.EESC je savjetodavno tijelo (344 članova iz svih 27 zemalja EU) koje ima ključnu ulogu uprocesu donošenja odluka Europske unije, s obzirom da se mišljenja ove komisije prosljeđuju većim institucijama kao što suVijeće EU i Europski parlament. Kroz izlaganje dr. Parviainena sudionici konferencije detaljno su upoznati sa sadržajem Mišljenja Komisije koje obuhvaća sljedeća područja: šum ske resurse i njihovu uporabu u Europi, utjecaj klimatskih promjena na šume (osobit osvrt na regionalne razlike), ulogu šuma u prilagodbi na klimatske promjene (gospodarenje), ulogu šuma u utjecanju na klimatske promjene, uporabu drveta u građevinarstvu, proizvodnja energije temeljena na šumskim proizvodima, šumarsku politiku i međunarodnu šumarsku problematiku. Dr. Roland Beck (European Commission, DG Agriculture): EU policies and actions to fighting climate change Sudionici su upoznati s dugoročnom politikom Europske Unije, vezanom za klimatske promjene, kao i akcije predviđene tom politikom. Cilj klimatske politike Europske Unije je utjecati na globalno zatopljenje na način da prosječno povećanje temperature na globalnoj razini ne premašuje vrijednosti 20. stoljeća za više od dva stupnja C. Ovaj prag značio bi da razine CO u atmosferi trebaju ostati ispod 450 ppm-a. Naj 2 važniji ciljevi Unije u okvirima obaveza postavljenih Kyoto Protokolom do 2020. su: – smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 % u usporedbi sa 1990. godinom – povećati udio obnovljivih energija za 20 % od ukup ne potrošnje energije Europske Unije – povećati energetsku učinkovitost za 20 %, te – povećati udio biogoriva na 10 % u odnosu na trans portna goriva. EU također promovira i postavljanje novih ciljeva za razvijene zemlje. Ukoliko se postigne međunarodni sporazum EU bi se čak obavezala na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 30% do 2020. u usporedbi sa 1990. godinom. Prof.Tim Carter (Finnish Environment Institute): Climate change, impacts and adaptation Prof.Tim Carter, meteorolog sa Finskog instituta za okoliš predstavio je problematiku klimatskih promjena sa globalnog stajališta. Predviđanja tijeka promjena u idućih sto godina sadrže značajne nesigurnosti, a Prof. Carter je naglasio i raspravljao o mogućnostima daljnjih značajnih povećanja trendova klimatskih promje na, čak i u slučaju da se planovi UN-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova u atmosferu uspiju ostvariti. Ciljevi smanjenja stakleničkih plinova u Kyoto razdoblju (do 2012.) vjerojatno neće biti ispunjeni. Dr. Jean Luc Peyron (ECOFOR, France), Chairman of the COSTAction “Expected Climate Change and Options for European Silviculture” –ECHOES):Uncertainty in forest policy making Sudionici su upoznati s međunarodnim projektom ECHOES, čiji je osnovni cilj povezivanje šumarskih znan stvenika, razmjena podataka te usklađivanje postupaka Europskih šumarskih stručnjaka u praksi na novonastale klimatske promjene. Projekt traje od svibnja 2008. do svibnja 2012, sudjeluje 27 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Rad znanstvenika organiziran je u tri radne skupine:WG I Impacts (Utjecaj klimatskih promjena na šumske ekosustave), WG II Adaptation (Mje re prilagodbe šumskih ekosustava na klimatske promjene) i WG IIIMitigation (Uloga šumskih ekosustava na ublažavanje klimatskih promjena). Kroz rad u radnoj skupini III (Mitigation)ostvarila sam studijski boravak u Finskom šumarskom institutu, podružnici Joensuu u trajanju od mjesec dana. U radu sa stručnjacima iz Europskog šumarskog instituta, Sveučilišta u Joensuu i Fins kog šumarskog instituta upoznala sam različite načine ublažavanja klimatskih promjena koje se mogu ostvariti kroz šumarski sektor (npr. proizvodnja biomase i biogoriva, supstitucija fosilnih goriva, supstitucija građevinskih materijala drvetom, djelovanje u okvirima AFOLU, bivšeg LULUCF sektora i dr.). Voditelj hrvatskog tima je dr. sc. Ivan Pilaš, a osim nas u projektu sudjeluju dr. sc. Sanja Perić i mr. sc. Jasnica Medak. Rezultati rada znanstvenika biti će dostupni široj šumarskoj javnosti na internetskoj stranici projekta, a predviđeno je i objavljivanje kratkih publikacija za šumarske stručnjake u praksi. |