DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 40     <-- 40 -->        PDF

S.Andrašev, M. Bobinac, S. Orlović: DIAMETER STRUCTURE MODELS OF BLACK POPLAR SELECTED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 589-603


(2). Za nalaženje nepoznatih parametara Weibull-ove distrbucije korišten je
tzv. “hibridni sustav”, odnosno metoda momenata u kombinaciji s metodom
percentila (Knoebel, et al, 1986). Parametar položaja (a) dobiven je po metodi
percentila, pri čemu su korišteni sljedeći percentili minimalnog promjera:
0,00; 0,01; 0,05; 0,10; 0,15; 0,20; 0,25; 0,30; 0,35; 0,40; 0,45; 0,50; 0,55;
0,60; 0,65; 0,70; 0,75; 0,80; 0,85; 0,90; 0,95; 0,99; 1,00. Parametri skaliranja


(b)i oblika (c) dobiveni su po metodi momenata, pri čemu je za njihovo nalaženje
izvršeno oduzimanje mjerenih veličina (prsnih promjera) od prethodno definiranog
parametra “a”. Ova metoda zasniva se na jednadžbama prvog (x-) i
drugog (x–2) običnog momenta Weibull-ove dvoparametarske distribucije (5,
6). Procijenjena varijanca (s2) Weibull-ove distribucije definirana je izrazom
(7), a koeficijent varijacije (cv) izrazom (8). Nalaženjem prvog i drugog običnog
momenta, kao i koeficijenta varijacije iz uzorka i stavljanjem u formulu 8,
koeficijent varijacije je funkcija samo jednog parametra (c), te se može dobiti
postupkom iteracije. U radu je korištena kombinacija metode sekante i metode
polovljenja intervala uz unaprijed zadanu točnost od 10-6(Conte i de Boor,
1973). Dobivena veličina parametra „c“ poslužila je da se dobije veličina parametra
“b” iz relacije (9). Za svaki od navedenih percentila u svakom ponavljanju
dobiven je parametar „a“ modela, a metodom momenata parametri
“b” i “c”. Zatim je izvršena usporedba empirijske debljinske strukture i modela
primjenom Anderson-Darling statistike (A2) (Anderson i Darling, 1954)
po formuli (10). Izbor percentila minimalnog promjera izvršen je na temelju
minimalne veličine A2statistike za sva 4 ponavljanja u okviru istog klona i starosti
nasada. Za svaki od izabranih percentila minimalnog promjera u okviru
svakog klona i starosti nasada izvršeno je ponovno nalaženje sva tri parametra
Weibull-ove distribucije za svako ponavljanje. Stupanj slaganja modela debljinske
strukture i empirijske distribucije izvršen je neparametarskim testom
Kolmogorov-Smirnova, nalaženjem |D| statistike (11). Dobiveni parametri
Weibull-ove distribucije po pojedinim ponavljanjima korišteni su za utvrđivanje
razlika između istraživanih klonova u pojedinim starostima (godina nakon
sadnje), pri čemu je korišten statistički test analize varijance i test najmanje
značajne razlike (NZR), na razini rizika od 5 %.


Istraživani klonovi ostvarili su značajne razlike u elementima rasta (dg, G)
na kraju istraživanog razdoblja od 20 godina, što pruža osnovu za njihovo
proizvodno diferenciranje. Na osnovi periodičnih izmjera prsnih promjera
utvrđen je različit rast istraživanih klonova u debljinu, u zavisnosti od starosti:
u početnom razdoblju razvoja klonovi Populus deltoides Bartr. ex Marsh.
(S6-7, NS1-3, PE 19/66, NS11-8, S6-36) rastu intenzivnije od klona Pannonia (Populus
× euramericana (Dode) Guinier), a kasnije klon Pannonia ima intenzivniji
rast, dok između klonova P. deltoides Bartr. ex Marsh. dolazi do
međusobnog diferenciranja. Tijekom cijelog razdoblja od 20 godina klon PE
19/66 ostvario je najveće veličine, kako srednjeg promjera po temeljnici (dg),
tako i ukupne temeljnice po hektaru (G) i izdvaja se od ostalih klonova po
testu NZR na razini rizika od 5 % (tablice 1, 2, grafikon 1).


Model Weibull-ove distribucije pokazao se pogodnim za modeliranje debljinske
strukture istraživanih klonova topola u različitim starostima nasada, a
primijenjena metoda nalaženja parametra položaja (a) modela Weibull-ove
distribucije pokazala je da se u 93,1 % istaživanog uzorka parametar „a“ nalazi
o rasponu od 50–90 %, a u 54,2 % u rasponu od 80–90 % minimalnog
promjera uzorka (grafikon 2). Usporedbom modela kumulativne distribucije i
empirijske kumulativne distribucije neparametarskim testom Kolmogorov-
Smirnova, povrđena je sličnost kod svih 168 uzoraka.


Uz male oscilacije s povećanjem starosti nasada povećavaju se parametri
položaja (a) i skaliranja (b), što je potvrđeno koeficijentom korelacije od 0,71
i 0,73 (grafikon 3). Tose manifestira u pomicanju krivulje modela debljinske