DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA FROM THE HISTORY OF FORESTRY RASADNIČAR ANDRIJASAMARŽIJA STRUČNJAK SVOGAI NAŠEGAVREMENA ANDRIJA SAMARŽIJA, NURSERY–MAN OF HIS AND OUR TIME Povodom obilježavanja 100. godišnjice postojanja šumskog rasadni ka “Podbadanj”u Crikvenici, dužnost nam je bila da se sa zahvalnošću prisjetimo osnivača i svih onih koji su utkali svoje životne niti u njegovo pos tojanje. Jedan od zanimljivih po život noj borbi u svome dobu i neštedimičnom radu u šumarskoj struci, zasigurno jeAndrijaSamaržija. Struka je dužna sjetiti se toga čovjeka, pa je ovo bila najbolja prilika povodom ove manifestacije. O go spodinuAndriji Samaržiji iznijeti ću onoliko činjenica koliko sam ih sakupio u dostupnim pisanim dokumentima, saznanjima koja sam dobio od njegove kćerke Brankei “žive enciklopedije” Ive Devčića. Osobno sam ga upoznao na početku studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Andrija Samaržija je rođen 28.11. 1900. god. u velebitsko- primorskom mjestu Biljevine, zaseoku Rakita, ta dašnja župa i općina Sv. Juraj, biskupija senjska i ko tar Senj, Županija ličko-krbavska. Nižu pučku osnovnu školu u Oltarima završio je 1911. god. U prijepisu svjedodžbe te škole u zaglavlju piše da je marljivo polazio školu, a vladao se vrlo po hval no. Za prvi predmet Nauka vjere i zadnji Gospodarstvo, dobio je ocjenu vrlodobar, a za ostale dobar. (Prijepis je izdat 1923. godine “na naročitu molbu roditelja i to s razlogom da stupi u službu”). Radni vijekAndrije Samaržije započinje nakon završetka osnovne škole (što je bilo uobičajeno za većinu djece). Rad i život isprepleteni su svim mogućim druš tveno- političkim promjenama i događajima. U autobiografiji on navodi da je od 1911. do počet ka 1917. godine radio razne seljačke i šumarske pos love kao obični radnik. Od početka do kraja 1917. god. bio je “naučnik” u Sv. Jurju, u trgovini mješovite robe. Jedno je vrijeme radio negdje na željeznici. Od veljače do prosinca 1918. god. bio je vojnik Narodnog vijeća Hrvatske, što mu se kasnije pripisalo kao služba u ratu. Od 1919. do 1921. godine pilanski je i šumski radnik te poslovođa u trgovačkom poduzeću Vidmar i Rogić. Sli jedi dvogodišnje služenje vojnog roka. Ponovno se zapošljava u poduzećuVidmar i Rogić u Sv. Jurju kao manipulant (1923–1926). Odatle je po izjavi poslodavca “Istupio iz namještenja radi stupanja u državnu službu”. AlfonsKauders jeuočio njegove sposobnosti u poduzeću Vidmar*Rogić u Sv. Jurju te kao takvoga zaposlio u Inspektoratu za pošumljavanje krša u Senju. Od tada radi u šumarskoj struci, što je obilježilo cijeli njegov radni vijek. U državnoj službi započinje raditi kao lugar dnevničar, (lugarski zamjenik), u travnju 1926. godine u Ins pek toratu za pošumljavanje krša u Senju. Sljedeće, 1927. godine u istom svojstvu radio je u Šumskoj upravi u Ogulinu, gdje je završio lugarsku školu. Kao redoviti polaznik Državne lugarske škole u Ogulinu škol. god. 1926/27. položio je ispit za šumarsko-tehničko pomoćnu službu i za službu nadziratelja lova. Od četiri nastavnika na prvom mjestu bio je inž. Zlatko Vajda,kojega je kas ni je sretao kao dekana i profesora Poljoprivredno-šumars kog fakulteta u Zagrebu. U Inspektoratu za pošumljavanje krša i goleti u Senju, kao lugar nadzirateljšumskog vrta u Crikvenici ponovno radi od 1927. do 1931. godine. Od 24. lipnja 1931. god. do 6. veljače 1946. god. radi u Crikvenici kao kontrolni nadlugar i upravitelj šumskog vrta, a na kraju kao šumarski referent, s koje dužnosti je prešao na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu. U Crikvenici je od 1931. god. do 1945. god. obavljao i dužnost kotarskog nadlugara za kotar Crikvenicu. Zapisano je da je u Crikvenici radio na pošumljavanju krša i njegovanju biljaka u šumskom rasadniku, uređenju bujica, kod obilježbe stabala, nadzora lugarskog osoblja i administrativne poslove. Radio je na pošumljavanju goleti od Rijeke do Senja. Iz sačuvanih dokumenata o gospodinuAndriji Samaržiji dobivamo uvid u mnoga državna, društvena i politička zbivanja. Iznijet ću neke detalje koji su po meni značajni. U vojničkoj svjedodžbi piše da je “vladanja vrlo dobrog, službu vrši usrdno. Sposoban desetar i nišanđija mitraljeza”.Vojsku je služio u Pljevlju od 1921. do 1923. god. i dobio čin kaplara. U Inspektoratu za pošumljavanje krša u Senju 1926. god. položio je zakletvu na vjernost ondašnjem “njegovu veličanstvu”, a isto takvu u Crikvenici 1934. god. |