DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Prof. Manfred Lexer (Boku,Vienna, Austria):How to manage forests underchanging climatic conditions Prof. Lexer predstavio je općenite zakonitosti stvaranja strategija prilagodbe gospodarenja šumama. Istaknuo je veliku neizvjesnost u predviđanju klimatskih promjena, te nedostatak koherentnih strategija prilagodbe na razini pojedinih država. Ukazao je i na opasnost da se provedba mjera prilagodbe u praksi zanemaruje, jer su promjene za šumarske stručnjake teško vidljive s obzirom da je njihovo trajanje znatno duže od jednog radnog vijeka. Ipak, ove promjene su značajne, a važnost mjera prilagodbe za šumare praktičare trebala bi biti velika. U uvjetima stalnih promjena klimatskih i ostalih ekoloških uvjeta mjere prilagodbe moraju biti fleksibilne, kako bi bile učinkovite. Dr. Markus Lindner (European Forest Institute, Joensuu, Finland): European forest institute Dr. Lindner je predstavio osnovne ciljeve Europ-sve zainteresirane dostupni na engleskom jeziku na skog šumarskog instituta i trenutne projekte koji su za web stranici EFI-a www.efi.int. Dr. Markus Lindner, dr. Marja Kolström (European Forest Institute): Impacts of climate change in European forests and options foradaptation Predstavljen je projekt Europskog šumarskog instituta koji se bavi utjecajima klimatskih promjena na Europske šume i načinima prilagodbe gospodarenja. U okvirima klimatskih promjena šume se klasificiraju prema osjetljivosti (sensitivity) i ranjivosti (vulnerability), a kapacitet prilagodbe utvrđuje se za pojedini dio Europe. Kapacitet prilagodbe (adaptive capacity) ovisi o mnogim čimbenicima, te je cilj ovoga projekta podijeliti područje Europe kako bi se mogle uskladiti mjere prilagodbe za čitavu Europu. Kapacitet prilagodbe rijetko se sustavno proučava, te postoji potreba za daljnjim sustavnim istraživanjima na Europskoj razini. Europa Dr. Sigrid Netherer (Boku, Vienna, Austria): je podijeljena na sjeverni dio gdje je kapacitet prilagodbe velik, središnji i zapadni dio s umjerenim kapacitetom, te južni s najmanjim kapacitetom prilagodbe i područjima bez ekstenzivnog gospodarenja. Naglašena je nejednaka pokrivenost mjerama prilagodbe na području Europe, što otežava ujednačavanje politike na Europskoj razini, planiranje te primjenu adaptacijskih mjera Europske unije. Ovo je složena problematika koja uključuje mnoge čimbenike, a kapacitet prilagod be osobito ovisi o socijalnim i tržnim čimbenicima. U izlaganju su bile predstavljene i moguće strategije prilagodbe za pojedine regije. Biotic disturbances under climate change and how to respond to them Dr. Netherer izložila je pitanja poremećaja u entomofauni koji su nastali pod utjecajem promjene klime, te njihov utjecaj na šumske ekosustave. Izložila je brojne primjere koji otvaraju značajna pitanja za šumarsku praksu (npr. promjene životnih ciklusa kukaca, promjene intenziteta pojave pojedinih vrsta, prelazak iz biseksualnih u aseksualne generacije kod vrsta za koje to nije tipično, promjene u fenološkoj podudarnosti između herbivora i njihovih domaćina, promjene u intenzitetu pojave i ciklusa prirodnih neprijatelja, i dr.). Prema riječima dr. Netherer postoje predviđanja kako će povećane koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi utjecati pozitivno na odnos ugljika i dušika u biljkama, što bi moglo rezultirati povećanjem sekundarnih metabolita (tanin), što bi uzrokovalo bolju otpornost kod biljaka. Dr.Antoine Kremer (INRA, France): Pod utjecajem promjene temperature i vlage postoji mogućnost i da će kukci koji nisupredstavljali štete do sada postati značajni štetnici, što na nacionalnoj razini iziskuje povećani kontinuirani monitoring i procjenu šteta, te zahtijeva prilagodbu mjera zaštite šuma. Zbog složenosti promijenjenih odnosa unutar šumskih ekosustava te nedovoljne istraženosti ove problematike, na Europskoj razini postoji velika nesigurnost prilikom predviđanja mogućih šteta i mjera prilagodbe. Sigurno je jedino, a to je da su promijenjeni klimatski uvjeti stvorili i stvarat će u budućnosti netipične odnose biljke i entomofaune, a hoće li posljedice biti negativne ili pozitivne ovisiti će o distribuciji štetnika i njihovih domaćina, o intenzitetu i podudarnosti u fenologiji s domaćinom te podudarnosti ciklusa s predatorskim vrstama. Inherent adaptive capacity and how to use it in adaptive forest management Ovim izlaganjem predstavljena su načela prilagodbe promijeniti svoje rasprostranjenje uslijed promijenjenih šumske vegetacije na klimatske promjene s genetičkog klimatskih uvjeta, ili može doći do spontane prilagodbe gledišta, te njihov utjecaj na gospodarenje šumama. vrsta na više načina. Dr. Kremer pokazao je različite na- Prema trenutnim istraživanjima, šumska vegetacija može čine prirodne prilagodbe vegetacije u vremenskim okvi |