DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 16     <-- 16 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


površina s 13 glavnih provenijencija, odnosno materijalom
iz sjemenskih objekata i klonskih sjemenskih
plantaža (Šamin gaj – Sarajevo i Stanari – Doboj). Budući
da se predložena rajonizacija distribucije sjemena
zasniva na klimatskim, ekološko-tipološkim karakteristikama
(Stefanović i sur.1983), koje su dosta nepouzdane,
nametnula se potreba za eksperimentalnom
rajonizacijom, odnosno testiranjem reprodukcijskog
materijala iz sjemenskih sastojina u različitim stanišnim
uvjetima.


Pokusi provenijencija predstavljaju jednu od metoda
izučavanja genetičke varijabilnosti običnog bora. Stoga
su se pokusi provenijencija s običnim borom pokrenuli
relativno davno u europskim okvirima. Cilj je tih istraživanja
zanimanje za pojedina obilježja drveća, odnosno
odgovor na pitanje u kojoj mjeri su neka svojstva varijabilna
i kako se nasljeđuju, odnosno kako se prenose na
potomstvo (Vidaković i Krstinić 1985). Među
prvim je pokusima u Europi onaj koji je postavioDengler
(1938), a proučavao je populaciju običnog bora
nastalu iz slobodnog oprašivanja i odraslu unutar određene
provenijencije. Istraživanjem je utvrdio razlike u
visinama između potomstava i majčinskih stabla, a to je
da visina predstavlja svojstvo koje je pod visokom gene-
tičkom kontrolom. Do sličnih rezultata poslije dolaze
Scamoni (1950) iPatlaj (1964). U smislu kvalitete
stabala rezultati istraživanja objavljenih do sada mnogo
su precizniji, tako Scamon i (1950) zaključuje da
svojstvo zakrivljenosti debla predstavlja dominantno
svojstvo i nalazi se pod visokom genetičkom kontrolom,
te stoga potomstvo stabala s negativnim svojstvom, u
ovom slučaju sa zakrivljenošću debla, obično naslijedi
zakrivljenost.To se, također, odnosi i na niz svojstava,
kao što su kut insercije grana, rašljavost i slično.


Nova istraživanja u pokusima provenijencija bave
se analizama genetičkog zagađenja i adaptabilnosti
običnog bora, jer je kroz više stoljeća dolazilo do miješanja
sjemena iz svih dijelova prirodnog rasprostiranja,
što je dovelo do narušavanja genofonda autohtonih rasa
(Giertych 1976a i b,GiertychiOleksyn1992).


Što se tiče istraživanja varijabilnosti običnog bora
Bosni i Hercegovini, ona je rađena na temelju raspro-


Slika 1. Pokusna površina Glasinac – Sokolac
(Bosna i Hercegovina)


Figure 1The provenance trial Glasinac – Sokolac
(Bosnia and Herzegovina)


stiranja običnog bora, odnosno na temelju nekih morfoloških
i fizioloških svojstava, a kao rezultat je izdvojeno
pet rasa, odnosno varijeteta i formi (Stefanović
1980), uz prisutnu veliku unutarvrsnu varijabilnost.


Hegi (1906) već ranije u Europi na temelju oblika
krošnje, boje, dužine i širine iglica, zatim oblika češera
i obojenosti muških cvasti bijeli bor raščlanjuje na niže
sistematske jedinice, odnosno u jedanaest različitih
rasa, varijeteta i formi.


Prvim rezultatima iz ovog pokusa provenijencija
Mikić (1991 ukazuju na razlike između provenijencija
u visinskom rastu, gdje su se superiornim pokazale
provenijencije podrijetlom s dolomita, posebice ona s
područja Bugojna.


Cilj istraživanja je: priznatim metodama za testiranje
provenijencija odrediti koja je najbolja provenijencija
za ekološke uvjete koji vladaju na Glasinačkoj
visoravni, prema prsnom promjeru, visini, temeljnici i
volumenu, a na temelju sinteze svih analiziranih svojstava
dati preporuku za uporabu najbolje provenijencije
u aktivnostima na podizanju umjetnih nasada
običnog bora, u svrhu boljeg iskorištenja proizvodnih
potencijala tla i povećanja proizvodnosti šuma.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Tijekom mjeseca srpnja 2007. godine izmjerene su
biljke u pokusu običnog bora podignutom na lokalitetu
Glasinačkog polja, kod Sokolca (slika 1), u starosti biljaka
od 21 godinu. Izmjerom su obuhvaćeni sljedeći
taksacijski elementi: prsni promjeri i visine svih stabala
na pokusnoj plohi.


Prsni su promjeri mjereni promjerkom s milimetarskom
podjelom, dok su visine stabala mjerene pomoću
letve, a ona veća, koja se nije moglo izmjeriti letvom,
pomoću visinomjera.


Na temelju izmjerenih promjera stabala obračunata
je temeljnica za pojedinačna stabla, a zatim i volumenu
pojedinačnih stabala uporabom Preslerove (Pressler)
jednadžbe za približno računanje volumena stabla.


Podaci o veličinama promjera, temeljnica, visina i
volumena pojedinačnih stabala po provenijencijama
statistički su obrađeni analizom varijance u svrhu utvrđivanja
stupnja varijabilnosti unutar i između provenijencija.
Kao krajnji rezultat ove analize dobili smo
pokazatelje deskriptivne statistike, zatim rezultate kla