DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 20     <-- 20 -->        PDF

D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588


Tablica 2. Srednje veličine za istraživana svojstva u pokusu


Table 2 Average for researched traits in the experiment plot


R.b.
No.
Provenijencija
Provenance
Broj
biljaka
Number
of trees
Srednji
promjer
Average
BHD(cm)
Temeljnica
prosječnog
stabla
Basal area
of the average
trees (m
2
)
Ukupna
temeljnica
po ha
Total basal
area per ha
(m
2
)
Srednja
visina
Average
height
(m)
Volumen
prosječnog
stabla
Volume of
average trees
(m
3
)
Drvna zaliha
po ha
Volume
per ha
(m
3
)
1. B 137 13,45 0,0142 24,3175 8,75 0,0410 70,21
2. BP 126 13,24 0,0137 21,5775 8,38 0,0378 59,53
3. Š 132 13,91 0,0151 24,9150 8,81 0,0439 72,43
4. Z 112 12,43 0,0121 16,9400 7,80 0,0311 43,54
5. RG 154 13,48 0,0146 28,1050 8,82 0,0424 81,62
6. RB 147 13,24 0,0137 25,1737 8,50 0,0384 70,56
7. O 143 11,93 0,0111 19,8412 7,77 0,0284 50,76
8. HK 140 13,31 0,0139 24,3250 8,41 0,0385 67,37
9. F 130 13,07 0,0134 21,7750 8,20 0,0362 58,82
10. K 136 12,59 0,0124 21,0800 7,95 0,0325 55,25
11. R 146 13,05 0,0133 24,2725 8,19 0,0359 65,51
12. SPS 148 12,86 0,0129 23,8650 8,18 0,0348 64,38
13. SPD 157 12,71 0,0126 24,7275 8,29 0,0344 67,51
14. KON 103 11,72 0,0107 13,7762 7,54 0,0266 34,24
Prosjek za pokus
Average per exp. plot 136,5 12,92 0,0131 22,4779 8,25 0,0358 61,55


Analizom varijance za svojstvo promjera, unutar
svih provenijencija dobivena je statistički značajna razlika
između familija (tablica 3), što daje jednu posebnu
kvalitetu u selekciji, jer možemo izdvojiti unutar svake
provenijencije superiornije familije, a unutar familija
superiorna natprosječna stabla. Na taj način možemo
značajno povećati genetičku dobit (Vidaković iKrstinić
1985). Na međupopulacijskoj razini dobili smo
statistički značajnu razliku, a F vrijednost je 4,95 (tablica
3), što nas upućuje na postojanje genetičkih razlika
između provenijencija. Na temelju provedenog testa,
Post HocTesta, možemo primijetiti da najveću varijabilnost
prema drugim provenijencijama pokazuje provenijencija
Olovo, čak prema 10 provenijencija, te najviše


Varijabilnost srednje temeljnice –


Najveća temeljnica prosječnog je kod provenijenciji
Šipovo sa veličinom od 0,0151 m2, dok je najmanja bila


2


kod provenijencije Olovo sa 0, 0111m. Prosječna veličina
srednje temeljnice na cijeloj pokusnoj površini iz


2


nosi 0,0131 m. I kod ovog svojstva stabla na kontrolnoj
površini pokazuju najmanju veličinu temeljnice. Veće
temeljnice prosječnog od prosječne imamo kod provenijencija
Bugojno, Bosanski Petrovac, Šipovo, Han Kram,
Rogatica, Romanija-Glasinac, Romanija-Bioštica, Foča,
kao i kod svojstva promjera (tablica 2, slika 5).


Najveću ukupnu prosječnu temeljnicu preračunato


po hektaru imamo kod provenijencije Romanija Glasi


doprinosi varijabilnosti. Što se tiče najmanjeg variranja,
ono je registrirano samo prema 3 provenijencije, a takvo
grupiranje pokazuju provenijencije Rogatica, Foča, Bosanski
Petrovac, Han Kram i Sjemenska plantaža Sarajevo,
te najmanje doprinose variranju..


Također je proveden i Dankanov test, koji prema
sličnosti pokazuje grupiranje provenijencija u šest sku-
pine.Tako rezultati provedenog testa ukazuju na značajnu
varijabilnost između provenijencija za svojstvo
promjera stabla. Ovo nas upućuje da u svrhu povećanja
promjera, a time i proizvodnosti, u novopodignutim
kulturama ima smisla vršiti selekciju između provenijencija,
kao i unutar samih provenijencija, na razini familija
i individua.


Average basal areas


veći broj preživjelih biljka, uz relativno velik promjer
(154 u pokusu ili 1925 po ha). Po ovom svojstvu je najlošija
provenijencija Zavidovići, uz relativno mali broj
preživjelih biljka, daleko ispod prosjeka, što se odražava
i na ukupnu temeljnicu. Inače osam provenijencija
pokazalo je iznadprosječnu veličinu temeljnice
(tablica 2, slika 5). I u ovom slučaju kontrolna površina
pokazala se najlošijom.


Analizom varijance na unutar provenijencijskoj razinu
dobili smo statistički značajnu varijabilnost unutar
svih provenijencija, kao i kontrole (tablica 3), a varijabilnost
je statistički značajna i između analiziranih pro


2


nac sa 28,1050 m/ha jer kod te provenijencije imamo i venijencija, s F veličinom od 4,52.