DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Nakon toga grof Erdödy je krenuo sa sadnjom prvih 70 stabala. Osim toga najvećeg parka,uVaraždinu postoji još sedam manjih parkova, a posljednji park je podignut u čast pape Ivana Pavla II, koji je utemeljioVaraždinsku biskupiju.Dravske šume se također pretvaraju u park šume. Posljednjih godina parkovi se poljepšavaju cvjetnim detaljima. Uređenosti doprinose i fontane, pa je tako 2004. godine napravljena treća gradska fontana nazvana “Pozdrav Europi”. protestanata pa su grofovi Draškovići počeli dovoditi katoličke crkvene redove te je početkom 19. stoljeća postojalo sedam crkava sa samostanima. Polako ulazimo u ulice gdje vladaju “dobre emocije”, kako glasi geslo varaždinskog španciranja.Zastajemo kodžupne crkveSv. Nikole, zaštitnika grada, koja na sebi ima grb grada koji je u uporabi od 1463. godine. Toranj crkve dugo je služio kao osmatračnica za pojavu požara. Zbog nesreća s požarima uVaraždinu je 1864. godine osnovano najstarije vatrogasno društvo u Hrvatskoj. Gospođa Zora vodi nas u palačuVaraždinske županije gdje, kao rijetko koji turisti, imamo čast obići samu županijsku vijećnicu.Palača je izgrađena 1772. godine po nalogu carice MarijaTerezija baš za potrebe županije, a obnovljena je 2005. godine kao prvi građevinski projekt po modelu javno-privatnog partnerstva u Republici Hrvatskoj. U spomen na prve specijalce, husare kra lja Matijaša Korvina,tu se čuva husarska odora. Iako nepismen,kralj Korvin znao je vladati te se koristio sustavom savjetnika, što je poslije preuzela i carica Marija Terezija. Županija čuva i Knjigu instalacija, zapisnike sjednica koji se vode od 1607. do 1848. godine na latin- Slika 2. Obilazak parkaVatroslava Jagića Šećući saznajemo mnogo informacija i zanimljivosti iz gradske prošlosti.Varaždin je prvi u Hrvatskoj stekao status slobodnoga kraljevskoga grada, dobivši 1209. go- dine povelju odAndrije II.Arpadovića, hrvatsko-ugarskogakralja, pa ove godine obilježava 800-tu godišnjicu toga događaja. Za zaštitu od lokalnih plemića i napada Turaka, građani su svoj grad ogradili bedemima, šančevima i drvenim palisadama.Višestoljetna tradicija slobodnoga grada stvorila je mentalitetVaraždinaca koji ni danas “ne priznaju” vlast iznad gradske. Ban Tomo Bakač Erdödyza zasluge u borbi sTurcima dobio je od kralja Rudolfa II. 1607. godine u vlasništvo varaždinsku utvrdu i postao nasljednim varaždinskim županom. Tako su Erdödy bili vlasnici Staroga grada do 1925. go- dine. Još jedan naj rezerviran je za najstarije Hrvatsko na rodno kazalište u državikoje je sagrađeno 1873. go- dine. U 17. stoljeću u varaždinskom kraju bilo je dosta skom, anakon toga na hrvatskom jeziku. U dvorištu palače nalazi se bista austrijske carice Elizabete, poznatije kao Sissi. Napuštamo sjedište župana i dolazimo do franjevačke crkveSv. Ivana Krstitelja iz 1650. godine. Franjevci su stanovnici Varaždina od 13. stoljeća. Ispred crkve vidimo kip Grgura Ninskoga, kakav postoji i u Slika 4. Kod kipa Grgura Ninskog Slika 3.Atmosfera Špancirfesta Slika 5. Stari gradVaraždin |