DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
baštine hrvatskoga naroda”. Uz predstav nika nakladnika Anu Ranku Novosel, lektoricu i korektoricu Mirtu Rabovski i grafičkog urednika Mla dena Lovrečeka, knjigu obima 64 stranice i u nakla di od 500 primjeraka tiskala jeTiskara Mihalinec Samobor. Predstavivši tako najnoviju Štahanovu Zaštitu prirode u Hrvatskoj do 2007. godine, prilika je da se prisjetimo jedne već pomalo zaboravljene knjige istog naslova (bez onog “do 2007. godine”), koja je ugledala svjetlo dana gotovo prije pola stoljeća, točnije 1961. g. a izdao ju je uz novčanu potporu Savjeta za kulturu i nauku NRH tadašnji Zavod za zaštitu prirode – Zagreb. Za ključivši da je Hrvatska poznata po mnogim prirodnim znamenitostima i ljepotama od kojih su mnoge za hva ljujući naporima naših prirodoslovaca, posebno službe zaštite prirode, izborile zakonski zaštitni status, nekolicina djelatnika Zavoda na čelu s agilnim direktorom RatkomKevom,okupila je oko sebe vrsne prirodoslovce, biologe i šumare, s nakanom “da se javnosti u obliku posebne publikacije pruži sistematski prikaz svih najznačajnijih zaštićenih i evidentiranih objekata prirode u NR Hrvatskoj”.Tako će urednik Ratko Kevo, uz predstavljanje nacionalnih parkova Plitvička jezera, Paklenica i Mljet, napisati priloge o memorijalnim prirodnim spomenicima te o značenju nacionalnih parkova i prirodnih rezervata,MarinkaKamenarović ohis to ri jatu zaštite prirode u Hrvatskoj, zaštiti biljnog i živo tinj skog svijeta, a Stjepan Bertovićpriloge o strogim i upravljanim prirodnim rezervatima, specijalnim rezervatima šumske vegetacije, rezervatima prirodnih predjela i botaničko-hortikulturnim spomenicima. Predstavljanje Nacionalnog parka Risnjak povjereno je njegovu osnivaču i botaničaru IviHorvatu,dok je o zaštiti prirode i turizmu prilognapisao DragutinAlfier.Opis pećina u Hrvatskoj, njihovu značenju i zaštiti povjeren je paleontologu Mir ku Malezu, a prikaz o geografsko-geološkim spomenicima prirode Mati Huljevu. Knjiga Zaštita prirode u Hrvatskoj iz 1961. sadržavala je integralni tekst Zakona o zaštiti prirode NRH iz 1960. te preglednu kartu značajnijih zaštitnih i evidentiranih prirodnih objekata. Knjiga je bogato ilustrirana uspjelim, za ono vrijemecrno-bijelim fotografijama, a tiskalo ju je Izdavačko tiskarsko poduzeće “A.G. Matoš”Samobor. Alojzije Frković IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION HŠD OGRANAK ZAGREB U POSJETU LIČKOM KRAJU (2. i 3. listopada 2009. g.) Još na proljetnim okupljanjima četvrtkom rodila se ideja da se organizira stručni izlet u predjele Like, koje većina članova nije vidjela ili ne pozna dovoljno. U susretu s upraviteljem UŠPGospić Damirom Čanićem, dipl. ing.,te kontaktom s gđom mr.sc. MandicomDasović, dipl. ing., predsjednicom HŠD Ogranak Gospić, dobili smo “zeleno svijetlo”za organizaciju ove ekskurzije. Ostalo je bilo stvar “rutine” i dobre volje. U stručni program ekskurzije uvršten je posjet Krbavskom dijelu Like–šumariji Korenica sa objektima Laudonov gaj i Bijeli potoci – Kamensko, te drvnoj industriji “Pergament”d.o.o. – Bjelopolje. Drugi dan, u dijelu ekskurzije, koji ima više obrazovno i turističko-rekreativno obilježje posjetili smo gradnju “Crkve hrvatskih mučenika” na Udbini, zatim velebitske prijevojeAlan i Prezid – na krajnjem južnom dijeluVelebita. Završni dio ekskurzije bio je posjet XI. Izložbi “Jesen u Lici”u Gospiću. U šumariji Korenica, gdje smo stigli u 10 sati, dočekali su nas predsjednica HŠD Ogranak Gospić mr. sc. MandicaDasović dipl. ing., stručni suradnikTomislavUžarevićdipl. ing., te osoblje šumarije. U dvorani za sastanke pozdravila nas je predsjedni ca “Ogranka”, mr. sc. Mandica Dasovići zaželjela dobrodošlicu. Tu je priređena zakuska, nakon koje nam je kolega Užarević predstavio osnovne podatke o UŠP Gos pić 3 i šumariji Korenica (etat oko 50 000 m, ukupni prihod 22–25 mil. kuna, izravni od prodaje 12 mil. ku na, prosje 3 čna cijena 250 kn/m, stalno zaposlenih 46 dje latnika, otvorenost 9 km/1000 ha). Slijedio je odlazak do 15 km udaljenog Laudonovog gaja, gdje nas je dočekala gđaTerezaUžarević dipl. ing.upraviteljica šumarije Korenica. U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, a na osnovi prijedloga Šumarskog ureda i Ličke pukovnije Karlovačkog Generalata, 1746/7 godine obavljeno je pošumljavanje pod vodstvom kapetana Ernesta Gideona Laudona (kasnije generala i feldmaršala – lajtnanta). Pošumljavanje je izvedeno sa 10 000 sadnica hrasta luž njaka po hektaru, u jame duboke 1 m, napunjene humusom iz obližnjih šuma. Način sadnje propisan je i iz veden po vojnom us tro ju: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Slika 1. Mr. sc. Mandica Dasović Danas u park šumi “Laudonov gaj“u zaštićenoj površini od 33,23 ha još ima 518 stabala hrasta lužnjaka starih više od 260 godina. Nažalost stabla su u lošem zdravstvenom stanju jer je 51 stablo slomljeno u deblu i granama, a 267 stabala je vidljivo šuplje. Gospođa Mandica Dasović detaljno nam je opisala sve karakteristike i problematiku vezanu za očuvanje i obnovu šume, jer obilni prirodni pomladak hrasta lužnjaka u potpunosti propada već nakon nekoliko godina. Preostaje jedino, ako se želi obnavljati hrastom lužnjakom, raditi onako kako je rađeno pri njegovom stvaranju prije 260 godina. Slika 2. Skupna slika svih članova u Laudonovu gaju ispod hrastova Naravno u ovom članku nije moguće napisati sve što je gđa mr sc Mandica Dasović dipl. ing rekla prilikom svog izlaganja, ali je u Šumarskom listu broj 11–12 iz 2007. godine objavljen članak o Laudonovom gaju iz dijela njezinog magistarskog rada. Inženjer Užarević obrazložio je uzgojne zahvate, pred viđene za sanaciju užeg dijela gaja, kao i način gospodarenja u cijelom njegovom okružju. Laudonov gaj, kojeg je narod u znak zahvalnosti nazvao po njegovom osnivaču, ima veliko značenje po svo joj zaštitnoj, povijesnoj i kulturnoj ulozi, koji nadvisuje materijalne vrijednosti. Sudionici ekskurzije bili su impresionirani dojmovima koje pruža Laudonov gaj, tim više što on pobuđuje uspomenu na legendu vezanu za veliku bitku na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine, u kojoj je tijekom bitke vjetar nosio pijesak u oči hrvatskih bojovnika, što je uzrokovalo njihovu pogibiju i poraz. Nakon boravka, razgledanja i šetnje po gaju, krenuli smo prema obližnjem selu Bunić do crkve Blažene djevice Marije, sagrađene 1864. godine u gotsko-romanskom stilu, na mjestu stare crkve, a na spomen čovjeku, koji je imao viziju da stvori ovaj vrijedan prirodni spomenik. Na ovim razvalinamakoje su ostale nakon pokušaja rušenja crkve 1945. godine od strane modernih barbara i vandala 20. stoljeća, došla je do izražaja čudesna tehnika ugrađivanja i zidanja velikih i teških kamenih blokova u zidove crkve koje nije bilo moguće nikako rastaviti i razvaliti, pa je to ostalo za sva vremena svojevrsno čudo i trajni dokaz tada počinjenih nedjela na ovim prostorima. Slika3. Ispred crkve Blažene djevice Marije skupili su se članovi ekskurzije Postoji nada i najava da će i ovadjelomično srušena crkva uskoro biti obnovljena. Zatim smo krenuli rubom Krbavskog polja, kroz selo Debelo brdo na drugu stranu polja. Imali smo priliku vidjeti ogromne šljivike, koji daju dojam prave šume, koja se na višim predjelima stapa s postojećim termofilnim šikarama. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Nakon pola sata vožnje došli smo u predjel Bijeli potoci na planinskom masivu Plješivice.Tu smo u prekrasnom okružju vidjeli prijebornu šumu bukve i jele, 3 gdje drvna masa iznosi 420 m/ha, što omogućuje etat 3 od 80–100 m/ha i normalnu obnovu,što nam je inženjer Užarević opširno i vrlo stručno obrazložio. Na području Bijelih potoka nalaze se ostaci temelja partizanskog spomenika. To obilježje sagrađeno kao spomenik na događaje iz. Drugog svjetskog rata nažalost potpuno je devastirano sredinom 90.-ih godina, a skupi materijal (prokrom) pokraden. Sa Plješivice smo se spustili do Bjelopolja u pogon drvne industrije “Pergament”d.o.o., gdje nas je dočekao sam vlasnik pogona gospodin BlagoSabljo, dipl. ing. arh., te nam nakon pozdrava i izlaganja o proizvodnji pokazao pogon, skladište oblovine i gotovih proizvoda. Nakon Domovinskog rata, potpuno uništenu pilanu ku pio je sadašnji vlasnik, obnovio je i organizirao proizvodnju. Slika 5. Zahvala domaćina (Blago, vođa puta, dame i F. Grospić) Svojom neposrednošću, srdačnošću i optimizmom gospodin Blago ostavio je na nas jak dojam. Ovom prilikom, još jednom mu zahvaljujemo i želimo uspjeh u proizvodnji i daljnjem razvoju firme. Nakon završetka stručnog programa uputili smo se do Korenice u hotel “Macola”, gdje smo se smjestili u lijepo uređene sobe. Prije odlaska na počinak spustili smo se u hotelsku dvoranu gdje nas je dočekao i počastio sam vlasnik hotela Željko Orešković, zvani Macola. On je uskoro doveo svoje tamburaše, koji su zajedno s našim Davorinom Kapecom (na instrumentu banjo-benđo), vozačem Marijanom (gazdina harmonika) i gospodinom Željkom Gorišekom našim gostom (gitara) stvorili takav “štimung”, da smo skoro zaboravili da se moramo odmoriti za nadolazeći sutrašnji program. Gospodin Macola je uz svoje poslovne sposobnosti pokazao i smisao za “kavalirštinu”i zabavu što je često obilježje ljudi ovoga kraja. U subotu ujutro, nakon doručka uputili smo se do Udbine, gdje smo posjetili gradnju “Crkve hrvatskih mučenika”.Tu su nas dočekali naši domaćini gospođa i Slika 4. Tomislav Užarević u pilani Bjelopolje (P. Krpan, B.Sabljo, M. Kraljić) U DI Bjelopolje 136 radnika danas prerađuje do 3 50 000 m oblovine bukve i jele u primarnoj preradi. Proizvodi se piljena građa jele, neparena i parena bukova građa, sušeni elementi bukve i cijepano u palete slo ženo bukovo ogrjevno drvo. Za sada ne postoje uvje ti za razvoj finale, zbog pomanjkanja stručne radne snage, a limitirajući čimbenik je i struktura oblovine. Za šumare “Pergament”vrlo je povoljan partner, jer u radnom procesu može koristiti sve klase oblovine. U restoranu pogona organiziran je šumarski ručak (gulaš od divljači) i piće po izboru. Iskoristili smo priliku nazočnosti svih naših domaćina i zahvalili im se na srdačnom prijemu. Dopredsjednik Ogranka Zagreb Frane Grospić dipl. ing. (koji je bio i vođa puta, umjesto odsutnog predsjednika) podijelio je simbolične poklone svima domaćinima ekskurzije (2 monografije jele i2 bukve te 2 še stinska gospodin Užarević, a pozdravio nas je i načelnik općine Ivan Pešut, dipl.ing., naš kolega i prijatelj. O gradnji ovog velebnog svetišta informirao nas je fra Nediljko Knezović, vrlo elokventan i pristupačan, objasnio je svu povijesnu, kulturnu i religijsku važnost ove Crkve na Udbini. Izgrađena je na istom mjestu gdje kišobrana za dame). Slika 6. Crkva Hrvatskih mučenika u izgradnji |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 96 <-- 96 --> PDF |
je do Drugog svjetskog rata bila crkva sv. Nikole, koja je tada zapaljena, a poslije rata srušena. Na njezinim temeljima bio je izgrađen hotel, koji je poslije napušten i također srušen. Crkva se gradi kao građevina puna simbolike i hram zahvalnosti svim hrvatskim mučenicima i žrtvama za slobodu, bez obzira kojoj narodnosti, ideologiji i vjeri pripadali. Simbol crkve je križ na pročelju CHM usmjeren prema Krbavskom polju nazvan “Zlatni križ krbavskih biskupa”iz vremena Krbavske biskupije (1185. g). Naime taj Krbavski križ (čuva se u Bribiru) jedan je od rijetkih umjetničkih dragulja srednjevjekovne središnje Hrvatske, tj. područja Like, Krbave i Gacke, koji je na našim prostorima uspio preživjeti. Pripadao je prvom hrvatskom biskupu Mateju Maruti. Pratio je kretanje Hrvata, koji su se posebice nakon bitke na Krbavskom polju, masovno iseljavali. Danas je taj križ simbol cijele raseljene Hrvatske. Slika 7. Pogled sa crkve na Krbavsko polje Zahvalili smo se fra Nediljku i nastavili put prema JužnomVelebitu. U Svetom Roku vodstvo ekskurzije je preuzeo PeroKrpan dipl. ing., koji je inače puno pridonio organizaciji ove ekskurzije. Uputili smo se starom cestom prema velebitskom prevojuAlan. To je nekad bio jedini spoj između srednje Dalmacije i unutrašnjosti, kojim se odvijao sav putnički i teretni promet. Cijelim putem dobivali smo najrazličitije informacije o životu i događajima vezanim za ovaj kraj, o kojima nas je informirao kolega Krpan. Na vrhu prevojaAlan pružio se pogled na prostranstvo JužnogVelebita i srednjeg Jadrana. Par kilometara dalje diže se kao neka divovska kamena katedrala kraška tvorevinaTulove grede. Na oba ova mjesta izašli smo iz autobusa , ali zbog snažne bure nismo se mogli daleko kretati, tako da smo jedva došli do male kapelice, koja je podignuta u čast hrabrog i požrtvovnog branitelja DamiraTomljenovića Gavrana. Uz rub ceste kada smo sišli s asfalta na makadam, cijelim su putem podignuta obilježja poginulim braniteljima nedavnog Domovinskog rata, koji su koristeći ovaj drevni prevoj u strateške vojne svrhe zadali neprijatelju smrtni udarac u briljantnoj akciji pod nazivom Oluja, pobijedivši neprijatelja i tako ugradiliVelebit po neznam koji put kao svetu planinu u temelje države Hrvatske. Slika8. Kapelica u čast Damira Tomljenovića Gavrana palog u Domovinskom ratu Ljepota i veličanstvenost Tulovih greda oduvijek je impresionirala sve koji su ih vidjeli.To dokazuje i činje nica da je tu sniman filmWinnetou (i u kanjonu Zrmanje). Slika 9.Tulove grede Zatim smo se spustili prema Obrovcu do Zatona, starom cestom preko prevoja Prezid prema Gračacu i Sv. Roku. Cijelim smo putem imali prekrasan vidik na krajolik JužnogVelebita i obalu. Na naše odredište na državnoj cesti u Svetom Roku stigli smo na vrijeme (oko 12 sati).To bijaše gostiona kod “Braje”, vlasništvo Luke Jurjevića zvanog Braja. Tu smo u ugodnom ugostiteljskom objektu ručali po ličkom običaju – jesensku juhu (od kupusa i janjećeg mesa) i janjetinu s ražnja uz obavezni kuhani krumpir. Nakon ručka smo se uputili autocestom, pokraj impresivnog brda Žir, koje se uzdiže iz ravnice Ličkog polja, prema Gospiću gdje smo stigli u predviđeno vrijeme (15 sati) praćeni izuzetno lijepim sunčanim vreme nom na izložbu “Jesen u Lici”. Naši domaćini gđa Mandica, gđaTereza i gosp. Tomislav, tu su nas već čekali, kao i drugi kolege iz UŠP Gospić. Kako smo na izložbu došli tek u poslijepodnevnim satima, nismo nazočili svečanom otvorenju, ali su sudionici izleta ipak imali prilike vidjeti na izložbenim prostorima i pri tom osjetiti inventivnost i bogatstvo tradicijski |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 97 <-- 97 --> PDF |
proizvoda Like.Tu bijahu izloženi i razni proizvodi izla-Na lijepo uređenom prostoru UŠPGospić, uz naše gača iz susjednih županija i gostiju iz inozemstva.Ove domaćine, sreli smo i naše stare prijatelje inženjere Duju godine, kao i ranije, broj izlagača se povećava, a sadr-Pavelića, koji je iako umirovljenik još uvijek aktivan u žaji izložbe proširuju. šumarskoj struci, posebice po predmetu prvih osnivanja Slika10.Izloženi razni tradicijski proizvodi Like izlagača domaćina, susjednih županija i gostiju iz inozemstva Tradicijska izložba “Jesen u Lici”daje velik doprinos i podstrek za poduzimanje raznih aktivnosti, ovisno o sklonostima i mogućnostima, te na taj način potiču očuvanje tradicije i kulturnih stečevina Ličkoga kraja. udruga privatnih šumovlasnika u Lici i Karla Posavca, ličkog šumara legendu i umjetnika, čiji smo izložbeni prostor također posjetili i razgledali. Susreti su bili dirljivi ispunjeni snažnim emocijama starih veterana šumarske struke i poškropljeni izmamljenim i neizostavnim suzama radosnicama. Naravno, iskoristili smo priliku da na kraju našeg ugodnog izleta ponovno zahvalimo domaćinima na njihovom srdačnom prijemu i stručnoj organiziranosti na šeg posjeta. Na kraju kao vođa puta moram pohvaliti svih 29 sudionika, koji su svojim korektnim ponašanjem doprinijeli ugođaju koji je ispunio ovo putovanje. Zahvala Šumarskom fakultetu na ustupljenom autobusu i vozaču Marijanu, koji nas je uz ugodnu vožnju sretno provezao kroz zahtjevne dioniceVelebit planine i sretno dovezao natrag naTrg Mažuranića oko 20 sati. Frane Grospić ZAPISNIK 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 24. 9. 2009 god. u lugarnici Kontija šumarije Poreč, UŠPBuzet Nazočni:Tibor Balint, dipl. ing., Davor Beljan, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., Dubravko Hodak, dipl. ing, Hranislav Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Čedo Križmanić, dipl. ing., akademik Slavko Ma tić, Ariana Telar, dipl. ing. (umjesto Vlatka Petrovića, dipl. ing.), Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Mario Bošnjak, dipl. ing. (umjesto Krunoslava Szabe, dipl. ing.), Emilija Seidl, dipl. ing., izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Branko Trifunović, dipl. ing, Oliver Vlainić, dipl. ing., Zdravko Vukelić, dipl. ing., mr. sc. Josip Dundović, Ilija Gregorović, dipl. ing., Josip Maradin, dipl. ing., Damir Delač, dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec. Ispričani: izv. prof. dr. sc. Igor Anić, dr. sc. Miroslav Ben ko, Davor Butorac, dipl. ing., mr. spec. Mandica Dasović, prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. sc. Ivica Gr bac, mr. sc. Zoran Đurđević, mr. sc. Josip Malnar, izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić, prof. dr. sc. Branimir Prpić, Krunoslav Szabo, dipl. ing., Biserka Šavor, dipl. ing., Dražen Štrković, dipl. ing., dr. sc. VladoTopić. Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević pozdravio je sve nazočne, a posebno se zahvalio domaćinima na čelu s voditeljem UŠP Buzet mr. sc. Ivanom Pentekom, koji je, ukratko predstavivši UŠPBuzet, zaželio uspješan rad. Nakon što je predsjednik HŠD-a mr. sc. Jurjević utvr dio kvorum, jednoglasno je usvojen ovaj Dnevni red: 1. Ovjerovljenje Zapisnika 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a (Zapisnik je objavljen u ŠL3-4/2009.) 2. Obavijesti 3. Aktualna problematika 4. Izvješće o izvršenju financijskoga plana za prvo polugodište 2009. godine 5. Šumarski list i ostale publikacije 6. Rasprava po izvješćima i zaključci 7. Pitanja i prijedlozi 8. Stručne tema, Restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. Predloženi dnevni red jednoglasno je usvojen. Ad 1. Na Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a koji je objavljen u Šumarskom listu 3–4/2009. nije nitko imao primjedbi te je jednoglasno usvojen. Ad2. Predsjednik, mr. sc. Jurjević prisjetio se 113. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva, održane 5. lipnja 2009. godine u Koprivnici, kao i cijele manifestacije obilježavanja Dana Hrvatskog šumarstva te zahvalio svim sudionicima, a posebno domaćinima, na uspješnoj organizaciji. Hrvatsko šumarsko društvo prihvatilo je suorganizaciju 20. međunarodnog savjetovanja,koje će se održa ti |