DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Slika 1. Mr. sc. Mandica Dasović Danas u park šumi “Laudonov gaj“u zaštićenoj površini od 33,23 ha još ima 518 stabala hrasta lužnjaka starih više od 260 godina. Nažalost stabla su u lošem zdravstvenom stanju jer je 51 stablo slomljeno u deblu i granama, a 267 stabala je vidljivo šuplje. Gospođa Mandica Dasović detaljno nam je opisala sve karakteristike i problematiku vezanu za očuvanje i obnovu šume, jer obilni prirodni pomladak hrasta lužnjaka u potpunosti propada već nakon nekoliko godina. Preostaje jedino, ako se želi obnavljati hrastom lužnjakom, raditi onako kako je rađeno pri njegovom stvaranju prije 260 godina. Slika 2. Skupna slika svih članova u Laudonovu gaju ispod hrastova Naravno u ovom članku nije moguće napisati sve što je gđa mr sc Mandica Dasović dipl. ing rekla prilikom svog izlaganja, ali je u Šumarskom listu broj 11–12 iz 2007. godine objavljen članak o Laudonovom gaju iz dijela njezinog magistarskog rada. Inženjer Užarević obrazložio je uzgojne zahvate, pred viđene za sanaciju užeg dijela gaja, kao i način gospodarenja u cijelom njegovom okružju. Laudonov gaj, kojeg je narod u znak zahvalnosti nazvao po njegovom osnivaču, ima veliko značenje po svo joj zaštitnoj, povijesnoj i kulturnoj ulozi, koji nadvisuje materijalne vrijednosti. Sudionici ekskurzije bili su impresionirani dojmovima koje pruža Laudonov gaj, tim više što on pobuđuje uspomenu na legendu vezanu za veliku bitku na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine, u kojoj je tijekom bitke vjetar nosio pijesak u oči hrvatskih bojovnika, što je uzrokovalo njihovu pogibiju i poraz. Nakon boravka, razgledanja i šetnje po gaju, krenuli smo prema obližnjem selu Bunić do crkve Blažene djevice Marije, sagrađene 1864. godine u gotsko-romanskom stilu, na mjestu stare crkve, a na spomen čovjeku, koji je imao viziju da stvori ovaj vrijedan prirodni spomenik. Na ovim razvalinamakoje su ostale nakon pokušaja rušenja crkve 1945. godine od strane modernih barbara i vandala 20. stoljeća, došla je do izražaja čudesna tehnika ugrađivanja i zidanja velikih i teških kamenih blokova u zidove crkve koje nije bilo moguće nikako rastaviti i razvaliti, pa je to ostalo za sva vremena svojevrsno čudo i trajni dokaz tada počinjenih nedjela na ovim prostorima. Slika3. Ispred crkve Blažene djevice Marije skupili su se članovi ekskurzije Postoji nada i najava da će i ovadjelomično srušena crkva uskoro biti obnovljena. Zatim smo krenuli rubom Krbavskog polja, kroz selo Debelo brdo na drugu stranu polja. Imali smo priliku vidjeti ogromne šljivike, koji daju dojam prave šume, koja se na višim predjelima stapa s postojećim termofilnim šikarama. |