DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 39     <-- 39 -->        PDF

S.Andrašev, M. Bobinac, S. Orlović: DIAMETER STRUCTURE MODELS OF BLACK POPLAR SELECTED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 589-603


Podunavlju. Disertacija, Šumarski fakultet Uni-Forest Science, 54 (12): 566–571,Prague, Czech
verziteta u Beogradu, p. 427. Republic.


Bailey, R.L., T.R.,Dell,1973: Quantifying diame-Marković,J., Z. Pudar, S. Rončević,1995:
ter distributions with the Weibull function. Fo-Zna čaj proizvodnje drveta topola i vrba kao sirorest
Scienece 19 (2): 97–104, Bethesda, USA. vinske osnove za industriju celuloze i papira u


Jugoslaviji. Radovi Instituta za topolarstvo, br.


Conte, S. D, C.deBoor,1980: Elementary numeri26:
5–19, Novi Sad.


cal analysis, algorithmic approach. Third edition.
McGraw-Hill Book Company, p 432, New
Marković,J., S. Rončević, Z. Pudar,1997:
York.
Izbor razmaka sadnje pri osnivnju zasada topola.


Topola, 159/160: 7–26, Novi Sad.


......, .. .., 1984: ............. ........ ..
........ . ....... ....... .........


Pudar,Z., 1986: Ekonomski aspekti proizvodnje dr...........,
2: 65–70, ......, .....
veta topole, Populus ×
euramericana (Dode)
Kotar, M., 2005: Zgradba, rast in donos gozda na


Guinier, cl. I-214 u zasadima različite gustine.
ekoloških in fizioloških osnovah. Zveza gozdar-


Radovi Instituta za topolarstvo, 17: 1–121, Novi
skih društev Slovenije in Zavod za gozdove Slo-


Sad.
venije, p. 500. Ljubljana.


StatSoft Inc., 2006: STATISTICA(data analysis soft-
Knoebel, B. R., H. E. Burkhart, D. E. Beck,


ware system).Version 7.1.
1986: A growth and yield model for thinned


Škorić,A., G.Filipovski, M.Ćirić,1985: Klastands
of yellow-poplar. Forest-Science-Mo no


si fikacija zemljišta Jugoslavije. Akademija nau graph
27. p. 62, Bethesda, USA.


ka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; Posebna
Knowe, S.A., G. S.Foster, R. J.Rousseau,W.


izdanja, knjiga LXXVIII; Odeljenje prirodnih i


matematičkih nauka, knjiga 13: 1–72, Sarajevo.
xing study: predicted diameter distributions.


L.Nance,1994: Easter cottonwood clonal mi-


Weibull,W.,1951:Astatistical distribution function
Can. J. For. Res, 24: 405–414, Ottawa, Canada.


of wide applicability. Journal of applied mechaKrznar,
A., 1987: Utjecaj debljinske strukture na vri


nics, 18: 293–297, NewYork, USA.
jednost sastojine. Šumarski list, 10–12: 631–344,


Zarnoch, S.J., T.R.Dell,1985:An evaluation of
Zagreb.


skewness and maximum likelihood estimators of
Lei,Y.,2008: Evaluation of three methods for estima-


Weibull parametrs. Forest Science, 31: 260–268,
ting theWeibull distribution parameters of Chi-


Bethesda, USA.
nese pine (Pinus tabulaeformis). Journal of


SAŽETAK: Cilj rada je utvrditi pogodnost Weibull-ove distribucije za konstrukciju
modela debljinske strukture više klonova topola sekcije Aigeiros
(Duby), uz primjenu tzv. “hibridnog sustava” nalaženja parametara modela
iz uzorka, pri čemu se za nalaženje nepoznatog parametra lokacije (a) modela
koristi više percentila minimalnog promjera u rasponu od 0÷dmin. Također, cilj
rada je ispitati promjenu parametara modela u zavisnosti od starosti nasada i
klona topole, kao i njihov odnos s elementima rasta nasada (dg, G).


Istraživanja su obavljena u pokusnom nasadu starom 20 godina, koji se sas toji
od više klonova (sorti) crnih topola sekcije Aigeiros (Duby): S6-36, NS1-3,
NS11-8, Pannonia, PE 19/66 i S6-7. Nasad je osnovan na zemljištu tipa fluvisol,
pjeskovito-ilovaste forme, pri razmaku sadnje od 5 × 5 m (400 stabala po hektaru),
sa sadnicama tipa 2+0. U pokusnom nasadu svaki klon ima četiri reda
(ponavljanja) i po 20–25 biljaka u svakom redu. U pokusnom nasadu su periodično
mejreni prsni promjeri svih stabala (s točnošću od 1 mm), nakon prve,
druge, pete, osme, dvanaeste, sedamnaeste i dvadesete godine od osnivanja.
Mjereni prsni promjeri stabala u svakom redu, za svaki istraživani klon i godinu
izmjere, predstavljali su uzorak stabala za konstrukciju modela debljinske struk ture
(ukupno 168 uzoraka). Za svaki uzorak stabala izračunata je temeljni ca,
kao zbroj temeljnica svih stabala, te izračunat srednji promjer po temeljnici.


Kao model izabrana je Weibull-ova distribucija s tri parametra, čija je
funkcija gustoće definirana izrazom (1), a kumulativne distribucije izrazom