DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 83 <-- 83 --> PDF |
rima od nekoliko stotina godina, te izložio prijedloge prilagodbe mjera gospodarenja šumama kako bi se taj proces ubrzao. Bez prilagodbe gospodarenja i ubrzanja prilagodbe vegetacije posljedice na šumsku vegetaciju mogle bi biti velike.Većina trenutnih predviđanja razmiještanja šumske vegetacije pomoću bioklimatskog modeliranja (Bioclimatic envelope modeling) su prema riječima Dr. Kremera pogrešna, jer u potpunosti isključuju prirodnu adaptibilnost vrsta kroz prirodnu selekciju. Stoga ovakva predviđanja treba uzimati u obzir s velikim oprezom. Gospodarenje šumama trebalo bi prilagoditi na način da se omogući prirodna prilagodba kroz selekciju i izmjenu gena (omogućiti slobodnu izmjenu gena, podizanje kultura, unašanje i miješanje južnijih provenijencija, poticanje južnih provenijencija u uzgojnim zahvatima, itd.). Međutim, ovakve mjere gospodarenja iziskuju prilagodbu zakonodavstva u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Dr. Matteo Campioli (Department of Biology, University of Antwerp, Belgium): Impact of drought on the C cycle of a temperate deciduous forest: a modeling analysis Predstavljen je projekt modeliranja utjecaja suše na kruženje ugljika u šumama umjerenog pojasa te validacija modela. Prof. Seppo Kellomäki (University of Joensuu, Finland):Climate change impacts and options foradaptation Prof. Kellomäki predstavio je projekt “Primjena na” (“Application of modeling to regional climate mo deliranja na regionalne studije klimatskih promje -change studies”). Dr.Eric Verkaik(CT Wageningen, The Netherlands):Potential impacts of climate change on Duch forests Dr.Verkaik izložio je primjer mogućih utjecaja klimatskih promjena na šume u Nizozemskoj. Ignacio Barbeito Sanchez (CIFOR-INIA, Spain):Response of Scots pine natural regeneration to silviculture and small-scale environmental heterogeneity in a Mediterranean mountain forest Predstavljeno je istraživanje prirodne regeneracije okolišne heterogenosti na primjeru brdske šume u Mebijeloga bora pod utjecajem različitih uzgojnih mjera i diteranu (Španjolska). Dr. Kirsti Jylhä (Finnish Meteorological Institute): Uncertainities in climate scenarios Dr. Jylhä predstavila je izvore nesigurnosti u predviđanjima klimatskih promjena za različita razdoblja, te interakcije između pojedinih klimatskih čimbenika. Dr. Heli Peltola (University of Joensuu, Finland): More wind and otherabiotic risks: what to do? Promjena klime ne uključuje samo povećanje temperature i promjene količine oborina, već i značajnije klimatske ekstreme. Jedan od njih je i vjetar, te sve učestalija pojava oluja. Dr. Peltola izložila je problematiku povećanih šteta od vjetra u prirodnim smrekovim sas to jinama u Finskoj i mogućim preventivnim uzgojnim zahvatima. Dr. Jose Ramon Gonzalez Olabarria (Technological Forest Centre of Catalonia, Spain): Integrating forest fire risk in forest planning Utjecaj klimatskih promjena na povećanje vjerojatnosti izbijanja požara već je dokazana za područje Me- di terana. Ovim izlaganjem predstavljen je projekt modeliranja utjecaja količine gorivog materijala, povećanja temperature i smanjenja oborina na vjerojatnost pojave požara za pojedine regije Španjolske, te nove strategije borbe protiv požara. Jedna od predloženih akcija je iskorištenje šumske biomase, čime bi se znatno smanjila ne samo količina gorivog materijala i vjerojatnost izbijanja požara, već i emisije ugljičnog dioksida koje u ovome slučaju nemaju učinak supstitucije fosilnih goriva. Za Hrvatsku bi ova mjera mogla postati zanimljiva ukoliko se supstitucijski učinci kvantificiraju te počnu bodovati. |