DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 90     <-- 90 -->        PDF

demija, Državna uprava šuma te Uprava šuma regije
Sicilija. Kongres je organiziran u 8 sesija, prezentirana
su 182 izlaganja i ukupno 255 priloga. Kongresu su nazočila
556 sudionika: profesori, istraživači i drugi iz
sektora šumarstva, ali također naturalisti i ambijentalisti.
Zaključci kongresa mogu se naći na straniciAkademije
www.aisf.it.


U nastavku svog izlaganja Predsjednik je dao prikaz
cjelokupne aktivnosti Akademije u 2008. i početku
2009. godine, a to se odnosi na mnogobrojne manifestacije
i istraživanja. Na kraju je Predsjednik proglasio


58.akademsku godinu otvorenom.
Uspješan početak i dobar rad u novoj akademskoj
godini zaželio je predsjednik provincije Firence dr.


Matteo Renzi,koji je osigurao dvoranu Luca Giordano
za ovu svečanu inauguraciju.


Marco Borghetti:Globalna šumska ekologija
Saznanje da procesi unutar biosfere utječu na stanje
u atmosferi i na klimatske promjene plod je novih ekološko-
ambijentalnih istraživanja.
Šume su jedna od glavnih komponenta zemljine
biosfere, jer pokrivaju površinu od preko 40 milijuna
kvadratnih kilometara, to jest oko 30%kopna, na kojemu
pohranjuju 45%zaliha ugljika.To određuje veliku
razmjenu materije i energije između biosfere i
atmosfere. Saznanje o ulozi šuma u razmjeni energije i
materije s atmosferom, ovisi o mogućnosti kontinuiranog
mjerenja bilance ugljika.


Bilanca ugljika šumskog ekosustava razlika je između
količine ugljika koja se apsorbira fotosintezom
i one koja se vraća u atmosferu respiracijom: autotropno
od strane biljaka i heterotrofno razgrad njom
organskih tvari od stranemikroorganizama. Ta razlika
u određenom vremenu daje neto produkciju
eko sustava(NEP).


NEP > 0 znači da neka šuma aktivno apsorbira
ugljik, što se zove “sink”ugljika.
NEP< 0 odnosi se na šumu koja šalje ugljik u atmosferu,
to je “source”ugljika.
Ukoliko je NEP= 0, šuma je u ravnoteži apsorpcije i
restitucije.


Ravnoteža ugljika određuje se mikrometeorološkom
metodom “eddy covariance”.Teorija koja se zasniva na
toj metodi potječe od engleskog znanstvenikaWilliama
Christophera (Bill) Swinbank (1913.–1973.). On je za
vrijeme II Svjetskog rata služio u RoyalAir Force, a zatim
nastavio karijeru uAustraliji,gdje je proučavao mehanizme
razmjene u slojevima atmosfere koja graniči s vegetacijom.
On je početkom 50-ih godina počeo s mjerenjem
koncentracije plinova i njihovo vertikalno kretanje.


Naknadna proširenja saznanja dala su temelje za definiranje
međunarodnih dogovora o klimi, uključenih u
protokol iz Kyota.


Sve do neodavno, smatralo se da je u prašumskim


šumama asimilacija i respiracija u ravnoteži (NEP= 0),


ali je 90-ih godina nakon prvih rezultata mjerenja metodom
“eddy covariance”ta hipoteza otpala, jer i stare
šume nastavljaju s najmanje 10 % doprinosa global-
nom NEP-u (sink). Primarne (prašumske) šumeAfrike
po podacima iz 2009. godine (Lewis) povećavaju
uskladištenje ugljika u količini od 630 kg po hektaru
godišnje.Tropske šume apsorbiraju 1,3 milijarde tona
ugljika godišnje. Funkcija tropskih šuma u apsorpciji
ugljičnog dioksida iz atmosfere može biti narušena
destrukcijom tih šuma, koje onda mogu biti “tempirana
bomba”, koja može iz svojih zaliha ugljika “otpustiti”
silne količine ugljika u atmosferu i transformirati
“sink”u snažni “source”.To u kratkom vremenu može
prouzročiti pojačani učinak efekta staklenika i klimatsko
zagrijavanje.


Klimatske anomalije mogu nepovoljno djelovati na
“sink”, što se dogodilo u središnjoj i zapadnoj Europi,
izuzetno vruće 2003. godine, kada je transpiracija konzumirala
četverogodišnju aktivnost šume kao “sink”.


U amazonskim šumama sušna 2005. godina prouzročila
je gubitak zaliha ugljika između 1,2 i 1,6 milijarda
tona (Phillips i dr.2009. g.). Ove ekstremne
pojave imaju za posljedicu povećanje efekta staklenika
i umanjuju pozitivni doprinos šume.


Negativan utjecaj na okoliš imajui druge atmosferske
pojave.Tako je uragan Gudrun, koji je 2005. pogodio
Švedsku u idućoj godini smanjio “sink”za preko 3
milijuna tona ugljika. Negativan utjecaj na okolinu
mogu prouzročiti intenzivni napadi insekata, požari,
oborinski režimi i dr.


Pozitivnu ulogu ima interakcija koja se odvija između
ugljika i dušika. Dušik je ključni element za vegetacijsku
produktivnost, što utječe na mogućnost
biljaka za povećanu apsorpciju CO iz atmosfere.


2


Kao rezultat ljudske aktivnosti 150 milijuna tona
dušika godišnje završava u atmosferi. Od toga oko 18
milijuna tona padne na šume, što je važna komponenta
u globalnim promjenama.


U nastavku članka autor navodi važnost gospodarenja
šumama s globalnog stajališta. Jednako je štetno da
li se pogreške događaju u našoj okolini, koje vidimo i
osjetimo, ili je to u dalekim tropskim ili sibirskim šu-
mama. Uloga šuma u ublažavanju negativnih učinaka,
koji se događaju u interakciji između biosfere i atmosfere
je ogromna, i mnoge nejasnoće u svezi s tim su
danas razjašnjene.


Aktualnosti ikultura


Francesco Iovino: Na marginama šumarskog


kongresa uTaormini


Profesor odsjeka Zaštita tla sa Sveučilišta Kalabrije


(Cosenza) iznio je svoje poglede na smjernice moder