DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Dr. Lindsey J. Ellingson (Swedish University of Agricultural Sciences, Sweden):Forest owner’s perceptions of risk, climate change and the economic importance on theirmanagement decisions Predstavljena je problematika primjene mjera prila-rizicima, te značaju njihovih odluka u gospodarenju šugodbe u privatnim šumama, te razumijevanje privatnih mama. šumoposjednika o klimatskim promjenama, mogućim Dr. G. J. Nabuurs (Alterra, Netherlands): Forestry possibilities for mitigation in Europe Iznijeti su osnovni načini ublažavanja klimatskih promjena u okvirima šumarskog sektora, interakcije između pojedinih sektora, te specifičnosti europskih šuma u različitim vremenskim okvirima. Problematika ublažavanja klimatskih promjena često je presložena, te nedostaju podaci u znanstvenoj literaturi da bi se mogla donijeti jedinstvena strategija ili politika za područje cijele Europe. Modeliranje sposobnosti šuma za ublažavanje klimatskih promjena moguće je jedino u lokalnim slučajevima gdje postoji dovoljna količina podataka, ali za modeliranje na Europskoj ili regionalnoj razini još nedostaju podaci. Kako biološki potencijal šuma ne daje stvaran potencijal, potrebno je procijeniti i supstitucijski potencijal šumskih proizvoda. Učinak supstitucije fosilnih goriva i građevinskih materijala proizvodima dobivenim iz šumske biomase još nije dovoljno istražen, pa to predstavlja dodatne teškoće.Trenutno postoji potreba za istraživanjem “close to market” potencijala koji uključuje i supstitucijske učinke, a time je realističniji od biološkog potencijala šuma. Kako bi se postigli Kyoto ciljevi na europskoj razini metode ublažavanja treba tražiti lokalno, a iz toga proizlazi i velika odgovornost za šumarske stručnjake u praksi. Neke od predloženih metoda su sprječavanje nagomilavanja drvne zalihe u područjima s učestalim prirodnim poremećajima,gdje to nije moguće (požari, oluje) treba iskorištavati biomasu i producirati proizvode kako bi se postigao supstitucijski učinak. Prof. Antti Asikainen(Metla,Finland):Role of forest biomass to meet emission reduction targets Prof.Asikainen izložio je osnovne ciljeve Europske zajednice u smanjenju emisija stakleničkih plinova te ukazao na promijenjenu ulogu šumarskog sektora i šumske biomase u postizanju tih ciljeva. Europska zajednica želi smanjiti potrošnju neobnovljivih izvora energije (osobito ulja i prirodnoga plina), te se više osloniti na vlastite izvore, a to je prema mišljenju prof. Asikainena ključ budućnosti šumarskoga sektora. On je ukazao i na mnoge mogućnosti koje proizlaze iz ovih činjenica, te istakao kako bi ovo moglo biti novo svitanje šumarstva u Europi (npr. uporaba u građevinarstvu, pridobivanje energije, proizvodnja novih vlakana, kemijskih proizvoda iz drveta i dr.). Šume su već dobile i dobivat će povećanu i raznoliku ulogu u ostvarivanju strateških ciljeva Europske zajednice. Ovi povećani zah tjevi za obnovljivim izvorima energije stvaraju prilike za novi boljitak u zemljama koje su bogatešumama, koje imaju otvoren stav za razvoj inovacija i postojeće institucije, te posjeduju znanje o šumskim pro izvodima, njihovoj proizvodnji i potrošačima. Dr. Kim Pingoud (VTT, Finland): What can substitution do? Izložen je pregled trenutnih istraživanja metodologije kvantificiranja supstitucijskog efekta. Istaknuta je uloga supstitucije materijala i goriva proizvodima iz šumske biomase na globalnoj razini. Postoje specifičnosti supstitucije na regionalnoj i lokalnoj razini, a najznačajnije je trenutno pitanje je li korištenje biomase učinkovita klimatska politika i u kojim slučajevima. Trenutne procjene supstitucijskog učinka na globalnoj razini kreću se od 1–3 % smanjenja globalne emisije stakleničkih plinova, no preduvjet je da se političkim instrumentima prepozna i uzme u obzir tzv. “full carbon account”, ili bodovanje svih aktivnosti kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova. Iako postoji velika varijacija u procjenama supstitucijskog učinka postoje jasni dokazi kako je supstitucija jedan od mogućih načina ublažavanja klimatskih promjena,te bi se svakako trebala posvetiti pozornost načinima i mogućnostima ublažavanja klime korištenjem drveta. Osnovni nači ni ublažavanja klimatskih promjena iskorištenjem šumske biomase su: gospodarenje usmjereno na supstituciju (naglasak na proizvodnji biomase za energiju i proizvoda od drveta), gospodarenje usmjereno na sekvestraciji ugljika, te gospodarenje usmjereno na zaštitu prirodnih sastojina kako ne bi došlo do emisije ugljika iz šumskih ekosustava. Međutim, niti jedna pojedina metoda ne rješava problematiku ublažavanja klimatskih promjena, već mora postojati kombinacija svih metoda s politikom usklađenja metoda mitigacije na lokalnoj razini. Iako velik broj znanstvenika u Europi započinju istraživanja ovo problematike, još ne postoji dovoljna količina podataka i najznačajnija pitanja supstitucije još ostaju otvorena (npr. u kojim slučajevima je supstitucija drvetom povoljna, koji bi mogao biti utjecaj vremenskih okvira redukcije emisija na ulogu drveta, pitanje uvođenja standardne metodologije za uspoređivanje korištenja biomase s drugim opcijama, itd.). |