DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 91 <-- 91 --> PDF |
nog šumarstva. 3. šumarski kongres zaključen je jednoglasnim usvajanjem zaključaka koji naglašavaju važnost šume i njenu ulogu u vrijednosti okoliša i urbanih sredina. U talijanskoj realnosti, razlike u socijalnim, kulturalnim i ekonomskih okvirima mogu unijeti zbunjenost i sumnju u vrijednost modela klasičnog šumarstva, s posebnim osvrtom na naturalističko šumarstvo kao model za poboljšanje i očuvanje šuma.Autor smatra da je korisno podsjetiti na tehnička gledišta naturalističkog šumarstva u usporedbi sa sustavnim šumarstvom (kojega autor čvrsto podupire). Bez posebnog definiranja uloge šumarstva i razvoja šumarstva tijekom vremena, autor samo želi ukazati na bitne razlike između ova dva stajališta. Naturalističko šumarstvo ozakonjeno je krajem 19. stoljeća, kao reakcija na pretjeranu uokvirenost “financijskog šumarstva”, koje je bilo tipično za srednju Europu. Ono je uvršteno u akte 1.nacionalnog kongresa šumarstva u Firenci 1954.g. Ono je imalo za cilj zaustaviti osiromašenje šuma i iracionalno obavljanje sječa, naglašavajući male zalih drvne mase (jelove šume središnjih i istočnihAlpa) i slabe prirodne obnove. U tom razdoblju, u usporedbi s golim sječama i umjetnom obnovom, novi pristup s ograničenom sječom i prirodnom obnovom vodilo je šumarstvo prema procesima sličnim prirodnima. Model je bio postizanje visoke raznodobne šume s eta- tom od 20–25%mase svake ophodnje (uglavnom prorede). Za mnoge šumare to je bio idealan model, ali je u praksi često bio neprimjenjiv i gospodarilo se po intuiciji i iskustvu. Naturalističko šumarstvo ima korijene u tradiciji i kulturi lokalnog stanovništva, koje je u novije doba do živjelo napredak u težnji za stvaranjem “normalne šume”s redovitim prihodom. Sustavno šumarstvo, kojega predlažu Cianciu i Noccentiniu(1996.g.) definirano je kao ekosustav, koji se ne opterećuje problematikom strukture u vremenu i prostoru, te strogo reguliranim šumama po debljinskim i dobnim razredima. Kulturni zahvati ne slijede šablone, već teže poprav ku prethodnog stanja. Može se misliti da sustavno šumarstvo ima samo teoretsku vrijednost, ali ono je u praksi u realnoj primjeni i uAlpama i uApeninima. Strah da će pri prebornoj sječi biti eliminirani samo vrijedni sortimenti nije opravdan, jer na primjer, prebornom sječom s ophodnjom od 8–10 godina u bukovoj šumi i u miješanoj šumi jele i bukve sječe se 40, 60, 70 kubika po hektaru, što odgovara prirastu u tom razdoblju. Masa poslije intervencije nije manja od 300, 350 metara kubnih po hektaru, što je jamstvo protiv rizika od degradacije tla i osiromašenje ekosustava. 2 Praznine, limitirane na 40 do 100 m, osiguravaju pri rodnu obnovu i favoriziraju stvaranje raznodobne strukture. U ozračju 3. nacionalnog kongresa šumarstva naglašena je promjena klasične (produkcijske) kon cepcije u aktualnu, okrenutu osiguranju ekoloških, ekonomskih i socijalnih vrijednosti, koju s opravdanjem zovu “šumarstvo za treće tisućljeće”. Frane Grospić ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ DO 2007. GODINE Knjigom gornjeg naslova s podnaslovom Povijest, razvoj i realizacija ideje zaštite prirode u Hrvatskoj, upravna stručna i znanstvena tijela i osobe nadležne za pro vođenje zaštite, pravni propisi, te popis zaštićenih po dručja, njen autor ŽelimirŠtahan,dipl.ing. šum., kako je to moguće iščitati iz uvodnika, pokušao je “vratiti dio duga svojim prethodnicima, ali i suvremenici ma”, koji su “kao pravi entuzijasti svoje djelovanje us mjerili k valorizaciji određenih dijelova prirodne baš tine pa i njihove pravne zaštite”. Ne čudi stoga da knji ga, uz iscrpan pregled organizacijskih oblika upravljanja prirodnim vrijednostima, počevši od 1885.g. i osnivanja Hrvatskog naravoslovnog društva, pa sve do naših dana, sadrži detaljan popis svih tih ljudi s njihovim osnovnim životopisnim podacima, “ljudi koji su uložili svoj život, znanje i ljubav u ovaj težak i odgovoran, ali bez sumnje i elitni posao”.Ada je u svom naumu uspio, da je njegov pi sani uradak sačinjen na kraju radnog mu vijeka, “do bar putokaz onima koji će nastaviti njegovim tragom” (M. Mrakovčić), potvrda je Štahanovo gotovo pet desetljeća dugo profesionalno bavljenje zaštitom prirode. Za urednika izdanja Zorana Perovića Zaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine “interesantno je štivo i polivalentni priručnik za upotrebu u različite svrhe: i kao znan stvena literatura, i kao udžbenik za studente, i kao povijesni zbornik, i kao profesionalni podsjetnik, i kao praktični vodič za turiste i ljubitelje prirode, i… još puno toga!”. Sve pohvale autoru uputili su i recenzenti knjige Ivan Bralić, dipl. geograf i prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić. KnjiguZaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine mo žemo podijeliti u više tematskih cjelina. Prve izvore organiziranog pristupa zaštiti prirode u Hrvatskoj autor u poglavljuPregled kroz prošlost nalazi kroz osnutak i |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
rad Hrvatskog naravoslovnog društva osnovanog 1885. g. i njegova suosnivača i prvog predsjednika zoologa Spiridiona ŠpireBrusine.Naime, u okrilju tog Druš tva 1922.g. osniva se Odbor za zaštitu prirodnih spomenika u čijim su se redovimanašli velikani zoolozi i bo taničari poput ornitologa Ervina Rösslera,Miroslava Hirtza, geologa i geomorfologa Josipa Poljaka, Ive Pevaleka, Ive Horvata.Godinu dana nakon okončanja Drugog svjetskog rata (1946.) uslijedit će osnivanje Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti NRH, koji 1961. prerasta i djeluje kao Republički zavod za zaštitu prirode (do 1990). Da jemnogim pravim entuzijastima na planu zaštite prirode, koji su vo dili prave bitke za ostvarenje svojih zamisli, bila ugro žena čak i egzistencija, autor iznosi podatakda je zbog suprotstavljanja gradnji hidroelektrane na rijeci Krki nekolicina djelatnika Zavoda bila udaljena s posla! Navevši kratke životopise svih čelnih ljudi Zavoda, od RatkaKeve do MiheMiljanića, slijedi prikaz svih poslova i aktivnosti djelatnika Zavoda, od evidencije pojedinih područja za pokretanja postupka donošenja odluke o posebnoj zaštiti do intenziviranja međuna rod ne suradnje i suradnje pri reintrodukciji divljači. Slijedi iscrpan prikazSlužbe zaštite prirode (1990–2007), koja je u minulih 17 godina bila raspoređivana i organizirana na različite načine, usporedo s reorganizacijom resornih ministarstava. Kako mu i ime kazuje, u poglavljuDa naš nja organizacija predstavljeno je Ministarstvo kulture – uprava za zaš titu prirode s njegovih pet odjela, te poimeničan popis s osobnim podacima svih djelatnika zapo slenih do 1990. i onih koji su se u službu zaštite prirode zaposlili nakon te godine. Unutar tog poglavlja posebno je predstavljen Državni zavod za zaštitu prirode (osnovan 2003) s naznakom stručnih poslova koje obavlja, organiziranošću i popisom stručnih djelatnika. U poglavljimaPravni propisi iMeđunarodne obveze dan je uvid u važeće propise vezane uz zaštitu prirode, počevši od Zakona o lovstvu iz 1893. (najveći prostor posvećen je važećem Zakonu o zaštiti prirode iz 2005. g.) do uredbi o proglašenju ekološke mreže inaziva međunarodnih konvencija i sporazuma koje je RH prihvatila, potpisala i/ili ratificirala. Slijedi detaljan uvid u broj i stanje zaštićenih dijelova prirode (Hrvatska je 2006. g. imala strogih prirodnih rezervata 2, nacionalnih parkova 8, posebnih rezervata 81, parkova prirode 11, spomenika prirode 103 itd.) sadržanih u poglavljimaProglašavanje prirodnih vrijednosti zaštićenima iUpravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Mišljenja sam da je tim po glavljima valjalo dodati i poglavlje Pregled posebno zaštićenih vrijednosti, uvršteno na sam kraj knjige, a koje uz naziv i površinu zaštićenog područja te popis djelatnika označava i županiju u kojoj se to zaštićeno područje nalazi. Autor je vodio računa i o istaknutim pojedincima “koji su uz svoj redoviti rad ostavili ogroman prilog i na polju djelovanja u zaštiti prirode, a nisu spomenuti u ranijim popisima”. Imena njih dvadesetak, zajedno s pojedinim zaslužnim društvima i institucijama, sadrži poglavljeOstala tijela, udruge i osobe u Hrvatskoj koje se bave zaštitom prirode. Na Štahanov popis društvenih organizacija (nevladinih udruga) koje su doprinijele podizanju svijesti javnosti prema prirodnom okolišu, uvršten je tako: Hrvatski ornitološki zavod HAZU, Hrvatski planinarski savez sa svojim glasilom Hrvatski planinar, Zelena akcija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za zaštitu okoliša i dr. Nisu mimoiđena ni visoka učilišta (Šumarski,Agronomski, Prirodoslovno-matematički, Učiteljski i Filozofski fakultet Družbe Isusove sa Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Osijeku, Splitu i Dubrovniku teVeleučilište u Karlovcu (na kojemu, usput rečeno, autor već dugi niz godina u okviru studijaLovstvo i zaštita prirode predaje predmete:Pravni propisi u zaštiti prirode i Upravljanje zaštićenim dijelovima prirode), ana kojima se tematika zaštite prirode predaje pod raznim nazivima. Sve čestitke nakladniku knjige Ogranku Matice Hrvatske Samobor, koji je, prema riječima već spomenutog urednika Zorana Perovića”, našao za potrebno (kad za takvu vrstu potrebe nije imale sluha matična kuća autora) da izdavanjem publikacije svog člana i sugrađanina “na najbolji mogući način provede u djelo jedan od svojih temeljnih ciljeva, a to je skrb za očuvanje kulturne |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
baštine hrvatskoga naroda”. Uz predstav nika nakladnika Anu Ranku Novosel, lektoricu i korektoricu Mirtu Rabovski i grafičkog urednika Mla dena Lovrečeka, knjigu obima 64 stranice i u nakla di od 500 primjeraka tiskala jeTiskara Mihalinec Samobor. Predstavivši tako najnoviju Štahanovu Zaštitu prirode u Hrvatskoj do 2007. godine, prilika je da se prisjetimo jedne već pomalo zaboravljene knjige istog naslova (bez onog “do 2007. godine”), koja je ugledala svjetlo dana gotovo prije pola stoljeća, točnije 1961. g. a izdao ju je uz novčanu potporu Savjeta za kulturu i nauku NRH tadašnji Zavod za zaštitu prirode – Zagreb. Za ključivši da je Hrvatska poznata po mnogim prirodnim znamenitostima i ljepotama od kojih su mnoge za hva ljujući naporima naših prirodoslovaca, posebno službe zaštite prirode, izborile zakonski zaštitni status, nekolicina djelatnika Zavoda na čelu s agilnim direktorom RatkomKevom,okupila je oko sebe vrsne prirodoslovce, biologe i šumare, s nakanom “da se javnosti u obliku posebne publikacije pruži sistematski prikaz svih najznačajnijih zaštićenih i evidentiranih objekata prirode u NR Hrvatskoj”.Tako će urednik Ratko Kevo, uz predstavljanje nacionalnih parkova Plitvička jezera, Paklenica i Mljet, napisati priloge o memorijalnim prirodnim spomenicima te o značenju nacionalnih parkova i prirodnih rezervata,MarinkaKamenarović ohis to ri jatu zaštite prirode u Hrvatskoj, zaštiti biljnog i živo tinj skog svijeta, a Stjepan Bertovićpriloge o strogim i upravljanim prirodnim rezervatima, specijalnim rezervatima šumske vegetacije, rezervatima prirodnih predjela i botaničko-hortikulturnim spomenicima. Predstavljanje Nacionalnog parka Risnjak povjereno je njegovu osnivaču i botaničaru IviHorvatu,dok je o zaštiti prirode i turizmu prilognapisao DragutinAlfier.Opis pećina u Hrvatskoj, njihovu značenju i zaštiti povjeren je paleontologu Mir ku Malezu, a prikaz o geografsko-geološkim spomenicima prirode Mati Huljevu. Knjiga Zaštita prirode u Hrvatskoj iz 1961. sadržavala je integralni tekst Zakona o zaštiti prirode NRH iz 1960. te preglednu kartu značajnijih zaštitnih i evidentiranih prirodnih objekata. Knjiga je bogato ilustrirana uspjelim, za ono vrijemecrno-bijelim fotografijama, a tiskalo ju je Izdavačko tiskarsko poduzeće “A.G. Matoš”Samobor. Alojzije Frković IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION HŠD OGRANAK ZAGREB U POSJETU LIČKOM KRAJU (2. i 3. listopada 2009. g.) Još na proljetnim okupljanjima četvrtkom rodila se ideja da se organizira stručni izlet u predjele Like, koje većina članova nije vidjela ili ne pozna dovoljno. U susretu s upraviteljem UŠPGospić Damirom Čanićem, dipl. ing.,te kontaktom s gđom mr.sc. MandicomDasović, dipl. ing., predsjednicom HŠD Ogranak Gospić, dobili smo “zeleno svijetlo”za organizaciju ove ekskurzije. Ostalo je bilo stvar “rutine” i dobre volje. U stručni program ekskurzije uvršten je posjet Krbavskom dijelu Like–šumariji Korenica sa objektima Laudonov gaj i Bijeli potoci – Kamensko, te drvnoj industriji “Pergament”d.o.o. – Bjelopolje. Drugi dan, u dijelu ekskurzije, koji ima više obrazovno i turističko-rekreativno obilježje posjetili smo gradnju “Crkve hrvatskih mučenika” na Udbini, zatim velebitske prijevojeAlan i Prezid – na krajnjem južnom dijeluVelebita. Završni dio ekskurzije bio je posjet XI. Izložbi “Jesen u Lici”u Gospiću. U šumariji Korenica, gdje smo stigli u 10 sati, dočekali su nas predsjednica HŠD Ogranak Gospić mr. sc. MandicaDasović dipl. ing., stručni suradnikTomislavUžarevićdipl. ing., te osoblje šumarije. U dvorani za sastanke pozdravila nas je predsjedni ca “Ogranka”, mr. sc. Mandica Dasovići zaželjela dobrodošlicu. Tu je priređena zakuska, nakon koje nam je kolega Užarević predstavio osnovne podatke o UŠP Gos pić 3 i šumariji Korenica (etat oko 50 000 m, ukupni prihod 22–25 mil. kuna, izravni od prodaje 12 mil. ku na, prosje 3 čna cijena 250 kn/m, stalno zaposlenih 46 dje latnika, otvorenost 9 km/1000 ha). Slijedio je odlazak do 15 km udaljenog Laudonovog gaja, gdje nas je dočekala gđaTerezaUžarević dipl. ing.upraviteljica šumarije Korenica. U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, a na osnovi prijedloga Šumarskog ureda i Ličke pukovnije Karlovačkog Generalata, 1746/7 godine obavljeno je pošumljavanje pod vodstvom kapetana Ernesta Gideona Laudona (kasnije generala i feldmaršala – lajtnanta). Pošumljavanje je izvedeno sa 10 000 sadnica hrasta luž njaka po hektaru, u jame duboke 1 m, napunjene humusom iz obližnjih šuma. Način sadnje propisan je i iz veden po vojnom us tro ju: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. |