DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Iako svojstvo preživljavanja nije statistički obrađe no, jer spada u grupu kvalitativnih svojstava, jako je značajno jer ima izravnog utjecaja na svojstvo drvne zalihe po ha. Najbolje preživljavanje pokazala je provenijencija Romanija-Glasinac, a najlošije provenijencija Zavidovići, s najmanjim udjelom preživjelih biljaka. Analizom visina stabala na oglednoj plohi utvrđena je statistički značajna razlika, što znači da na pokusnoj plohi i dalje postoji diferencijacija između zastupljenih provenijencija. Najbolja je provenijencija Romanija- Glasinac te Šipovo i Bugojno. Prema tipu zemljišta, u ovom slučaju smeđim-vapnenačkim (kalko-kambisol), te nadmorskoj visini i ekološkim uvjetima koji vladaju na Glasinačkoj visoravni najbolje odgovara provenijencija Romanija –Glasinac, koja u ovim uvjetima ima najbolju proizvodnost. LITERATURABallian,D., G.Božič,2004: Kontrola morfološke identifikacije klonova iz sjemenske plantaže bijelog bora “Koziji grm” pomoću izoenzimskih markera. Radovi Šum. Fak. u Sarajevu, br. 1: 47–56. Ballian, D., F. Bogunić, M. Konnert, 2005: Usporedba molekularno genetičkih svojstava sjemenskih plantaža običnog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercegovini. Rad. Šumar. Inst. Jastrebarsko, 41(2): 7–16. Dengler,A., 1938: Pines of foregin provenance in the second generation. Zeitschr. F.U J. 70: 150–162. For.Abs. 1, No 22. Dizdarević,H., N.Prolić,F.Mekić,T.Mikić, M. Vučetić, K.Pintarić, D.Luteršek, D. Gavrilović, M.Uščuplić,V.Lazarev, I. Vukorep,V.Stefanović, L.Miloslavić, J. Vrljičak,1987: Revizija postojećih i izbor novih sjemenskih sastojina na području SR BiH. Rukopis. Sarajevo. Str. 452. Eriksson,G., 2008:Pinus sylvestris-Recent genetic research. Department of plant biology and forest Genetics, Genetic center, SLU, Uppsala, Sweden. Str. 112. Eriksson, G., I. Ekberg, 2001: An Introduction to Forest Genetics. SLU Repro, Uppsala. Str. 166. Giertych, M., 1976: Racial variation: Genetics of Scots pine (Pinus sylvestrisL.)Annales forestales, 7/3: 59–105, Zagreb. Giertych,M., 1976: Summary resultsof IUFRO 1938 and 1939 provenance experiment. Height growth. Silvae Genet. 25:154–164. Giertych,M., J.Oleksyn,1992: Studies on genetic variation in Scots pine (Pinus sylvestrisL.)coordinated by IUFRO. Silvae Genet:41:133–143. Dobivene srednje veličine za bijeli bor u ovom pokusu ukazuju da neke provenijencije nadmašuju prvi bonitet, ako ih usporedimo s podacima iz tablica drvnih zaliha jednodobnih šuma. S obzirom da se pouzdani zaključci o proizvodnim mogućnostima neke vrste, a tako i provenijencije unutar vrste, mogu donijeti tek poslije jedne trećine predviđene ophodnje, dobiveni rezultati za sada su samo djelomično pouzdani kod donošenja zaključka koja bi bila najbolja provenijencija koju možemo koristiti pri introdukciji na unaprijed definiranom staništu, dok će valjani zaključci biti doneseni u idućem razdoblju. Prisutna varijabilnost unutar i između provenijencija, a koja je registrirana u ovom pokusu, može se iskoristiti za naknadne selekcije materijala kod podizanje intenzivnih kultura ili sjemenskih plantaža. – References Hegi, G., 1906: Illustrierte Flora von Mitteleuropa, vol. 3,Swertia, 1973–1976. J. F.Lehmanns, Münich, Germany. Jacques, D., 1992: Early Tests in European Larch Pro venance Trials in Belgium. Proceedeing: IUFRO Centennial Meeting of the IUFROWorking Party S2-02-07. Berlin. Mikić,T.,1991: Primjena metoda oplemenjivanja u podizanju intezivnih kultura šumskog drveća u cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim produkcionim periodom. Izvještaj za period 1989–1990 u okviru D.C.VII.Sarajevo. Patlaj, J. N., 1964: Vlijanie geograficeskogo proischożdenia semian na rost i ustojcivost sosny v kulturach severnoj lovobereżnoj casti USSR. Ukr. Sel. Choz, Ak. Kier. (Autoreferat). Pintarić,K., 2000: 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni. Šumarski list, broj 3–4, str. 143–156, Zagreb. Pintarić,K., 2002: Šumsko-uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća. Sarajevo: Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine. Str. 221. Scamoni, A., 1950: Überdie weitere Entwicklung Künstlicher Kiefernkreuzungen in Eberswalde Züchter 20 (1/2): 39–42. Schober,R., 1995: Ertragstafeln wichtiger Baumarten, J. D. Sauerländer’s Verlag, Frankfurt am Main. Str. 166. Stefanović,V.,1958: Zajednica bijelog bora (Pinetum silvestris dinaricum) i neke njene karakteri stike na području zapadne Bosne. Radovi Polj.– Šum. Fak. u Sar., br 3. |