DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 88 <-- 88 --> PDF |
INGRA Energie- und UMWELTTECHNIK GmbH [pdf, 1,205.2kb] KOMPTECH GmbH [pdf, 1,076.3kb] MWMAustria GmbH [pdf, 1,681.0kb] NAHTEC Nahwärmetechnologie&Anlagentechnik GmbH [pdf, 651.8kb] POLYTECHNIK Luft- und Feuerungstechnik GmbH [pdf, 3,414.5kb] STEIERISCHE GAS-WÄRME GmbH [pdf, 731.8kb] THÖNI INDUSTRIEBETRIEBE GmbH [pdf, 1,445.8kb] TUBOCON Fernwärme- und Rohrleitungstechnik [pdf, 573.0kb] WIKAMessgerätevertrieb GmbH [pdf, 956.9kb] a s hrvatske strane održana su sljedeća predavanja: Potencijali za bioplinska postrojenja u Hrvatskoj i projekti u fazi planiranja [pdf, 3,358.6kb] (gosp. Davor Kralik, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku) Zakon o biogorivima za prijevoz i primjena na lo kalnoj upravi [pdf, 565.5kb] (gosp. Denis Ivanov, direktor, Puncta Global d.o.o. Zagreb) Planirano bioplinsko postrojenje na farmi Osilovac Feričanci u fazi planiranja [pdf, 424.5kb] (gosp. Željko Zebić, Nexe Grupa d.d. Našice) Bioplinsko postrojenje Osatina [pdf, 8,173.6kb] (gosp. Mirko Ervačić, direktor, PZ Osatina Semeljci) Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu Strizivojna u fazi izgradnje [pdf, 1,305.5kb] gđa. Martina Ravlić Janković, Strizivojna Hrast d.o.o. Cjenik šumske biomase i višegodišnji ugovori [pdf, 7,372.3kb] (gosp. Željko Sučić, direktor, Šumska biomasa d.o.o.Zagreb) Sufinanciranje kogeneracijskih postrojenja u drvnoj industriji [pdf, 3,835.1kb] (gosp. Zlatko Benković, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva) Više o svim hrvatskim i austrijskim izlaganjima na web stranici: www.sumari.hr/biomasa! Susret je završen međusobnim razgovorima austrijskih i hrvatskih predstavnika i zajedničkim ručkom. Na temelju uvodnog znanstvenog i stručnih izlaganja sedam hrvatskih i trinaest austrijskih izlagača te raspravom, donijeti su sljedećizaključci: 1. Cilj skupa bio je prikazati potencijale i mogućnosti, zakonske regulative, poticaje i projekte na području biomase, bioplina i kogeneracijskih postrojenja s težištem na bioplinska postrojenja, te iste povezati s austrijskim tvrtkama, čija je tehnolo gija “know-how” za uporabu obnovljivih izvora ener gije (OIE) među najboljima u svijetu. 2. Vlada Republike Hrvatske spoznala je važnost OIE i 2007. uredila “tarifnim sustavom”poticanje proizvodnje električne energijeiz vjetra, biomase, sunca, geotermalne energije i vodene snage. Po visini tarifa RH je četvrta zemlja u Europi. Isto je rezultiralo (u vremenu od 1. srpnja 2007. do 1. lipnja 2009) velikim interesom od 320 zahtjeva za upis u Registar projekata i postrojenja za korištenje OIE i kogeneracije, te povlaštenih proizvođača, od čega su 19 zahtjeva za bioplin i 18 zahtjeva za biomasu. Tijekom 2009. godine donesen je i Zakon o biogorivima za prijevoz. Dosadašnje mjere i poticaji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dali su samo podstrek na području toplinske i rashladne energije iz OIE. 3. Nadamo se, da ćeVlada RH– Ministarstvo gospodarstva ... tijekom 2009. godine: a) donijeti sustav poticaja za proizvodnju toplinske i rashladne energije iz biomase, sunčeve i geotermalne energije, kao što je 2007. godine donijela i “tarifni sustav” b) raspoložive hrvatske potencijaleOIE, a posebno šumske i poljoprivredne biomase predložene u Energetskoj strategiji Hrvatske do 2020., koje navodi “Zelena knjiga” u točki 9. Obnovljivi izvori energije, umjesto 36 PJ(45% ukupne energije procijenjene biomase od 80,62 PJ),povećati na 100 PJ ili gotovo 3 puta više,što je ekvivalent energije sadržanoj u 2,4 milijuna tona nafte. Prema našim podacima, na bazi ukupno utrošene primarne energije u 2006. godini od 410 PJ, na šumsku i poljoprivrednu biomasu otpalo je svega 18 PJ ili 4 % (samo šumske biomase, odnosno ogrjevnog drva), a bilo nam je na raspolaganju čak 100 PJ ili 25 %. U strategiji treba dati prednost domaćim OIE u odnosu na fosilna i nuklearna goriva. Primjeri za to su općine Mureck i Güssing uAustriji.Vidi: Zaključke Odbora za obnovu i razvoj Sabora RH, Zagreb, 16. listopada 2008. Navedeni podaci su naša energetska stvarnost temeljena na konkretnim izmjerama u šumama Hrvatske, koja su znanstveno obrađena i prezentirana. Prema podacima Službe za uređivanje šuma HŠ d.o.o.potencijal drva za energiju je 3,3 milijuna kubika godišnje do 2020., odnosno 4,2 milijuna kubika do 2030. Prema uvjetima korištenja glavnina gospodarskih šuma, čak 71 %na razini RH nalazi sena nagibu manjem od30 %iprosječnom daljinom privlačenja manjom od 400 m(od panja do šumske ceste). |