DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 43 <-- 43 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 UDK 630* 891 (001) USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSAI RECENTNOG DRVA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) COMPARISON SOME PHYSICALAND MECHANICAL PROPERTIES OFABONOSAND RECENT OAK (Quercus robur L.) 11 2 Tomislav SINKOVIĆ , Slavko GOVORČIN , Tomislav DUBRAVAC , 23 Valentin ROTH , Tomislav SEDLAR SAŽETAK: Ispitivanje nekih fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa s lokacije Oštra Luka i usporedba s istim svojstvima recentne hrastovine, cilj je ovog istraživanja. Ispitana je gustoća u apsolutno suhom stanju, totalno utezanje u radijalnom i tangencijalnom smjeru te totalno volumno utezanje. Od mehaničkih svojstava ispitana je statička čvrstoća na savijanje i čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima. Srednja vrijednost gustoće abonosa u apsolutno suhom stanju iznosi 0,704 g/cm3, srednja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru abonosa je 10,5 %, srednja vrijednost totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru abonosa je 18,6 %, srednja vrijednost totalnog volumnog utezanja abonosa je 27,6 %, srednja vrijednost statičke čvrstoća na savijanje abonosa je 101,3 MPa i srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima je 52,3 MPa. Od navedenih svojstava skoro sve su srednje vrijednosti abonosa hrasta signifikantno različite, odnosno veće od srednjih vrijednosti istih svojstava recentne hrastovine, osim kod čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima gdje ne postoji signifikantna razlika, a srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima abonosa hrasta manja je nego recentne hrastovine. Ključne riječi:abonos, nabonos, subfosilno drvo, eban (crni hrast odležao u zemlji), fizikalna i mehanička svojstva drva abonosa, fizikalna i mehanička svojstva recentne hrastovine UVOD – Introduction Abonos ili eban su termini koji u hrvatskom jeziku ženju abonosa osigurava nepovoljne uvjete za razvoj označavaju drvo koje je duže vrijeme bilo u tlu pod mikroorganizama i gljiva koji vrše destrukciju drva, a utjecajem vode tekućice i procesa humifikacije. Postoji taloženje minerala iz tekuće vode osigurava konzervavelik broj vrsta drva koje su do sada otkrivene, a bile su ciju i trajnost elemenata građe drva. Uslijed svih nave- u navedenim uvjetima, ali najcjenjenije i najčešće je denih čimbenika koji djeluju i doprinose nastanku drvo hrasta za koje se koristi i termin crni hrast. abonosa, isti mijenjaju kemijsku strukturu, fizikalna i mehanička svojstva takvog drva. Starost abonosa, od- Crna boja drva hrasta, odnosno abonosa, posljedica nosno vrijeme koje je drvo provelo u navedenim okol je međusobne kemijske reakcije trijeslovine u drvu i ženostima, kreće se od nekoliko tisuća do nekoliko ljeza u vodi (Ugrenović 1950).Tekuća voda u okru desetaka tisuća godina. 1 Dr. sc. Tomislav Sinković, dr.sc. Slavko Govorčin, Šumarski Dosadašnja istraživanja svojstava abonosa u Hrvatfakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, skoj (Govorčin iSinković 1994, 1995)ukazuju da e-mail: sinkovic@sumfak.hr, govorcin@sumfak.hr 2 su njegova kemijska svojstva gotovo jednaka kemij- Dr. sc. Tomislav Dubravac, dr.sc. Valentin Roth, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, skom sastavu recentne hrastovine, ali sa znantnim povee- mail: tomod@sumins.hr, rothv@sumins.hr ćanjem ekstraktivnih tvari i pepela. Gustoća abonosa u 3 Tomislav Sedlar dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta apsolutno suhom stanju podjednaka je ili malo veća od u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, e-mail: tsedlar@sumfak.hr recentne hrastovine. Utezanja abonosasu naprotiv čak |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 dvostruko veća od recentne hrastovine. Prema istraživanjima (Borgin, Tsoumis i Passialis, 1979) u Nor veškoj i Švedskojabonos pokazuje iste odno se gus toće i utezanja. Mehanička svojstva abonosa su smanjena (Horsky iReinprecht,1986;Govorčin i Sinković,1994, 1995), aposebno statička čvrstoća na savijanje.Abonos ili subfosilno drvo (Hor vat,1967, 1983) pokazuje vrlo veliku trajnost. Do sadašnja istraživanja svojstava abonosa u Europi (Voulgaridis i Pas sialis, 1990; Dzbenshni, 1970; Schniewind, 1990 i već spomenute) ukazuju na sličnosti u trendovima promjena nekih fizikalnih i mehaničkih svojstava, ali se apsolutni iznosi razlikuju zbog razlika svojstava hrastovine i uvjeta u kojima je ta hrastovina le- žala kako bi došlo do formiranja abonosa. Posebnostivisokavrijednostabonosaočitujeseu trajnosti, estetskimsvojstvima, crnojboji, akustičkim svojstvima,kaoistarosti. Odabonosaseizrađujefurnir, visokokvalitetni i visokovrijedni namještaj, dijeloviglazbenihinstrumenata, visokovrijedniproizvodi svakodnevneuporabe, aposebnojecijenjenmaterijalu kiparstvuirezbarstvu. Premadosadašnjimiskustvimaabonossepronalazi slučajnoitonajčešćekodradovareguliranjakoritapotokairijeka, kodmelioracijskihradovailikodeksploatacije šljunka u blizini riječnih tokova. Povezivanje terminaabonosiarheološkodrvo, kojisekodnekihautorakoristi, neodražavaupotpunostispecifičnostpojedinogmaterijala. Arheološkodrvonijenužnoilijevrlo rijetkoabonos, jerupovijestisusekoristilerazličite vrstedrva,anesamohrastovina, dokjeabonosarheološkodrvozbogsamestarostialinijenužnoarheološko drvo,akonemaarheološkevrijednosti. Ciljovogistraživanjajeodređivanjetehničkih,odnosnofizikalnihimehaničkihsvojstavaabonosainjihova usporedba s istim svojstvima recentnog drva hrastalužnjaka. Usporedba ćebitimoguća,jerobamaterijalapotječuizistogpodručjauokviruarealahrasta lužnjaka(QuercusroburL.). MATERIJAL I METODE – Material and Methods Materijal za istraživanje tehničkih svojstava abono sa dobiven je dobrohotnošću gospode Benković Hrvoja i Franjić Darka, s područja Oštre Luke (Orašje, Bosna i Hercegovina).Abonos je na toj lokaciji slučajno pronađen tijekom eksploatacije šljunka. Nakon pronalaska dijelova stabala i debala abonosa na oko 6 metara dubi ne, proces njihovog vađenja i transportiranja bio je itekako zahtjevan. U vađenje dijelova stabala i debala s te dubine bili su uključeni ronioci, a transportiranje do obale obavljano je privezivanjem bačva za dijelove stabala i debala kao što se vidi na slici 1. Slika 2. Trupci abonosa hrasta obavijeni plastičnom folijom Figure 2Abonos oak logs wrapped with plastic foil pu cavanja dijelova stabala i debala uslijed naglog sušenja. Proces polaganog prirodnog sušenja potrebno je stalno nadzirati, kako ne bi došlo do pojave plijesni, a to je moguće prilagođavanjem površine pod folijom dijelova stabala i debala. Nakon dostizanja sadržaja vode u dijelovima stabala i debala oko zrakosuhog stanja (12–18 % sadržaja vode), dijelove stabala i debala moguće je raspiljivati u pilanske proizvode. Ispiljeni pi- Slika 1. Privlačenje dijela debla abonosa na obalu Figure 1Attraction of ebony trunk on the shore Dijelovi stabala i debala abonosa transportirani su u natkriveno skladište i djelomično obavijeni plastičnom folijom, kako bi se usporio proces sušenja (Slika 2.) Oba vijanje folijom nužno je provesti da ne dođe do ras lanski elementi još su jednom prirodno sušeni, kako bi dostigli sadržaj vode oko 12 %. Iz tako pripremljenih elemenata izrađeni su uzorci za određivanje fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa. Na slici 3. prikazani su poprečni radijalni i tangencijalni presjeci abonosa i recentne hrastovine. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 46 <-- 46 --> PDF |
.... ... Slika 5. Prikaz odnosa gustoće u apsolutno suhom stanju i totalnog volumnog utezanja abonosa. Figure 5Relation between density in the absolutely dry condition and total volumetric shrinkage of ebony |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 45 <-- 45 --> PDF |
T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 Slika3. Prikaz poprečnog, radijalnog i tangencijalnog presjeka abonosa i recentne hrastovine Figure 3Displaying cross, radial and tangential sections of ebony and recent oak REZULTATI I DISKUSIJARezultati određivanja fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa bit će paralelno prikazani s vrijednostima za recentnu hrastovinu.Takav način prikazivanja vrijednosti određivanih svojstava zorno će prikazati razlike u svojstvima abonosa i recentne hrastovine. U svim tablicama za statističke veličine koriste se skraće- Od fizikalnih svojstava određivana je gustoća u apsolutno suhom stanju te totalna linearna utezanja u radijalnom i tangencijalnom smjeru i totalno volumno utezanje. Od mehaničkih svojstava određivana je statička čvrstoća na svijanje i čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima. Vrijednostifizikalnih i mehaničkihsvojstavahrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uzete su (Govorčin i Sinković,2000) za hrastovinu izTopolovca i Boljkova. Navedene vrijednosti svojstava recentne hrastovine poslužile su za usporedbu sa svojstvima abonosa. Određivanje fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa i recentne hrastovine obavljeno je prema svim danas važećim Hrvatskim, odnosno Europskim normama. Provedeno je također i određivanje starosti abonosa metodom C naInstitutu Ruđer Bošković i utvrđena je 14 starost oko 5890 godina, s mogućnošću pogreške od ±115godina. – Results and Dissucion nice: N-broj ispitanih uzoraka, MIN-minimalna vrijednost dobivena određivanjem svojstava, AVE-srednja vrijednost određivanih svojstava, MAX-maksimalna vrijednost dobivena određivanjem svojstava, STDEVstandardna devijacija iVAR-varijanca. FIZIKALNASVOJSTVA– Physical Properties U tablici 1. prikazane su statističke vrijednosti odre-dijalnog, tangencijalnog i volumnog utezanja abonosa i đivanja gustoće u apsolutno suhom stanju, totalnog ra-recentne hrastovine. Tablica 1.Prikaz statističkih vrijednosti gustoće u apsolutno suhom stanjui totalnog, radijalnog, tangencijalnog i volumnog utezanja abonosa i recentne hrastovine. Table 1 Statistical values of density in absolutely dry condition and total, radial, tangential and volume shrinkage of ebony and recent oak. Abonos –Ebony Recentna hrastovina –Recent oak wood . o ß r max ß t max ß v max ß v max ß t max ß r max . o g/cm 3 % % % % % % g/cm 3 217 217 217 217 N 300 300 300 297 0,548 6,5 12,4 19,9 MIN 5,9 3,9 1,9 0,439 0,704 10,5 18,6 27,6 AVE 13,7 9,1 5,1 0,608 0,802 14,4 21,7 31,9 MAX 19,9 13,9 8,4 0,822 0,04483 1,266 1,963 2,033 STDEV 2,014 1,382 1,026 0,06489 0,00201 1,602 3,853 4,133 VAR 4,056 1,910 1,053 0,00421 Legenda:.– gustoća u apsolutno suhom stanju, ß – totalno radijalno utezanje, ß – totalnotangencijalnoutezanje o rmax tmax iß – totalnovolumnoutezanje vmax Key: .o –density in absolutely dry condition, ßr max–total radial shrinkage, ßt max–total tangential shrinkage and ßv max–total volume shrinkage Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju cijalnom smjeru abonosa veća je od srednje vrijednosti abonosa veća je od srednje vrijednosti gustoće u apsolu-totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru recentne hratno suhom stanju recentne hrastovine i to za 15,8%. Sre-stovine, i to čak za 104,4%. Srednja vrijednost totalnog dnja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru volumnog utezanja abonosa veća je od srednje vrijednoabonosa veća je od srednje vrijednosti totalnog utezanja sti totalnog volumnog utezanja recentne hrastovine, i to u radijalnom smjeru recentne hrastovine,i to čak za čak za101,5 %. 105,9%. Srednja vrijednost totalnog utezanja u tangen |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 47 <-- 47 --> PDF |
T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 Prikaz odnosa gustoće u apsolutno suhom stanju i totalnog volumnog utezanja abonosa. totalnog tangencijalnog utezanja abonosa daje nam Prikaz odnosa gustoće u apsolutno suhom stanju i eklatantan primjer povezanosti ta dva fizikalna svoj totalnog volumnog utezanja abonosa na slici 5. također stva, uz velik korelacijski koeficijent. Na slici 5. prika je primjer povezanosti tih dviju fizikalnih veličina. zan je odnos gustoće u apsolutno suhom stanju i MEHANIČKASVOJSTVA– Mechanical Properties Tablica 2.Prikaz statističkih vrijednosti statičke čvrstoće na savijanje i čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima abonosa i recentne hrastovine. Table 2 Statistical values of the static bending strength and the compression strength in longitudinal direction of ebony and recent oak. Abonos –Ebony Recentna hrastovina –Recent oak wood .c 12 .B 12 .B 12 .c 12 MPa MPa MPa MPa 180 59 N 297 297 36,6 80,1 MIN 13,2 13,2 52,3 101,3 AVE 91,4 53,1 67,4 119,7 MAX 131,4 116,7 5,7 9,81 STDEV 19,37 10,205 32,5 96,29 VAR 375,31 104,151 Legenda: .c – čvrstoćanatlakulongitudinalnomsmjerukod12 % sadržaja vode i.B12 – statička čvrstoća na savijanje kod 12%sadržaja vode Key: .c12 12 – compression strength in longitudinal direction with water content of 12%and.B12– static bending strength with water content of 12% Tablica 3. Prikaz signifikantnosti razlika srednjih vrijednosti određivanih fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa irecentne hrastovine. Table 3 Display of significant difference betweenmean values of researched physical and mechanical properties of ebony and recent oak. Recentna hrastovina –Recent oak AbonosAbonosGustoća u apsolutno suhom stanjuDensity in the absolutely dry conditionTotalno radijalno utezanjeTotal radial shrinkageTotalno tangencijalno utezanje Total tangential shrinkageTotalno volumno utezanjeTotal volumetric shrinkageStatička čvrstoća na svijanjeUltimate strength in static bendingČvrstoća na tlak paralelno savlakancimaUltimate stress in compression parallel to grain Gustoća u apsolutno suhom stanju Density in the absolutely dry condition + Totalno radijalno utezanje Total radial shrinkage + Totalno tangencijalno utezanje Total tangential shrinkage + Totalno volumno utezanje Total volumetric shrinkage + Statička čvrstoća na svijanje Ultimate strength in static bending + Čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima Ultimate stress in compression parallel to grain – Legenda:+ signifikantna razlika i – razlika nije signifikantna Key: +significant difference and– difference is not significant |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 48 <-- 48 --> PDF |
T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 Kao što je vidljivo iz tablica 2 i 3, srednja vrijednost statičke čvrstoće na savijanje abonosa veća je isignifikantno se razlikuje od srednje vrijednosti statičke čvrs to će na savijanje recentne hrastovine za 10,8 %. U navedenim tablicama također se može primijetiti da se srednje vrijednosti čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima abonosa i recentne hrastovine ne razlikuju signifikantno iako je čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima abonosa manja za 1,5% od čvrstoće na tlak, paralelno s vlakancima recentne hrastovine. ZAKLJUČCI – Conclusions Ispitivanjem fizikalnih i mehaničkih svojstavaabonosa i usporedbom dobivenih rezultata s recentnom hrastovinom proizlaze sljedeći zaključci: – Srednja vrijednost gustoće abonosa u apsolutno 3 suhom stanju iznosi 0,704 g/cm i veća je za 15,8 % od gustoće u apsolutno suhom stanju recentne hras tovine. – Srednja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru abonosa iznosi 10,5 % i veća je za 105,9 % od totalnog utezanja u radijalnom smjeru recentne hrastovine. – Srednja vrijednost totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru abonosa iznosi 18,6 % i veća je za LITERATURABorgin, K., G. Tsoumis, C. Passialis, 1979: Den sity and Shrinkage of Old Wood. Wood Science andTechnology, 13(49–57). Dzbenshni,W.,1970.: Techniczne Wlasnosci drewna dedu wykopaliskowego. Sylwan, 114, 5, 1–27. Govorčin, S., T. Sinković,1994: Some Physical and Mechanical Properties of the BednjaAbonos. The 2-nd International Symposium “Wood Structure andProperties 94”, str. 143–150, Zvolen. Govorčin,S., T.Sinković,1995: Neka fizička i mehanička svojstva abonosa (crnog hrasta zakopanog u zemlji) iz Bednje. Drvna industrija, 46 (1):9–14 Govorčin, S., T. Sinković, 2000: Influence of double sapwood on the quality of Slavonian oak. “IUFROWorking groups: Improvement of wood quality and genetic diversity of oak”Glasnik za šumske pokuse, 37 (189–199). 104,4 % od totalnog utezanja u tangencijalnom smje ru recentne hrastovine. – Srednja vrijednost totalnog volumnog utezanja abonosa iznosi 27,6 % i veća je za 101,5 % od totalnog volumnog utezanja recentne hrastovine. – Srednja vrijednost statičke čvrstoće na savijanje abo nosa iznosi 101,3 MPa i veća je za 10,8 % od sta tičke čvrstoće na savijanje recntne hrastovine. – Srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakan cima iznosi 52,3 MPa i ne razlikuje se signifikantno od čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima re centne hrastovine, iako je manja za 1,5%. – References Horsky,D., L.Reinprecht,1986: Študia subfosilneho duboveho dreva. Vedecke a pedagogicke aqktuality, Vysoka škola lesnicka a drevarska Zvolen 1986. Horvat,I., 1967:Tehnologija drva. Drvnoindustrijski priručnik,Tehnička knjiga, Zagreb, 379–566. Horvat, I.,1983:Abonos. Šumarska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1,2. Schniewind, A.P.,1990: Physical and Mechanical Properties of Archeological Wood. America, Che mical Society, 87–109. Ugrenović,A., 1950:Tehnologija drveta. Nakladni zavod hrvatske, Zagreb, 1–502. Voulgaridis, E. and C. Passialis, 1990: Shrinkage and Colour Restoration of Oakwood Buried in the Ground. Holzforschung und Holz vertung, 42, 4, 74–75. SUMMARY: Abonos, eban and bog-wood are the terms for wood exposed to the effects of water and processes of humification in soil for a long period of time. Abonos of several tree species has been discovered so far, but the most common and also most valued is the oak abonos, often named black oak-wood, or bog-oak. Black color of bog-oak is the result of chemical interaction of tanstuff in the wood and iron in water. Water in the environment in which bog-oak is formed provides unfavorable conditions for the development of microorganisms and fungi that would otherwise decompose the wood. Deposition of minerals from the water ensures conservation and durability of wood structural elements. Aforementioned processes that form the bog-oak also change its chemical structure, and physical and mechanical properties. Time period for which the wood was under bog-oak |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 49 <-- 49 --> PDF |
T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 forming conditions spans from several thousands up to several tenths of thousands of years. Uniqueness and high value of bog-oak stems from its durability, aesthetical features, black color, acoustical properties and old age. From bog-oak wood following products can be made: veneer, high-quality and high-value furniture, parts for musical instruments, high-value objects for everyday use, etc. Bog-oak wood is also very highly esteemed in artistic circles among sculptors and other artists. According to past experience, bog-oak is usually found purely by accident, most often during the construction works for the regulation of stream and river beds, ameliorative works, or because of the exploitation of gravel. Equalizing the terms bog-oak and archeological wood by some authors does not reflect the specific properties of those materials. Archeological wood is not necessarily, or very rarely is bog-oak wood, due to the usage of a number of tree species during history other than oak. On the other hand, bog-oak is archeological wood simply because of its age, even if in some cases it does not have any true archeological value. Samples for this research of technical properties of bog-oak wood were supplied by Benković Hrvoje and Franjić Darko from the area of Oštra Luka (Orašje, Bosnia and Herzegovina). Bog-oak was accidentally found on that area during the exploitation of gravel. After the discovery, it was very difficult to extract and transport parts of trees and stems of bog-oak from the depth of six meters. Divers extracted the wood from the river bed, and wood was transported to the river shore by attaching barrels to the extracted wood. Extracted parts of trees and stems were transported to the roofed warehouse and partly wrapped in plastic foil to slow down the process of drying. Wrapping in foil is necessary to prevent cracking of bog-oak wood in the case of rapid loss of water during drying. Process of slow drying has to be constantly supervised in order to prevent forming of mold. This is achieved by adjusting the surface of bog-oak under plastic foil. After the successful drying of bog-oak wood (i.e. down to the 12–18 % of water content), it is possible to saw the bog-oak wood into desired assortments. Sawed assortments are once again exposed to the process of drying to achieve water content of 12 %. Samples for this research were extracted from bog-oak assortments prepared in the way described above. Goal of this research is to determine technical, i.e. physical and mechanical properties of bog-oak wood, and to compare them with same properties of recent oak wood. Comparison is possible due to the fact that both materials originate from the same area within the distribution range of pedunculate oak (Quercus roburL.). Values of physical and mechanical properties of pedunculate oak wood were taken from the oak wood from Topolovac and Boljkovo. From the research results acquired from the testing of physical and mechanical properties of bog-oak and from its comparison with properties of recent oak several conclusions were formed. Average value of density of bog-oak in absolutely dry condition is 0.704 g/cm3, and is 15.8 % higher than that of the wood density in absolutely dry condition of recent oak. Average value of total radial shrinkage for bog-oak amounts to 10.5 % and is for 105.9 % higher than that of recent oak. Average value of total tangential shrinkage for bog-oak wood is 18.6 %, and is for 104.4 % higher than average value of total tangential shrinkage of recent oak. Average total volumetric shrinkage of bog-oak is 27.6 %, and is for 101.5 % higher than that of recent oak wood. Average value of ultimate strength in static bending for bog-oak wood was 101.3 MPa, which is for 10.8 % higher than ultimate strength in static bending of recent oak wood. Average value of ultimate stress in compression parallel to grain for bog-oak wood was 52.3 MPa and does not significantly differ from the ultimate stress in compression parallel to grain measured in the wood of recent oak, although is 1.5 % smaller. Key words:abonos, bog-oak (oakwood buried in the ground), physical and mechanical properties of abonos, physical and mechanical properties of recent oak |