DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
baštine hrvatskoga naroda”. Uz predstav nika nakladnika Anu Ranku Novosel, lektoricu i korektoricu Mirtu Rabovski i grafičkog urednika Mla dena Lovrečeka, knjigu obima 64 stranice i u nakla di od 500 primjeraka tiskala jeTiskara Mihalinec Samobor. Predstavivši tako najnoviju Štahanovu Zaštitu prirode u Hrvatskoj do 2007. godine, prilika je da se prisjetimo jedne već pomalo zaboravljene knjige istog naslova (bez onog “do 2007. godine”), koja je ugledala svjetlo dana gotovo prije pola stoljeća, točnije 1961. g. a izdao ju je uz novčanu potporu Savjeta za kulturu i nauku NRH tadašnji Zavod za zaštitu prirode – Zagreb. Za ključivši da je Hrvatska poznata po mnogim prirodnim znamenitostima i ljepotama od kojih su mnoge za hva ljujući naporima naših prirodoslovaca, posebno službe zaštite prirode, izborile zakonski zaštitni status, nekolicina djelatnika Zavoda na čelu s agilnim direktorom RatkomKevom,okupila je oko sebe vrsne prirodoslovce, biologe i šumare, s nakanom “da se javnosti u obliku posebne publikacije pruži sistematski prikaz svih najznačajnijih zaštićenih i evidentiranih objekata prirode u NR Hrvatskoj”.Tako će urednik Ratko Kevo, uz predstavljanje nacionalnih parkova Plitvička jezera, Paklenica i Mljet, napisati priloge o memorijalnim prirodnim spomenicima te o značenju nacionalnih parkova i prirodnih rezervata,MarinkaKamenarović ohis to ri jatu zaštite prirode u Hrvatskoj, zaštiti biljnog i živo tinj skog svijeta, a Stjepan Bertovićpriloge o strogim i upravljanim prirodnim rezervatima, specijalnim rezervatima šumske vegetacije, rezervatima prirodnih predjela i botaničko-hortikulturnim spomenicima. Predstavljanje Nacionalnog parka Risnjak povjereno je njegovu osnivaču i botaničaru IviHorvatu,dok je o zaštiti prirode i turizmu prilognapisao DragutinAlfier.Opis pećina u Hrvatskoj, njihovu značenju i zaštiti povjeren je paleontologu Mir ku Malezu, a prikaz o geografsko-geološkim spomenicima prirode Mati Huljevu. Knjiga Zaštita prirode u Hrvatskoj iz 1961. sadržavala je integralni tekst Zakona o zaštiti prirode NRH iz 1960. te preglednu kartu značajnijih zaštitnih i evidentiranih prirodnih objekata. Knjiga je bogato ilustrirana uspjelim, za ono vrijemecrno-bijelim fotografijama, a tiskalo ju je Izdavačko tiskarsko poduzeće “A.G. Matoš”Samobor. Alojzije Frković IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION HŠD OGRANAK ZAGREB U POSJETU LIČKOM KRAJU (2. i 3. listopada 2009. g.) Još na proljetnim okupljanjima četvrtkom rodila se ideja da se organizira stručni izlet u predjele Like, koje većina članova nije vidjela ili ne pozna dovoljno. U susretu s upraviteljem UŠPGospić Damirom Čanićem, dipl. ing.,te kontaktom s gđom mr.sc. MandicomDasović, dipl. ing., predsjednicom HŠD Ogranak Gospić, dobili smo “zeleno svijetlo”za organizaciju ove ekskurzije. Ostalo je bilo stvar “rutine” i dobre volje. U stručni program ekskurzije uvršten je posjet Krbavskom dijelu Like–šumariji Korenica sa objektima Laudonov gaj i Bijeli potoci – Kamensko, te drvnoj industriji “Pergament”d.o.o. – Bjelopolje. Drugi dan, u dijelu ekskurzije, koji ima više obrazovno i turističko-rekreativno obilježje posjetili smo gradnju “Crkve hrvatskih mučenika” na Udbini, zatim velebitske prijevojeAlan i Prezid – na krajnjem južnom dijeluVelebita. Završni dio ekskurzije bio je posjet XI. Izložbi “Jesen u Lici”u Gospiću. U šumariji Korenica, gdje smo stigli u 10 sati, dočekali su nas predsjednica HŠD Ogranak Gospić mr. sc. MandicaDasović dipl. ing., stručni suradnikTomislavUžarevićdipl. ing., te osoblje šumarije. U dvorani za sastanke pozdravila nas je predsjedni ca “Ogranka”, mr. sc. Mandica Dasovići zaželjela dobrodošlicu. Tu je priređena zakuska, nakon koje nam je kolega Užarević predstavio osnovne podatke o UŠP Gos pić 3 i šumariji Korenica (etat oko 50 000 m, ukupni prihod 22–25 mil. kuna, izravni od prodaje 12 mil. ku na, prosje 3 čna cijena 250 kn/m, stalno zaposlenih 46 dje latnika, otvorenost 9 km/1000 ha). Slijedio je odlazak do 15 km udaljenog Laudonovog gaja, gdje nas je dočekala gđaTerezaUžarević dipl. ing.upraviteljica šumarije Korenica. U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, a na osnovi prijedloga Šumarskog ureda i Ličke pukovnije Karlovačkog Generalata, 1746/7 godine obavljeno je pošumljavanje pod vodstvom kapetana Ernesta Gideona Laudona (kasnije generala i feldmaršala – lajtnanta). Pošumljavanje je izvedeno sa 10 000 sadnica hrasta luž njaka po hektaru, u jame duboke 1 m, napunjene humusom iz obližnjih šuma. Način sadnje propisan je i iz veden po vojnom us tro ju: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. |