DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588
UDK 630* 165 (001)


VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) U POKUSU
PROVENIJENCIJAGLASINAC – SOKOLAC
(BOSNAI HERCEGOVINA)


VARIABILITY OF SCOTS PINE (Pinus Sylvestris L.)
IN THE PROVENANCE TRIAL GLASINAC –
SOKOLAC (BOSNIAAND HERZEGOVINA)


1 21


Dalibor BALLIAN, Ermin MUJANOVIĆ, Azra ČABARAVDIĆ


SAŽETAK: U okviru programa “Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih
sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smreke, jele, običnog
i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva
SRBiH”, pristupilo se eksperimentalnoj rajonizaciji običnog bora (Pinus sylvestrisL.)
u Bosni i Hercegovini. Tijekom 1989. godine osnovana je pokusna
površina na Glasinačkom polju – Sokolac, sa 11 provenijencija običnog bora
pod rijetlom iz prirodnih populacija te materijalom iz dvije sjemenske plantaže
i s kontrolom s podrućja Bosne i Hercegovine.


Istraživana su svojstva promjera, temeljnica, visina, volumena srednjeg
stabla i drvne zalihe po hektaru u starosti od 21 godinu.


Najbolja od istraživanih provenijencija u ovom pokusu po svojoj proizvodnosti
pokazala se provenijencija Romanija – Glasinac, koja je, inače, predstavnik
populacije najbliže pokusnoj plohi, u kojoj vladaju isti ekološki uvjeti.


Ključne riječi:obični bor (Pinus sylvestris L.), provenijencije, promjer,
temeljnica, visina, drvna zaliha.


UVOD – Introduction
Obični bor (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercego-ove vrste, a u svrhu povećanja proizvodnosti ove vrijevini
široko je rasprostranjen u brojnim manjim popula-dne vrste, po kvaliteti i kvantiteti. Posebice se velike
cijama, o čemu izvještava Stefanović(1958), ali potrebe javljaju sedamdesetih godina prošloga stoljeća,
ipak ne gradi velike kompaktne komplekse, jer zau-što je i razlog da se planski krenulo u eksperimentalnu
zima oko 2–3 %šumskih površina.Tako se njegovo di-rajonizaciju sjemenskih objekata običnog bora, sa čime
fuzno rasprostiranje može podijeliti na jedanaest većih se u središnjoj i sjevernoj Europi radi već desetljećima
područja, koja u zemljopisnom i orografskom smislu (Eriksson 2008). Cilj je tih aktivnosti bio usmjeren
čine razdvojene cjeline, svaka sa svojim posebnostima ka planskom korištenju genetskih izvora ove vrijedne
(Stefanović 1958). Kako je drvo običnog bora zbog vrste. Do tada se distribucija sjemena zasnivala, a i sada
svoje velike uporabne vrijednosti našlo svoje mjesto u se zasniva, na klimatsko-ekološko-tipološkim svojsuvremenom
proizvodnom šumarstvu, koje se ne može stvima, koja su dosta nepouzdana, pa se potreba za pozamisliti
bez ove vrste, ovoj je vrsti posvećena velika kusnom razdiobom sjemenskih sastojina iz različitih
pozornost (Pintarić 2002).Toje i glavni razlog zašto ekoloških uvjeta sama nametnula. Aktivnosti se vrlo
na tržištu postoji stalna potreba za visokovrijednim i brzo realiziraju u okviru projekta “Revizija postojećih i
genetički provjerenim reprodukcijskim materijalom izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje
bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora


1


Prof. dr. Dalibor Ballian, balliand@bih.net.ba,


u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe
Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo,


šumarstva SRBiH” (Dizdarević i sur. 1987). Vrlo


Bosna i Hercegovina


2


brzo dolazi do organiziranja i postavljanja pokusnih


Ermin Mujanović, dipl. ing. šum.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 16     <-- 16 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


površina s 13 glavnih provenijencija, odnosno materijalom
iz sjemenskih objekata i klonskih sjemenskih
plantaža (Šamin gaj – Sarajevo i Stanari – Doboj). Budući
da se predložena rajonizacija distribucije sjemena
zasniva na klimatskim, ekološko-tipološkim karakteristikama
(Stefanović i sur.1983), koje su dosta nepouzdane,
nametnula se potreba za eksperimentalnom
rajonizacijom, odnosno testiranjem reprodukcijskog
materijala iz sjemenskih sastojina u različitim stanišnim
uvjetima.


Pokusi provenijencija predstavljaju jednu od metoda
izučavanja genetičke varijabilnosti običnog bora. Stoga
su se pokusi provenijencija s običnim borom pokrenuli
relativno davno u europskim okvirima. Cilj je tih istraživanja
zanimanje za pojedina obilježja drveća, odnosno
odgovor na pitanje u kojoj mjeri su neka svojstva varijabilna
i kako se nasljeđuju, odnosno kako se prenose na
potomstvo (Vidaković i Krstinić 1985). Među
prvim je pokusima u Europi onaj koji je postavioDengler
(1938), a proučavao je populaciju običnog bora
nastalu iz slobodnog oprašivanja i odraslu unutar određene
provenijencije. Istraživanjem je utvrdio razlike u
visinama između potomstava i majčinskih stabla, a to je
da visina predstavlja svojstvo koje je pod visokom gene-
tičkom kontrolom. Do sličnih rezultata poslije dolaze
Scamoni (1950) iPatlaj (1964). U smislu kvalitete
stabala rezultati istraživanja objavljenih do sada mnogo
su precizniji, tako Scamon i (1950) zaključuje da
svojstvo zakrivljenosti debla predstavlja dominantno
svojstvo i nalazi se pod visokom genetičkom kontrolom,
te stoga potomstvo stabala s negativnim svojstvom, u
ovom slučaju sa zakrivljenošću debla, obično naslijedi
zakrivljenost.To se, također, odnosi i na niz svojstava,
kao što su kut insercije grana, rašljavost i slično.


Nova istraživanja u pokusima provenijencija bave
se analizama genetičkog zagađenja i adaptabilnosti
običnog bora, jer je kroz više stoljeća dolazilo do miješanja
sjemena iz svih dijelova prirodnog rasprostiranja,
što je dovelo do narušavanja genofonda autohtonih rasa
(Giertych 1976a i b,GiertychiOleksyn1992).


Što se tiče istraživanja varijabilnosti običnog bora
Bosni i Hercegovini, ona je rađena na temelju raspro-


Slika 1. Pokusna površina Glasinac – Sokolac
(Bosna i Hercegovina)


Figure 1The provenance trial Glasinac – Sokolac
(Bosnia and Herzegovina)


stiranja običnog bora, odnosno na temelju nekih morfoloških
i fizioloških svojstava, a kao rezultat je izdvojeno
pet rasa, odnosno varijeteta i formi (Stefanović
1980), uz prisutnu veliku unutarvrsnu varijabilnost.


Hegi (1906) već ranije u Europi na temelju oblika
krošnje, boje, dužine i širine iglica, zatim oblika češera
i obojenosti muških cvasti bijeli bor raščlanjuje na niže
sistematske jedinice, odnosno u jedanaest različitih
rasa, varijeteta i formi.


Prvim rezultatima iz ovog pokusa provenijencija
Mikić (1991 ukazuju na razlike između provenijencija
u visinskom rastu, gdje su se superiornim pokazale
provenijencije podrijetlom s dolomita, posebice ona s
područja Bugojna.


Cilj istraživanja je: priznatim metodama za testiranje
provenijencija odrediti koja je najbolja provenijencija
za ekološke uvjete koji vladaju na Glasinačkoj
visoravni, prema prsnom promjeru, visini, temeljnici i
volumenu, a na temelju sinteze svih analiziranih svojstava
dati preporuku za uporabu najbolje provenijencije
u aktivnostima na podizanju umjetnih nasada
običnog bora, u svrhu boljeg iskorištenja proizvodnih
potencijala tla i povećanja proizvodnosti šuma.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Tijekom mjeseca srpnja 2007. godine izmjerene su
biljke u pokusu običnog bora podignutom na lokalitetu
Glasinačkog polja, kod Sokolca (slika 1), u starosti biljaka
od 21 godinu. Izmjerom su obuhvaćeni sljedeći
taksacijski elementi: prsni promjeri i visine svih stabala
na pokusnoj plohi.


Prsni su promjeri mjereni promjerkom s milimetarskom
podjelom, dok su visine stabala mjerene pomoću
letve, a ona veća, koja se nije moglo izmjeriti letvom,
pomoću visinomjera.


Na temelju izmjerenih promjera stabala obračunata
je temeljnica za pojedinačna stabla, a zatim i volumenu
pojedinačnih stabala uporabom Preslerove (Pressler)
jednadžbe za približno računanje volumena stabla.


Podaci o veličinama promjera, temeljnica, visina i
volumena pojedinačnih stabala po provenijencijama
statistički su obrađeni analizom varijance u svrhu utvrđivanja
stupnja varijabilnosti unutar i između provenijencija.
Kao krajnji rezultat ove analize dobili smo
pokazatelje deskriptivne statistike, zatim rezultate kla




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 17     <-- 17 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


Slika2. Raspored istraživanih provenijencija, sjemenskih plantaža, podrijetla klonova u plantažama, 1. Bugojno, 2.
Bosanski Petrovac, 3. Šipovo, 4. Zavidovići, 5. Romanija – Glasinac, 6. Romanija – Bioštica, 7. Olovo, 8. Han
Kram, 9. Foća, 10. Kladanj, 11, Rogatica, 12. Sjemenska plantaža Sarajevo, 12 – s klonovi podrijetlom sa Igmana,
13. Sjemenska plantaža Doboj, 13 – s klonovi podrijetlom sa Knežinskog paleža, PP– pokusna ploha.


Figure 2Distribution of Scots pine provenance, seed orchards, provenance of clones in orchads, 1. Bugojno, 2. Bosanski
Petrovac, 3. Šipovo, 4. Zavidovići, 5. Romanija – Glasinac, 6. Romanija – Bioštica, 7. Olovo, 8. HanKram, 9. Foća, 10. Kladanj, 11, Rogatica, 12. Seed orchards Sarajevo – Šamin gaj, 12 – s clones provenance
from Igmana, 13. Seed orchards Doboj - Stanari, 13 – s clones provenance from Knežinskog paleža, PP – experimental
plot.


sične analize varijance, a testiranja smo proveli upora-provenijenciju i između provenijencija, s uporabom
bom Dankanovog (Duncan) i testa “post hoc”za svaku statističkog programa Statistica.


Osnovni podaci o pokusnoj površini Glasinačko polje – Romanija


Basic data on the experimental plot Glasinac filed – Romanija


– Šumarija DPŠumarstvo Sokolac – Geološka podloga vapnenac
– Gospodarska jedinica Romanija - Glasinac – Tip zemljišta smeđe-vapnenačko
– Odjel 66 (kalko-kambisol)
– Nadmorska visina 960 m – Vegetacijski tip šume kitnjaka i graba
– Ekspozicija zapadna (Querco-carpinetum)
– Inklinacija 2o




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 18     <-- 18 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


Tablica 1. Provenijencije u pokusu Glasinac – Sokolac


Table 1 Provenances in the experimental plot Glasinac – Sokolac


R.b.
No.
Provenijencija
Provenance
Oznaka
Sign.
Gospodarska jedinica
i odjel provenijencije
Management unit and
stand of provenance
Zemljopisna
širina
Latitude
Zemljopisna
dužina
Longitude
Nadmorska
visina
Altitude(m)
1. Bugojno B Prusačkarijeka 44°03’10” 17°19’55” 1230
2. Bos. Petrovac BP Klekovača - Drinići 44°29’28” 16°29’21” 920
3. Šipovo Š DonjiJanj 44°14’31” 17°13’26” 1200
4. Zavidovići Z Gostović 44°19’56” 18°12’44” 480
5. Romanija-Glasinac RG Romanija-Glasinac 43°54’20” 18°42’50” 1235
6. Romanija-Bioštica RB Kaljina - Bioštica 44˘02’14” 18°45’50” 780
7. Olovo O Tribija - Duboštica 44°14’50” 18°20’54” 850
8. HanKram HK Javor 44°01’53” 18°56’25” 1100
9. Foča F Meštrevac 43°20’51” 19°31’63” 1370
10. Kladanj K GornjaDrinjača 44°16’46” 18°37’47” 900
11. Rogatica R Sjemeć 43°48’06” 19°08’32” 1100
12. Sjem. plantaža Sarajevo SPS Zujevina 43°52’14” 18°12’52” 570
13. Sjem. plantaža Doboj SPD Stanari 44°45’11” 17°59’50” 180
14. Kontrola KON Mješavina sadnog materijala svih istraživanih provenijencija


Za analizu iz ovog testa provenijencija koristili smo
11provenijencija običnog bora, materijal iz dvije sjemenske
plantaže (Sarajevu-Rakovica i Doboj-Stanari)
(tablica 1), kao i kontrolnu površinu s izmiješanim materijalom.
Klonski materijal u sjemenskim plantažama
potječe iz samo jedne populacije, odnosno provenijenije.
Tako je klonski materijal u plantaži Sarajevo podrijetlom
s Igmana, a u plantaži Doboj podrijetlom s
lokaliteta Knežinski palež, iz sjeveroistočnog područja
Romanijskog masiva.


Shema 1. Shematski prikaz pokusa na lokalitetu Glasinačko polje - Sokolac.


Scheme 1 Schematic presentation of the experimental plot in the locality Glasinac filed – Sokolac


Sjeme je zasijano 1986. godine, a kod starosti bi-dnju, a i povećalo uspjeh primanja biljaka. Sadnja je
ljaka od 1+1 godine podignut je pokus. Nakon prve go-obavljena na razmak 2 . 2 m, odnosno 2500 biljaka po
dine biljke su iz sijališta presađene u vrečice, gdje ha, prema rasporedu koji je dat u shemi 1. Svaka od
ostaju jednu godinu, što je olakšalo manipuliranje i sa-uporabljenih provenijencija u pokusu zasađena je u pet




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 19     <-- 19 -->        PDF

(





.


Slika 4. Srednji promjer stabala za provenijencije u pokusu Glasinačko polje – Sokolac


Figure 4Average diameter of trees for provenances in the experimental plot Glasinac filed – Sokolac




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 20     <-- 20 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


Tablica 2. Srednje veličine za istraživana svojstva u pokusu


Table 2 Average for researched traits in the experiment plot


R.b.
No.
Provenijencija
Provenance
Broj
biljaka
Number
of trees
Srednji
promjer
Average
BHD(cm)
Temeljnica
prosječnog
stabla
Basal area
of the average
trees (m
2
)
Ukupna
temeljnica
po ha
Total basal
area per ha
(m
2
)
Srednja
visina
Average
height
(m)
Volumen
prosječnog
stabla
Volume of
average trees
(m
3
)
Drvna zaliha
po ha
Volume
per ha
(m
3
)
1. B 137 13,45 0,0142 24,3175 8,75 0,0410 70,21
2. BP 126 13,24 0,0137 21,5775 8,38 0,0378 59,53
3. Š 132 13,91 0,0151 24,9150 8,81 0,0439 72,43
4. Z 112 12,43 0,0121 16,9400 7,80 0,0311 43,54
5. RG 154 13,48 0,0146 28,1050 8,82 0,0424 81,62
6. RB 147 13,24 0,0137 25,1737 8,50 0,0384 70,56
7. O 143 11,93 0,0111 19,8412 7,77 0,0284 50,76
8. HK 140 13,31 0,0139 24,3250 8,41 0,0385 67,37
9. F 130 13,07 0,0134 21,7750 8,20 0,0362 58,82
10. K 136 12,59 0,0124 21,0800 7,95 0,0325 55,25
11. R 146 13,05 0,0133 24,2725 8,19 0,0359 65,51
12. SPS 148 12,86 0,0129 23,8650 8,18 0,0348 64,38
13. SPD 157 12,71 0,0126 24,7275 8,29 0,0344 67,51
14. KON 103 11,72 0,0107 13,7762 7,54 0,0266 34,24
Prosjek za pokus
Average per exp. plot 136,5 12,92 0,0131 22,4779 8,25 0,0358 61,55


Analizom varijance za svojstvo promjera, unutar
svih provenijencija dobivena je statistički značajna razlika
između familija (tablica 3), što daje jednu posebnu
kvalitetu u selekciji, jer možemo izdvojiti unutar svake
provenijencije superiornije familije, a unutar familija
superiorna natprosječna stabla. Na taj način možemo
značajno povećati genetičku dobit (Vidaković iKrstinić
1985). Na međupopulacijskoj razini dobili smo
statistički značajnu razliku, a F vrijednost je 4,95 (tablica
3), što nas upućuje na postojanje genetičkih razlika
između provenijencija. Na temelju provedenog testa,
Post HocTesta, možemo primijetiti da najveću varijabilnost
prema drugim provenijencijama pokazuje provenijencija
Olovo, čak prema 10 provenijencija, te najviše


Varijabilnost srednje temeljnice –


Najveća temeljnica prosječnog je kod provenijenciji
Šipovo sa veličinom od 0,0151 m2, dok je najmanja bila


2


kod provenijencije Olovo sa 0, 0111m. Prosječna veličina
srednje temeljnice na cijeloj pokusnoj površini iz


2


nosi 0,0131 m. I kod ovog svojstva stabla na kontrolnoj
površini pokazuju najmanju veličinu temeljnice. Veće
temeljnice prosječnog od prosječne imamo kod provenijencija
Bugojno, Bosanski Petrovac, Šipovo, Han Kram,
Rogatica, Romanija-Glasinac, Romanija-Bioštica, Foča,
kao i kod svojstva promjera (tablica 2, slika 5).


Najveću ukupnu prosječnu temeljnicu preračunato


po hektaru imamo kod provenijencije Romanija Glasi


doprinosi varijabilnosti. Što se tiče najmanjeg variranja,
ono je registrirano samo prema 3 provenijencije, a takvo
grupiranje pokazuju provenijencije Rogatica, Foča, Bosanski
Petrovac, Han Kram i Sjemenska plantaža Sarajevo,
te najmanje doprinose variranju..


Također je proveden i Dankanov test, koji prema
sličnosti pokazuje grupiranje provenijencija u šest sku-
pine.Tako rezultati provedenog testa ukazuju na značajnu
varijabilnost između provenijencija za svojstvo
promjera stabla. Ovo nas upućuje da u svrhu povećanja
promjera, a time i proizvodnosti, u novopodignutim
kulturama ima smisla vršiti selekciju između provenijencija,
kao i unutar samih provenijencija, na razini familija
i individua.


Average basal areas


veći broj preživjelih biljka, uz relativno velik promjer
(154 u pokusu ili 1925 po ha). Po ovom svojstvu je najlošija
provenijencija Zavidovići, uz relativno mali broj
preživjelih biljka, daleko ispod prosjeka, što se odražava
i na ukupnu temeljnicu. Inače osam provenijencija
pokazalo je iznadprosječnu veličinu temeljnice
(tablica 2, slika 5). I u ovom slučaju kontrolna površina
pokazala se najlošijom.


Analizom varijance na unutar provenijencijskoj razinu
dobili smo statistički značajnu varijabilnost unutar
svih provenijencija, kao i kontrole (tablica 3), a varijabilnost
je statistički značajna i između analiziranih pro


2


nac sa 28,1050 m/ha jer kod te provenijencije imamo i venijencija, s F veličinom od 4,52.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 21     <-- 21 -->        PDF

(


Slika 6. Srednja visina provenijencija u pokusu Glasinačko polje – Sokolac


Figure 6Average height of provenances in the experimental plot Glasinac filed – Sokolac




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 22     <-- 22 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


Varijabilnost srednje visine – Average height


Srednja visina na oglednoj plohi kretala se od 7,77 m
kod provenijencije Olovo, do 8,82 m kod provenijencije
Romanija Glasinac, dok je kontrolna površina imala
manju prosječnu visinu i od Olovske provenijencije.
Najniže stablo izmjereno je kod provenijencije Bosanski
Petrovac, s visinom 1,40 m i pripadalo jeVklasi po
Kraftovoj kategorizaciji, dok je najveća visina izmjerena
također kod provenijencije Bosanski Petrovac i iznosila
je 11,3 m. Prosječna visina za cijelu plohu iznosi
8,25 m.Veće visine od prosjeka za pokus imale su provenijencije
Bugojno, Bosanski Petrovac, Šipovo, Romanija-
Glasinac, Romanija – Bioštica, Han Kram, te
sjemenska plantaža Doboj, dok su ostale imale ispod prosječne
visine (slika 6).


Analizom varijanse visina u pokusu dobili smo statistički
značajne razlike, i na unutar provenijencijskoj razini
(tablica 3), s tim da provenijencija Bosanski Petrovac
ima najveću F vrijednost.Također i na među provenijencijskoj
razini s veličinom F od 9,50 (tablica 3).


Post Hoc Testom je utvrđeno da u pogledu visina
najveću varijabilnost pokazuje Kontrolna površina,
koja značajno varira u odnosu na 11istraživanih provenijencija,
a provenijencije Olovo, Romanija Glasinac,
Zavidovići i Šipovo je slijede, jer pokazuju najveće varijabilnosti,
te svaka od njih značajno varira prema 10
provenijencija, a druge ih provenijencije slijede. S
druge strane provenijencija Romanija Bioštica pokazuje
najmanje variranje, značajno varira samo sa četiri
provenijencije.


Tablica 3. Rezultati unutra i među populacijske analize varijanse (F – veličina).


Table 3 Results of intra and inter population analyses of variance (F – size).


R.b. Provenijencija
Unutarpopulacijska varijabilnost
Intrapopulation variability
No. Provenance Promjer
BHD
Visina
Height
Ukupnu Temeljnica
Total basal area
Volumen
Volume
1. B 1,25* 10,51** 1,68* 3,75*
2. BP 3,27* 49,58** 3,43* 8,60**
3. Š 1,30* 5,27* 1,73* 1,04*
4. Z 3,92* 13,29** 4,72* 7,60**
5. RG 0,35* 4,05* 0,35* 1,33*
6. RB 5,47** 14,72** 6,14** 10,26**
7. O 5,50** 48,76** 5,48** 13,25**
8. HK 0,90* 9,27** 0,90* 0,96*
9. F 2,82* 14,92** 3,20* 4,28*
10. K 9,18** 42,45** 10,16** 16,43**
11. R 0,78* 7,02* 1,29* 3,44*
12. SPS 2,27* 13,67** 2,44* 4,30*
13. SPD 1,82* 14,82** 2,02* 3,01*
14. KON 10,41** 17,34** 8,57* 8,72**
Međupopulacijska varijabilnost
Interpopulation variability 4,95* 9,50** 4,59* 6,44**


* –značajnost 95 %
**– značajnost 99 %


Naknadnim Dankanovim testom prema stupnju
sličnosti izdvojeno je pet grupa, što je još jedan od pokazatelja
da kod ovog svojstva imamo značajnu varijabilnost.


Dobivena varijabilnost za ovo svojstvo upućuje da
u svrhu povećanja visina, a time i veće proizvodnosti,
za podizanje novih kultura ima smisla vršiti selekciju
između provenijencija kao i unutar samih provenijencija,
na razini familija i individua. Rezultati koje navodi
ErikssoniEkberg (2001) za smreku to potvrđuju,
iako je riječ o aditivnom efektu nasljeđivanja, s velikim
brojem gena.


Vrlo je interesantno da u prvom premjeru obavljenom
1990. godine provenijencija Bugojno (Mikić
1991) imala najveću prosječnu visinu. U ovom primjeru
registrirano je njeno bolje uspijevanje od strane
provenijencije Šipovo koja je iz sličnih ekoloških
uvjeta i provenijencije Romanija-Glasinac koja je iz
ekoloških uvjeta koji vladaju na pokusu. Kako su razlike
male i uz ovo pretjecanje provenijencija Bugojno i
dalje pokazuje dobar visinski prirast.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 23     <-- 23 -->        PDF

(


.


Slika 7. Drvna zaliha po ha provenijencija u pokusu Glasinačko polje – Sokolac


Figure 7Volume per ha of provenances in the experiment plot Glasinac filed – Sokolac


Testiranjem volumena Post Hoc Testom utvrđeno je Kao što je ranije rečeno, ovo je složeno svojstvo izda
u pogledu volumena najveće razlike pokazuje pro-vedeno na temelju preživljavanja, promjera i visine, te
venijencija Šipovo prema drugim provenijencijama, te je stoga i najznačajnije za procjenu proizvodnosti pronajviše
doprinosi varijabilnosti jer varira prema 11pro-venijencija. Kako je provenijencija Romanija – Glasivenijencija,
dok najmanju varijabilnost pokazuj Foča nac najbolja, odmah možemo zaključiti da je ona
pokazanom varijabilnošću prema četiri provenijencije. najbliža istraživanom lokalitetu i pokazuje da je njena


genetička struktura najbolje prilagođena lokalnim


Testiranje sprovedeno Dankanovim testom također
uvjetima koji vladaju na području Glasinačke visora


je potvrdilo postojanje statistički značajne varijabilnovni.
Ovdje se očekivalo i bolje rangiranje materijala


sti, jer su se provenijencije prema sličnosti izdvojile u
podrijetlom iz sjemenske plantaže “Stanari”, s obzirom


sedam skupina.


da su klonovi od kojih je podignuta podrijetlom s Ro




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


manijskog platoa, iz populacije (provenijencije) Knežinski
palež, koja ipak nije najbolje rangirana. Ovo je
tim značajnije, ako se zna da se na svim pokusnim površinama
tijekom prvih mjerenja 1990. godine pokazalo
da provenijencija Bugojno ima najbolji visinski i debljinski
prirast. Kako nismo u mogućnosti da usporedimo
naše dobivene podatke s nekim sličnim, možemo
se osvrnuti na rezultate dobivene kod drugih vrsta, pa se
može primijetiti da je između provenijencija na temelju
dva mjerenja primijećena pojava pretjecanja provenijencija,
o čemu kod ariša izvještavaPintarić(2000) u
bosanskohercegovačkom pokusu, a o čemu također izvještava
iJacques (1992) za zapadnu Europu. Na temelju
tih saznanja ovdje se potvrđuje pravilo da se
valjani zaključci iz testova provenijencija mogu donijeti
tek nakon 1/3 ophodnje za ispitivanu vrstu. Ipak i
rana selekcija ima smisla ako se želi materijal unositi na
ekstremna staništa, gdje u prvim fazama svoga razvoja
treba što prije ojačati i prekriti željenu površinu. Za pošumljavanja
u normalnim uvjete, gdje se ne traži brzi
rast u mladosti za pošumljavanje treba koristiti kasnijim
rezultatima dobivenim iz testova provenijencija.


Ovdje je potrebno da se kritički analizira reprodukcijski
materijal podrijetlom iz sjemenskih sastojina, jer
nije ispunio očekivanja, niti je pokazao željenu proizvodnost.
Prilikom osnivanja plantaža iz kojih je uporabljen
sjemenski materijal, težilo se da u njima
proizvodimo superioran i kvalitetan selekcionirani sjemenski
materijal, visokih proizvodnih mogućnosti i
koji treba biti potpuno genetički superioran u odnosu
na neselekcionirani proizveden u neuređenim sjemenskim
sastojinama. Kako se prilikom osnivanja pokusa
od tog materijala očekivalo da će biti superioran po
svim željenim svojstvima, na temelju analize rezultata
iz ovog pokusa to nije slučaj. U ovom istraživanju
dobri rezultati su potpuno izostali, jer se analizirani
materijal podrijetlom iz sjemenskih plantaža pokazao
kao jako loš, a kod nekih analiziranih svojstava tek kao
osrednji. Kao primjer kod analiziranih svojstava biljaka
podrijetlom iz sjemenske plantaže Doboj imamo
lošije rezultate za neselekcioniranim biljnim materijalom
iz bliskih populacija: Romanija-Bioštica, Romanija-
Glasinac i Han Kram. To ipak ne znači da treba
napustiti daljnje osnivanje sjemenskih plantaža, nego
treba preispitati metode selekcije koje su primijenjene,
kao i samu tehniku osnivanja plantaža u Bosni i Hercegovini.
Možemo i pretpostaviti da razlog ovome treba
potražiti u slabo postavljenom kriteriju selekcije majčinskih
stabala, orteta, jer je selekcija vršena početkom
60-tih godina prošloga stoljeća, te je selekcija i osnivanja
plantaža provođeno u cilju stjecanja novih iskustava
i saznanja. Također, ovdje je možda prisutna i
metodološka pogreška prilikom podizanja plantaža o
kojoj se govorilo kod klonske sjemenske plantaže običnog
bora “Koziji grm”(Ballian iBožić 2004), jer
klonski materijal nije testiran i selekcioniran po fenotipu
testirani prije podizanja plantaže, što je vrlo čest
slučaj kod sjemenskih plantaža prve generacije. Drugi
problem je možda i u malom području gdje je izvršena
selekcija plus stabala, a možda su i slabe genetičke
strukture, jer su to pojedinačna stabla borova iz zadnje
faze sukcesije, koja su visoka i ravnog debla i vrlo lijepog
fenotipa, a koja su svoj fenotip formirala zbog prisutne
kompeticije sa susjednim stablima, većinom
drugim vrstama, prije svega jelom i smrekom, ili zbog
gustog sklopa u ranim fazama razvoja (slika 3).Također
ovdje nesmijemo zaboraviti da je možda u pitanju i povratni
učinak o čemu pišu Eriksson i Ekberg
(2001), a što je posljedica podizanja sjemenskih plantaža
izvan prirodnog rasprostiranja vrste, a u svrhu povećanja
učestalosti rađanja sjemenom. Inače genetička
struktura je istraživana i u klonskoj sjemenskoj plantaži
običnog bora Sarajevo, koja ima 20 klonova (Šamin gaj)
(Ballian i sur.2005), a koja je pokazala niže vrijednosti
heterozigotnosti, dok sjemenska plantaža Stanari
Doboj nije još analizirana. Te niže vrijednosti mogu
proizlaziti iz malog broja klonova u sjemenskoj plantaži,
ali i slabe genetičke konstitucije, jakih srodničkih
odnosa s pojavom inbridinga, što vodi depresiji kod potomstva.
Kako se ovdje radi o plantažama koje predstavljaju
plus stabla-ortete, iz po jedne populacije,
možemo ih smatrati u ovom istraživanju i za predstavnike
tih provenijencija. Kako su u pokusu slabo rangirane,
u okolišnim prilikama koje karakteriziraju pokus,
to ne znači da će u okolišu iz kojega potječu biti loš
izbor, jer se moramo podsjetiti da je fenotip kojeg ovdje
promatramo nastao iz interakcije genotipa i okoliša.


Na temelju rezultata ovoga pokusa dobili smo da je
lokalna provenijencija uporabljena u ovom pokusu najbolja,
te za podizanje novih nasada na tom području
treba koristiti samo lokalni materijal. Inače ovo se potpuno
podudara sa suvremenim stavovima o očuvanju
autohtonog genofonda, a što se već i dugi niz godina
zagovara u zemljama s intenzivnim šumarstvom i što
se potvrđuje kroz mnoga istraživanja (Eriksson
2008).


ZAKLJUČCI – Conclusion


Analizom veličine srednjeg promjera, temeljnice,
visine i drvne zalihe na pokusnoj površini dobili smo
da je provenijencija Romanija-Glasinac imala najbolje
rezultate. Uzimajući u obzir loše stanišne uvjete iz
kojih potječe ova populacije moglo bi se zaključiti da
su njihovi dobri rezultati ostvareni zahvaljujući izuzetno
oštroj selekciji u nepovoljnim uvjetima i kvalitetnoj
genetičkoj konstituciji.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 25     <-- 25 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


Iako svojstvo preživljavanja nije statistički obrađe no,
jer spada u grupu kvalitativnih svojstava, jako je
značajno jer ima izravnog utjecaja na svojstvo drvne zalihe
po ha. Najbolje preživljavanje pokazala je provenijencija
Romanija-Glasinac, a najlošije provenijencija
Zavidovići, s najmanjim udjelom preživjelih biljaka.


Analizom visina stabala na oglednoj plohi utvrđena
je statistički značajna razlika, što znači da na pokusnoj
plohi i dalje postoji diferencijacija između zastupljenih
provenijencija. Najbolja je provenijencija Romanija-
Glasinac te Šipovo i Bugojno.


Prema tipu zemljišta, u ovom slučaju smeđim-vapnenačkim
(kalko-kambisol), te nadmorskoj visini i
ekološkim uvjetima koji vladaju na Glasinačkoj visoravni
najbolje odgovara provenijencija Romanija –Glasinac,
koja u ovim uvjetima ima najbolju proizvodnost.


LITERATURABallian,D., G.Božič,2004: Kontrola morfološke
identifikacije klonova iz sjemenske plantaže bijelog
bora “Koziji grm” pomoću izoenzimskih
markera. Radovi Šum. Fak. u Sarajevu, br. 1:
47–56.
Ballian, D., F. Bogunić, M. Konnert, 2005:
Usporedba molekularno genetičkih svojstava
sjemenskih plantaža običnog bora (Pinus sylvestrisL.)
u Bosni i Hercegovini. Rad. Šumar. Inst.
Jastrebarsko, 41(2): 7–16.
Dengler,A., 1938: Pines of foregin provenance in the
second generation. Zeitschr. F.U J. 70: 150–162.
For.Abs. 1, No 22.
Dizdarević,H., N.Prolić,F.Mekić,T.Mikić,


M. Vučetić, K.Pintarić, D.Luteršek, D.
Gavrilović, M.Uščuplić,V.Lazarev, I.
Vukorep,V.Stefanović, L.Miloslavić,


J. Vrljičak,1987: Revizija postojećih i izbor
novih sjemenskih sastojina na području SR BiH.
Rukopis. Sarajevo. Str. 452.


Eriksson,G., 2008:Pinus sylvestris-Recent genetic
research. Department of plant biology and forest
Genetics, Genetic center, SLU, Uppsala, Sweden.
Str. 112.


Eriksson, G., I. Ekberg, 2001: An Introduction to
Forest Genetics. SLU Repro, Uppsala. Str. 166.


Giertych, M., 1976: Racial variation: Genetics of
Scots pine (Pinus sylvestrisL.)Annales forestales,
7/3: 59–105, Zagreb.


Giertych,M., 1976: Summary resultsof IUFRO 1938
and 1939 provenance experiment. Height growth.
Silvae Genet. 25:154–164.


Giertych,M., J.Oleksyn,1992: Studies on genetic
variation in Scots pine (Pinus sylvestrisL.)coordinated
by IUFRO. Silvae Genet:41:133–143.


Dobivene srednje veličine za bijeli bor u ovom pokusu
ukazuju da neke provenijencije nadmašuju prvi
bonitet, ako ih usporedimo s podacima iz tablica drvnih
zaliha jednodobnih šuma. S obzirom da se pouzdani zaključci
o proizvodnim mogućnostima neke vrste, a tako
i provenijencije unutar vrste, mogu donijeti tek poslije
jedne trećine predviđene ophodnje, dobiveni rezultati
za sada su samo djelomično pouzdani kod donošenja
zaključka koja bi bila najbolja provenijencija koju možemo
koristiti pri introdukciji na unaprijed definiranom
staništu, dok će valjani zaključci biti doneseni u idućem
razdoblju.


Prisutna varijabilnost unutar i između provenijencija,
a koja je registrirana u ovom pokusu, može se
iskoristiti za naknadne selekcije materijala kod podizanje
intenzivnih kultura ili sjemenskih plantaža.


– References
Hegi, G., 1906: Illustrierte Flora von Mitteleuropa,
vol. 3,Swertia, 1973–1976. J. F.Lehmanns, Münich,
Germany.
Jacques, D., 1992: Early Tests in European Larch
Pro venance Trials in Belgium. Proceedeing:
IUFRO Centennial Meeting of the IUFROWorking
Party S2-02-07. Berlin.
Mikić,T.,1991: Primjena metoda oplemenjivanja u
podizanju intezivnih kultura šumskog drveća u
cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim
produkcionim periodom. Izvještaj za period
1989–1990 u okviru D.C.VII.Sarajevo.
Patlaj, J. N., 1964: Vlijanie geograficeskogo proischożdenia
semian na rost i ustojcivost sosny v
kulturach severnoj lovobereżnoj casti USSR.
Ukr. Sel. Choz, Ak. Kier. (Autoreferat).
Pintarić,K., 2000: 30 godina istraživanja na arišu
različitih provenijencija u Bosni. Šumarski list,
broj 3–4, str. 143–156, Zagreb.
Pintarić,K., 2002: Šumsko-uzgojna svojstva i život
važnijih vrsta šumskog drveća. Sarajevo: Udruženje
šumarskih inžinjera i tehničara Federacije
Bosne i Hercegovine. Str. 221.
Scamoni, A., 1950: Überdie weitere Entwicklung
Künstlicher Kiefernkreuzungen in Eberswalde
Züchter 20 (1/2): 39–42.
Schober,R., 1995: Ertragstafeln wichtiger Baumarten,
J. D. Sauerländer’s Verlag, Frankfurt am
Main. Str. 166.
Stefanović,V.,1958: Zajednica bijelog bora (Pinetum
silvestris dinaricum) i neke njene karakteri


stike na području zapadne Bosne. Radovi Polj.–
Šum. Fak. u Sar., br 3.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 26     <-- 26 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


Stefanović,V., 1980: Ekotipska diferencijacija bi-cijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Po sebno
jelog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Herce-izdanje br. 17. Sarajevo.
govini. Posebna izdanja br. 13. Sarajevo.


Vidaković, M. iA. Krstinić, 1985: Genetika i
Stefanović,V.,Beus,V.,Burlica,Č.,Dizdare -oplemenjivanje šumskog drveća. Zagreb.


vić,H., Vukorep, I. 1983: Ekološko-vegeta-


SUMMARY: Experimental regional division of Scots pine (Pinus sylvestris
L.) in Bosnia and Herzegovina was initiated with development of framework of
the program “Revision of existing and selection of new seed stands, and study
of biological traits of Norway spruce, silver fir, Scots pine and European black
pine in the function of production of qualitative seed needed for forestry in
SRBiH”. During 1989 test surface in Glasinac filed – Sokolac was established
with 11 provenances, material from two seed plantations and control group.


Research was carried out on diameters, basal areas, heights, volume of
medium tree, and total volume per ha of trees which are 21 years old.


Analyses carried out on size of medium diameter, basal area, height, and
volume on the test surface showed that provenance Romanija-Glasinac had
best results. Taking into consideration poor conditions in the place of origin of
this population, conclusion could be made that their good results were obtained
based on the extremely competitive selection in the unfavorable conditions,
and on qualitative genetic construction.


Although the trait of survival is not statistically processed because it belongs
to the group of qualitative traits, it is very significant because it does not
have direct influence to the trait of volume per ha. The best survival was demonstrated
by the provenance Romanija-Glasinac, and the poorest by the provenance
Zavidovići with minimal portion of survived plants.


Statistically significant difference was determined by analysing the height
of trees in the test surface, meaning that differentiation between the provenances
is still present on the test surface. The best provenances are Romanija-
Glasinac, Šipovo, and Bugojno.


According to the soil type, which is in this case brown limestone (calcocambisol),
sea level, and ecological conditions at the Glamoč plateau, the
best provenance is Romanija – Glasinac which has the best productivity under
these conditions.


Obtained medium heights for Scots pine in this experiment showed that
some provenances go above site class I. if they are compared with data from
volumetric tables for even aged forests. According to the Wiedemann’s volumetric
tables, the provenance Romanija – Glasinac is significantly larger in
regards to average basal area and volume from volumetric tables for the site
class I. of habitat.


Reliable conclusions about productive possibilities of some species, and of
a provenance inside some species, can be made only after one third of estimated
fertilization. Having that in mind, obtained results up to now are only partially
reliable when making conclusions about which provenance is the best
for introduction on the defined habitat while good conclusions will be reached
in the following period.


Present variability intra and inter provenances, which is registered in this
experiment, can be used for subsequent selections of material when installing
intensive clone or seed plantation.


Key words:Scots pine, provenance trial, diameter, bosal area, volume