DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 83     <-- 83 -->        PDF

rima od nekoliko stotina godina, te izložio prijedloge prilagodbe
mjera gospodarenja šumama kako bi se taj proces
ubrzao. Bez prilagodbe gospodarenja i ubrzanja
prilagodbe vegetacije posljedice na šumsku vegetaciju
mogle bi biti velike.Većina trenutnih predviđanja razmiještanja
šumske vegetacije pomoću bioklimatskog modeliranja
(Bioclimatic envelope modeling) su prema
riječima Dr. Kremera pogrešna, jer u potpunosti isključuju
prirodnu adaptibilnost vrsta kroz prirodnu selekciju.
Stoga ovakva predviđanja treba uzimati u obzir s velikim
oprezom. Gospodarenje šumama trebalo bi prilagoditi na
način da se omogući prirodna prilagodba kroz selekciju i
izmjenu gena (omogućiti slobodnu izmjenu gena, podizanje
kultura, unašanje i miješanje južnijih provenijencija,
poticanje južnih provenijencija u uzgojnim zahvatima,
itd.). Međutim, ovakve mjere gospodarenja iziskuju prilagodbu
zakonodavstva u mnogim zemljama, uključujući
i Hrvatsku.


Dr. Matteo Campioli (Department of Biology, University of Antwerp, Belgium):


Impact of drought on the C cycle of a temperate deciduous forest: a modeling analysis


Predstavljen je projekt modeliranja utjecaja suše na
kruženje ugljika u šumama umjerenog pojasa te validacija
modela.


Prof. Seppo Kellomäki (University of Joensuu, Finland):Climate change impacts and options foradaptation


Prof. Kellomäki predstavio je projekt “Primjena na” (“Application of modeling to regional climate
mo deliranja na regionalne studije klimatskih promje -change studies”).


Dr.Eric Verkaik(CT Wageningen, The Netherlands):Potential impacts of climate change on Duch forests


Dr.Verkaik izložio je primjer mogućih utjecaja klimatskih
promjena na šume u Nizozemskoj.


Ignacio Barbeito Sanchez (CIFOR-INIA, Spain):Response of Scots pine natural regeneration to
silviculture and small-scale environmental heterogeneity in a Mediterranean mountain forest


Predstavljeno je istraživanje prirodne regeneracije okolišne heterogenosti na primjeru brdske šume u Mebijeloga
bora pod utjecajem različitih uzgojnih mjera i diteranu (Španjolska).


Dr. Kirsti Jylhä (Finnish Meteorological Institute): Uncertainities in climate scenarios
Dr. Jylhä predstavila je izvore nesigurnosti u predviđanjima
klimatskih promjena za različita razdoblja,
te interakcije između pojedinih klimatskih čimbenika.


Dr. Heli Peltola (University of Joensuu, Finland): More wind and otherabiotic risks: what to do?


Promjena klime ne uključuje samo povećanje temperature
i promjene količine oborina, već i značajnije
klimatske ekstreme. Jedan od njih je i vjetar, te sve učestalija
pojava oluja. Dr. Peltola izložila je problematiku
povećanih šteta od vjetra u prirodnim smrekovim sas to
jinama u Finskoj i mogućim preventivnim uzgojnim
zahvatima.


Dr. Jose Ramon Gonzalez Olabarria (Technological Forest Centre of Catalonia, Spain):


Integrating forest fire risk in forest planning


Utjecaj klimatskih promjena na povećanje vjerojatnosti
izbijanja požara već je dokazana za područje Me-
di terana. Ovim izlaganjem predstavljen je projekt
modeliranja utjecaja količine gorivog materijala, povećanja
temperature i smanjenja oborina na vjerojatnost
pojave požara za pojedine regije Španjolske, te nove
strategije borbe protiv požara. Jedna od predloženih akcija
je iskorištenje šumske biomase, čime bi se znatno
smanjila ne samo količina gorivog materijala i vjerojatnost
izbijanja požara, već i emisije ugljičnog dioksida
koje u ovome slučaju nemaju učinak supstitucije fosilnih
goriva. Za Hrvatsku bi ova mjera mogla postati zanimljiva
ukoliko se supstitucijski učinci kvantificiraju te
počnu bodovati.