DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 UDK 630* 165 (001) VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) U POKUSU PROVENIJENCIJAGLASINAC – SOKOLAC (BOSNAI HERCEGOVINA) VARIABILITY OF SCOTS PINE (Pinus Sylvestris L.) IN THE PROVENANCE TRIAL GLASINAC – SOKOLAC (BOSNIAAND HERZEGOVINA) 1 21 Dalibor BALLIAN, Ermin MUJANOVIĆ, Azra ČABARAVDIĆ SAŽETAK: U okviru programa “Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smreke, jele, običnog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SRBiH”, pristupilo se eksperimentalnoj rajonizaciji običnog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercegovini. Tijekom 1989. godine osnovana je pokusna površina na Glasinačkom polju – Sokolac, sa 11 provenijencija običnog bora pod rijetlom iz prirodnih populacija te materijalom iz dvije sjemenske plantaže i s kontrolom s podrućja Bosne i Hercegovine. Istraživana su svojstva promjera, temeljnica, visina, volumena srednjeg stabla i drvne zalihe po hektaru u starosti od 21 godinu. Najbolja od istraživanih provenijencija u ovom pokusu po svojoj proizvodnosti pokazala se provenijencija Romanija – Glasinac, koja je, inače, predstavnik populacije najbliže pokusnoj plohi, u kojoj vladaju isti ekološki uvjeti. Ključne riječi:obični bor (Pinus sylvestris L.), provenijencije, promjer, temeljnica, visina, drvna zaliha. UVOD – Introduction Obični bor (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercego-ove vrste, a u svrhu povećanja proizvodnosti ove vrijevini široko je rasprostranjen u brojnim manjim popula-dne vrste, po kvaliteti i kvantiteti. Posebice se velike cijama, o čemu izvještava Stefanović(1958), ali potrebe javljaju sedamdesetih godina prošloga stoljeća, ipak ne gradi velike kompaktne komplekse, jer zau-što je i razlog da se planski krenulo u eksperimentalnu zima oko 2–3 %šumskih površina.Tako se njegovo di-rajonizaciju sjemenskih objekata običnog bora, sa čime fuzno rasprostiranje može podijeliti na jedanaest većih se u središnjoj i sjevernoj Europi radi već desetljećima područja, koja u zemljopisnom i orografskom smislu (Eriksson 2008). Cilj je tih aktivnosti bio usmjeren čine razdvojene cjeline, svaka sa svojim posebnostima ka planskom korištenju genetskih izvora ove vrijedne (Stefanović 1958). Kako je drvo običnog bora zbog vrste. Do tada se distribucija sjemena zasnivala, a i sada svoje velike uporabne vrijednosti našlo svoje mjesto u se zasniva, na klimatsko-ekološko-tipološkim svojsuvremenom proizvodnom šumarstvu, koje se ne može stvima, koja su dosta nepouzdana, pa se potreba za pozamisliti bez ove vrste, ovoj je vrsti posvećena velika kusnom razdiobom sjemenskih sastojina iz različitih pozornost (Pintarić 2002).Toje i glavni razlog zašto ekoloških uvjeta sama nametnula. Aktivnosti se vrlo na tržištu postoji stalna potreba za visokovrijednim i brzo realiziraju u okviru projekta “Revizija postojećih i genetički provjerenim reprodukcijskim materijalom izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora 1 Prof. dr. Dalibor Ballian, balliand@bih.net.ba, u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, šumarstva SRBiH” (Dizdarević i sur. 1987). Vrlo Bosna i Hercegovina 2 brzo dolazi do organiziranja i postavljanja pokusnih Ermin Mujanović, dipl. ing. šum. |