DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Varijabilnost srednje visine – Average height Srednja visina na oglednoj plohi kretala se od 7,77 m kod provenijencije Olovo, do 8,82 m kod provenijencije Romanija Glasinac, dok je kontrolna površina imala manju prosječnu visinu i od Olovske provenijencije. Najniže stablo izmjereno je kod provenijencije Bosanski Petrovac, s visinom 1,40 m i pripadalo jeVklasi po Kraftovoj kategorizaciji, dok je najveća visina izmjerena također kod provenijencije Bosanski Petrovac i iznosila je 11,3 m. Prosječna visina za cijelu plohu iznosi 8,25 m.Veće visine od prosjeka za pokus imale su provenijencije Bugojno, Bosanski Petrovac, Šipovo, Romanija- Glasinac, Romanija – Bioštica, Han Kram, te sjemenska plantaža Doboj, dok su ostale imale ispod prosječne visine (slika 6). Analizom varijanse visina u pokusu dobili smo statistički značajne razlike, i na unutar provenijencijskoj razini (tablica 3), s tim da provenijencija Bosanski Petrovac ima najveću F vrijednost.Također i na među provenijencijskoj razini s veličinom F od 9,50 (tablica 3). Post Hoc Testom je utvrđeno da u pogledu visina najveću varijabilnost pokazuje Kontrolna površina, koja značajno varira u odnosu na 11istraživanih provenijencija, a provenijencije Olovo, Romanija Glasinac, Zavidovići i Šipovo je slijede, jer pokazuju najveće varijabilnosti, te svaka od njih značajno varira prema 10 provenijencija, a druge ih provenijencije slijede. S druge strane provenijencija Romanija Bioštica pokazuje najmanje variranje, značajno varira samo sa četiri provenijencije. Tablica 3. Rezultati unutra i među populacijske analize varijanse (F – veličina). Table 3 Results of intra and inter population analyses of variance (F – size). R.b. Provenijencija Unutarpopulacijska varijabilnost Intrapopulation variability No. Provenance Promjer BHD Visina Height Ukupnu Temeljnica Total basal area Volumen Volume 1. B 1,25* 10,51** 1,68* 3,75* 2. BP 3,27* 49,58** 3,43* 8,60** 3. Š 1,30* 5,27* 1,73* 1,04* 4. Z 3,92* 13,29** 4,72* 7,60** 5. RG 0,35* 4,05* 0,35* 1,33* 6. RB 5,47** 14,72** 6,14** 10,26** 7. O 5,50** 48,76** 5,48** 13,25** 8. HK 0,90* 9,27** 0,90* 0,96* 9. F 2,82* 14,92** 3,20* 4,28* 10. K 9,18** 42,45** 10,16** 16,43** 11. R 0,78* 7,02* 1,29* 3,44* 12. SPS 2,27* 13,67** 2,44* 4,30* 13. SPD 1,82* 14,82** 2,02* 3,01* 14. KON 10,41** 17,34** 8,57* 8,72** Međupopulacijska varijabilnost Interpopulation variability 4,95* 9,50** 4,59* 6,44** * –značajnost 95 % **– značajnost 99 % Naknadnim Dankanovim testom prema stupnju sličnosti izdvojeno je pet grupa, što je još jedan od pokazatelja da kod ovog svojstva imamo značajnu varijabilnost. Dobivena varijabilnost za ovo svojstvo upućuje da u svrhu povećanja visina, a time i veće proizvodnosti, za podizanje novih kultura ima smisla vršiti selekciju između provenijencija kao i unutar samih provenijencija, na razini familija i individua. Rezultati koje navodi ErikssoniEkberg (2001) za smreku to potvrđuju, iako je riječ o aditivnom efektu nasljeđivanja, s velikim brojem gena. Vrlo je interesantno da u prvom premjeru obavljenom 1990. godine provenijencija Bugojno (Mikić 1991) imala najveću prosječnu visinu. U ovom primjeru registrirano je njeno bolje uspijevanje od strane provenijencije Šipovo koja je iz sličnih ekoloških uvjeta i provenijencije Romanija-Glasinac koja je iz ekoloških uvjeta koji vladaju na pokusu. Kako su razlike male i uz ovo pretjecanje provenijencija Bugojno i dalje pokazuje dobar visinski prirast. |