DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 43     <-- 43 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611


UDK 630* 891 (001)


USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSAI RECENTNOG
DRVA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.)


COMPARISON SOME PHYSICALAND MECHANICAL PROPERTIES
OFABONOSAND RECENT OAK (Quercus robur L.)


11 2


Tomislav SINKOVIĆ , Slavko GOVORČIN , Tomislav DUBRAVAC ,


23


Valentin ROTH , Tomislav SEDLAR


SAŽETAK: Ispitivanje nekih fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa s lokacije
Oštra Luka i usporedba s istim svojstvima recentne hrastovine, cilj je ovog
istraživanja. Ispitana je gustoća u apsolutno suhom stanju, totalno utezanje u radijalnom
i tangencijalnom smjeru te totalno volumno utezanje. Od mehaničkih
svojstava ispitana je statička čvrstoća na savijanje i čvrstoća na tlak paralelno s
vlakancima. Srednja vrijednost gustoće abonosa u apsolutno suhom stanju iznosi
0,704 g/cm3, srednja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru abonosa
je 10,5 %, srednja vrijednost totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru
abonosa je 18,6 %, srednja vrijednost totalnog volumnog utezanja abonosa je
27,6 %, srednja vrijednost statičke čvrstoća na savijanje abonosa je 101,3 MPa i
srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima je 52,3 MPa. Od navedenih
svojstava skoro sve su srednje vrijednosti abonosa hrasta signifikantno
različite, odnosno veće od srednjih vrijednosti istih svojstava recentne hrastovine,
osim kod čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima gdje ne postoji signifikantna
razlika, a srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima
abonosa hrasta manja je nego recentne hrastovine.


Ključne riječi:abonos, nabonos, subfosilno drvo, eban (crni hrast
odležao u zemlji), fizikalna i mehanička svojstva drva abonosa, fizikalna i mehanička
svojstva recentne hrastovine


UVOD – Introduction
Abonos ili eban su termini koji u hrvatskom jeziku ženju abonosa osigurava nepovoljne uvjete za razvoj
označavaju drvo koje je duže vrijeme bilo u tlu pod mikroorganizama i gljiva koji vrše destrukciju drva, a
utjecajem vode tekućice i procesa humifikacije. Postoji taloženje minerala iz tekuće vode osigurava konzervavelik
broj vrsta drva koje su do sada otkrivene, a bile su ciju i trajnost elemenata građe drva. Uslijed svih nave-
u navedenim uvjetima, ali najcjenjenije i najčešće je denih čimbenika koji djeluju i doprinose nastanku
drvo hrasta za koje se koristi i termin crni hrast. abonosa, isti mijenjaju kemijsku strukturu, fizikalna i
mehanička svojstva takvog drva. Starost abonosa, od-


Crna boja drva hrasta, odnosno abonosa, posljedica
nosno vrijeme koje je drvo provelo u navedenim okol


je međusobne kemijske reakcije trijeslovine u drvu i ženostima,
kreće se od nekoliko tisuća do nekoliko


ljeza u vodi (Ugrenović 1950).Tekuća voda u okru desetaka
tisuća godina.


1


Dr. sc. Tomislav Sinković, dr.sc. Slavko Govorčin, Šumarski


Dosadašnja istraživanja svojstava abonosa u Hrvatfakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb,


skoj (Govorčin iSinković 1994, 1995)ukazuju da


e-mail: sinkovic@sumfak.hr, govorcin@sumfak.hr


2


su njegova kemijska svojstva gotovo jednaka kemij-


Dr. sc. Tomislav Dubravac, dr.sc. Valentin Roth, Šumarski
institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, skom sastavu recentne hrastovine, ali sa znantnim povee-
mail: tomod@sumins.hr, rothv@sumins.hr


ćanjem ekstraktivnih tvari i pepela. Gustoća abonosa u


3


Tomislav Sedlar dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta


apsolutno suhom stanju podjednaka je ili malo veća od


u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb,
e-mail: tsedlar@sumfak.hr
recentne hrastovine. Utezanja abonosasu naprotiv čak




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 44     <-- 44 -->        PDF

T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611


dvostruko veća od recentne hrastovine. Prema istraživanjima
(Borgin, Tsoumis i Passialis, 1979) u
Nor veškoj i Švedskojabonos pokazuje iste odno se gus toće
i utezanja. Mehanička svojstva abonosa su smanjena
(Horsky iReinprecht,1986;Govorčin i
Sinković,1994, 1995), aposebno statička čvrstoća na
savijanje.Abonos ili subfosilno drvo (Hor vat,1967,
1983) pokazuje vrlo veliku trajnost. Do sadašnja istraživanja
svojstava abonosa u Europi (Voulgaridis i
Pas sialis, 1990; Dzbenshni, 1970; Schniewind,
1990 i već spomenute) ukazuju na sličnosti u
trendovima promjena nekih fizikalnih i mehaničkih
svojstava, ali se apsolutni iznosi razlikuju zbog razlika
svojstava hrastovine i uvjeta u kojima je ta hrastovina le-
žala kako bi došlo do formiranja abonosa.


Posebnostivisokavrijednostabonosaočitujeseu
trajnosti, estetskimsvojstvima, crnojboji, akustičkim
svojstvima,kaoistarosti. Odabonosaseizrađujefurnir,
visokokvalitetni i visokovrijedni namještaj, dijeloviglazbenihinstrumenata,
visokovrijedniproizvodi


svakodnevneuporabe, aposebnojecijenjenmaterijalu


kiparstvuirezbarstvu.


Premadosadašnjimiskustvimaabonossepronalazi
slučajnoitonajčešćekodradovareguliranjakoritapotokairijeka,
kodmelioracijskihradovailikodeksploatacije
šljunka u blizini riječnih tokova. Povezivanje
terminaabonosiarheološkodrvo, kojisekodnekihautorakoristi,
neodražavaupotpunostispecifičnostpojedinogmaterijala.
Arheološkodrvonijenužnoilijevrlo
rijetkoabonos, jerupovijestisusekoristilerazličite
vrstedrva,anesamohrastovina, dokjeabonosarheološkodrvozbogsamestarostialinijenužnoarheološko
drvo,akonemaarheološkevrijednosti.


Ciljovogistraživanjajeodređivanjetehničkih,odnosnofizikalnihimehaničkihsvojstavaabonosainjihova
usporedba s istim svojstvima recentnog drva
hrastalužnjaka. Usporedba ćebitimoguća,jerobamaterijalapotječuizistogpodručjauokviruarealahrasta
lužnjaka(QuercusroburL.).


MATERIJAL I METODE – Material and Methods


Materijal za istraživanje tehničkih svojstava abono sa
dobiven je dobrohotnošću gospode Benković Hrvoja
i Franjić Darka, s područja Oštre Luke (Orašje, Bosna i
Hercegovina).Abonos je na toj lokaciji slučajno pronađen
tijekom eksploatacije šljunka. Nakon pronalaska
dijelova stabala i debala abonosa na oko 6 metara dubi ne,
proces njihovog vađenja i transportiranja bio je itekako
zahtjevan. U vađenje dijelova stabala i debala s te
dubine bili su uključeni ronioci, a transportiranje do
obale obavljano je privezivanjem bačva za dijelove stabala
i debala kao što se vidi na slici 1.


Slika 2. Trupci abonosa hrasta obavijeni plastičnom folijom


Figure 2Abonos oak logs wrapped with plastic foil


pu cavanja dijelova stabala i debala uslijed naglog sušenja.
Proces polaganog prirodnog sušenja potrebno je
stalno nadzirati, kako ne bi došlo do pojave plijesni, a
to je moguće prilagođavanjem površine pod folijom dijelova
stabala i debala. Nakon dostizanja sadržaja vode
u dijelovima stabala i debala oko zrakosuhog stanja
(12–18 % sadržaja vode), dijelove stabala i debala moguće
je raspiljivati u pilanske proizvode. Ispiljeni pi-


Slika 1. Privlačenje dijela debla abonosa na obalu


Figure 1Attraction of ebony trunk on the shore


Dijelovi stabala i debala abonosa transportirani su u
natkriveno skladište i djelomično obavijeni plastičnom
folijom, kako bi se usporio proces sušenja (Slika 2.)
Oba vijanje folijom nužno je provesti da ne dođe do ras lanski
elementi još su jednom prirodno sušeni, kako bi
dostigli sadržaj vode oko 12 %. Iz tako pripremljenih
elemenata izrađeni su uzorci za određivanje fizikalnih i
mehaničkih svojstava abonosa. Na slici 3. prikazani su
poprečni radijalni i tangencijalni presjeci abonosa i recentne
hrastovine.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 45     <-- 45 -->        PDF

T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611


Slika3. Prikaz poprečnog, radijalnog i tangencijalnog presjeka
abonosa i recentne hrastovine


Figure 3Displaying cross, radial and tangential sections of ebony
and recent oak


REZULTATI I DISKUSIJARezultati određivanja fizikalnih i mehaničkih svojstava
abonosa bit će paralelno prikazani s vrijednostima
za recentnu hrastovinu.Takav način prikazivanja
vrijednosti određivanih svojstava zorno će prikazati
razlike u svojstvima abonosa i recentne hrastovine. U
svim tablicama za statističke veličine koriste se skraće-


Od fizikalnih svojstava određivana je gustoća u apsolutno
suhom stanju te totalna linearna utezanja u radijalnom
i tangencijalnom smjeru i totalno volumno utezanje.
Od mehaničkih svojstava određivana je statička čvrstoća
na svijanje i čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima.


Vrijednostifizikalnih i mehaničkihsvojstavahrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) uzete su (Govorčin i
Sinković,2000) za hrastovinu izTopolovca i Boljkova.
Navedene vrijednosti svojstava recentne hrastovine
poslužile su za usporedbu sa svojstvima abonosa.
Određivanje fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa
i recentne hrastovine obavljeno je prema svim danas
važećim Hrvatskim, odnosno Europskim normama.
Provedeno je također i određivanje starosti abonosa
metodom C naInstitutu Ruđer Bošković i utvrđena je


14


starost oko 5890 godina, s mogućnošću pogreške od
±115godina.


– Results and Dissucion
nice: N-broj ispitanih uzoraka, MIN-minimalna vrijednost
dobivena određivanjem svojstava, AVE-srednja
vrijednost određivanih svojstava, MAX-maksimalna


vrijednost dobivena određivanjem svojstava, STDEVstandardna
devijacija iVAR-varijanca.


FIZIKALNASVOJSTVA– Physical Properties
U tablici 1. prikazane su statističke vrijednosti odre-dijalnog, tangencijalnog i volumnog utezanja abonosa i
đivanja gustoće u apsolutno suhom stanju, totalnog ra-recentne hrastovine.


Tablica 1.Prikaz statističkih vrijednosti gustoće u apsolutno suhom stanjui totalnog, radijalnog, tangencijalnog i volumnog
utezanja abonosa i recentne hrastovine.


Table 1
Statistical values of density in absolutely dry condition and total, radial, tangential and volume shrinkage of ebony
and recent oak.


Abonos –Ebony Recentna hrastovina –Recent oak wood
.
o
ß
r max
ß
t max
ß
v max
ß
v max
ß
t max
ß
r max
.
o
g/cm
3
% % % % % % g/cm
3
217 217 217 217 N 300 300 300 297
0,548 6,5 12,4 19,9 MIN 5,9 3,9 1,9 0,439
0,704 10,5 18,6 27,6 AVE 13,7 9,1 5,1 0,608
0,802 14,4 21,7 31,9 MAX 19,9 13,9 8,4 0,822
0,04483 1,266 1,963 2,033 STDEV 2,014 1,382 1,026 0,06489
0,00201 1,602 3,853 4,133 VAR 4,056 1,910 1,053 0,00421


Legenda:.– gustoća u apsolutno suhom stanju, ß – totalno radijalno utezanje, ß – totalnotangencijalnoutezanje


o
rmax tmax


iß – totalnovolumnoutezanje


vmax


Key:
.o –density in absolutely dry condition, ßr max–total radial shrinkage, ßt max–total tangential shrinkage
and ßv max–total volume shrinkage


Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju cijalnom smjeru abonosa veća je od srednje vrijednosti
abonosa veća je od srednje vrijednosti gustoće u apsolu-totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru recentne hratno
suhom stanju recentne hrastovine i to za 15,8%. Sre-stovine, i to čak za 104,4%. Srednja vrijednost totalnog
dnja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru volumnog utezanja abonosa veća je od srednje vrijednoabonosa
veća je od srednje vrijednosti totalnog utezanja sti totalnog volumnog utezanja recentne hrastovine, i to
u radijalnom smjeru recentne hrastovine,i to čak za čak za101,5 %.
105,9%. Srednja vrijednost totalnog utezanja u tangen




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 46     <-- 46 -->        PDF

.... ...


Slika 5. Prikaz odnosa gustoće u apsolutno suhom stanju i totalnog volumnog utezanja abonosa.


Figure 5Relation between density in the absolutely dry condition and total volumetric shrinkage of ebony




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 47     <-- 47 -->        PDF

T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611


Prikaz odnosa gustoće u apsolutno suhom stanju i totalnog volumnog utezanja abonosa.
totalnog tangencijalnog utezanja abonosa daje nam


Prikaz odnosa gustoće u apsolutno suhom stanju i
eklatantan primjer povezanosti ta dva fizikalna svoj


totalnog volumnog utezanja abonosa na slici 5. također
stva, uz velik korelacijski koeficijent. Na slici 5. prika


je primjer povezanosti tih dviju fizikalnih veličina.
zan je odnos gustoće u apsolutno suhom stanju i


MEHANIČKASVOJSTVA– Mechanical Properties


Tablica 2.Prikaz statističkih vrijednosti statičke čvrstoće na savijanje i čvrstoće na
tlak paralelno s vlakancima abonosa i recentne hrastovine.


Table 2
Statistical values of the static bending strength and the compression
strength in longitudinal direction of ebony and recent oak.


Abonos –Ebony Recentna hrastovina –Recent oak wood
.c
12 .B
12 .B
12 .c
12
MPa MPa MPa MPa
180 59 N 297 297
36,6 80,1 MIN 13,2 13,2
52,3 101,3 AVE 91,4 53,1
67,4 119,7 MAX 131,4 116,7
5,7 9,81 STDEV 19,37 10,205
32,5 96,29 VAR 375,31 104,151


Legenda: .c – čvrstoćanatlakulongitudinalnomsmjerukod12 % sadržaja vode


i.B12
– statička čvrstoća na savijanje kod 12%sadržaja vode


Key:
.c12
12
– compression strength in longitudinal direction with water content


of 12%and.B12– static bending strength with water content of 12%


Tablica 3.
Prikaz signifikantnosti razlika srednjih vrijednosti određivanih fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa
irecentne hrastovine.


Table 3
Display of significant difference betweenmean values of researched physical and mechanical properties
of ebony and recent oak.


Recentna hrastovina –Recent oak
AbonosAbonosGustoća u apsolutno suhom stanjuDensity in the absolutely dry conditionTotalno radijalno utezanjeTotal radial shrinkageTotalno tangencijalno utezanje
Total tangential shrinkageTotalno volumno utezanjeTotal volumetric shrinkageStatička čvrstoća na svijanjeUltimate strength in static bendingČvrstoća na tlak paralelno savlakancimaUltimate stress in compression parallel to grain
Gustoća u apsolutno suhom stanju
Density in the absolutely dry condition +
Totalno radijalno utezanje
Total radial shrinkage +
Totalno tangencijalno utezanje
Total tangential shrinkage +
Totalno volumno utezanje
Total volumetric shrinkage +
Statička čvrstoća na svijanje
Ultimate strength in static bending +
Čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima
Ultimate stress in compression parallel to grain –


Legenda:+ signifikantna razlika i – razlika nije signifikantna


Key:
+significant difference and– difference is not significant




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 48     <-- 48 -->        PDF

T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611


Kao što je vidljivo iz tablica 2 i 3, srednja vrijednost
statičke čvrstoće na savijanje abonosa veća je isignifikantno
se razlikuje od srednje vrijednosti statičke čvrs to
će na savijanje recentne hrastovine za 10,8 %. U
navedenim tablicama također se može primijetiti da se
srednje vrijednosti čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima
abonosa i recentne hrastovine ne razlikuju signifikantno
iako je čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima
abonosa manja za 1,5% od čvrstoće na tlak, paralelno s
vlakancima recentne hrastovine.


ZAKLJUČCI – Conclusions


Ispitivanjem fizikalnih i mehaničkih svojstavaabonosa
i usporedbom dobivenih rezultata s recentnom
hrastovinom proizlaze sljedeći zaključci:


– Srednja vrijednost gustoće abonosa u apsolutno


3


suhom stanju iznosi 0,704 g/cm i veća je za 15,8 %
od gustoće u apsolutno suhom stanju recentne hras tovine.


– Srednja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom
smjeru abonosa iznosi 10,5 % i veća je za 105,9 %
od totalnog utezanja u radijalnom smjeru recentne
hrastovine.
– Srednja vrijednost totalnog utezanja u tangencijalnom
smjeru abonosa iznosi 18,6 % i veća je za


LITERATURABorgin, K., G. Tsoumis, C. Passialis, 1979:
Den sity and Shrinkage of Old Wood. Wood
Science andTechnology, 13(49–57).
Dzbenshni,W.,1970.: Techniczne Wlasnosci drewna
dedu wykopaliskowego. Sylwan, 114, 5, 1–27.
Govorčin, S., T. Sinković,1994: Some Physical
and Mechanical Properties of the BednjaAbonos.
The 2-nd International Symposium “Wood Structure
andProperties 94”, str. 143–150, Zvolen.
Govorčin,S., T.Sinković,1995: Neka fizička i
mehanička svojstva abonosa (crnog hrasta zakopanog
u zemlji) iz Bednje. Drvna industrija, 46


(1):9–14
Govorčin, S., T. Sinković, 2000: Influence of
double sapwood on the quality of Slavonian oak.
“IUFROWorking groups: Improvement of wood


quality and genetic diversity of oak”Glasnik za
šumske pokuse, 37 (189–199).


104,4 % od totalnog utezanja u tangencijalnom
smje ru recentne hrastovine.


– Srednja vrijednost totalnog volumnog utezanja abonosa
iznosi 27,6 % i veća je za 101,5 % od totalnog
volumnog utezanja recentne hrastovine.
– Srednja vrijednost statičke čvrstoće na savijanje
abo nosa iznosi 101,3 MPa i veća je za 10,8 % od
sta tičke čvrstoće na savijanje recntne hrastovine.
– Srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakan
cima iznosi 52,3 MPa i ne razlikuje se signifikantno
od čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima
re centne hrastovine, iako je manja za 1,5%.
– References
Horsky,D., L.Reinprecht,1986: Študia subfosilneho
duboveho dreva. Vedecke a pedagogicke
aqktuality, Vysoka škola lesnicka a drevarska
Zvolen 1986.
Horvat,I., 1967:Tehnologija drva. Drvnoindustrijski
priručnik,Tehnička knjiga, Zagreb, 379–566.
Horvat, I.,1983:Abonos. Šumarska enciklopedija, Jugoslavenski
leksikografski zavod, Zagreb, 1,2.
Schniewind, A.P.,1990: Physical and Mechanical
Properties of Archeological Wood. America,
Che mical Society, 87–109.
Ugrenović,A., 1950:Tehnologija drveta. Nakladni
zavod hrvatske, Zagreb, 1–502.
Voulgaridis, E. and C. Passialis, 1990: Shrinkage
and Colour Restoration of Oakwood Buried


in the Ground. Holzforschung und Holz vertung,
42, 4, 74–75.


SUMMARY: Abonos, eban and bog-wood are the terms for wood exposed to the
effects of water and processes of humification in soil for a long period of time. Abonos
of several tree species has been discovered so far, but the most common and
also most valued is the oak abonos, often named black oak-wood, or bog-oak.
Black color of bog-oak is the result of chemical interaction of tanstuff in the wood
and iron in water. Water in the environment in which bog-oak is formed provides
unfavorable conditions for the development of microorganisms and fungi that
would otherwise decompose the wood. Deposition of minerals from the water ensures
conservation and durability of wood structural elements. Aforementioned processes
that form the bog-oak also change its chemical structure, and physical and
mechanical properties. Time period for which the wood was under bog-oak




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 49     <-- 49 -->        PDF

T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611


forming conditions spans from several thousands up to several tenths of thousands
of years. Uniqueness and high value of bog-oak stems from its durability, aesthetical
features, black color, acoustical properties and old age. From bog-oak wood
following products can be made: veneer, high-quality and high-value furniture,
parts for musical instruments, high-value objects for everyday use, etc. Bog-oak
wood is also very highly esteemed in artistic circles among sculptors and other artists.
According to past experience, bog-oak is usually found purely by accident,
most often during the construction works for the regulation of stream and river
beds, ameliorative works, or because of the exploitation of gravel. Equalizing the
terms bog-oak and archeological wood by some authors does not reflect the specific
properties of those materials. Archeological wood is not necessarily, or very rarely
is bog-oak wood, due to the usage of a number of tree species during history
other than oak. On the other hand, bog-oak is archeological wood simply because
of its age, even if in some cases it does not have any true archeological value.


Samples for this research of technical properties of bog-oak wood were supplied
by Benković Hrvoje and Franjić Darko from the area of Oštra Luka (Orašje, Bosnia
and Herzegovina). Bog-oak was accidentally found on that area during the exploitation
of gravel. After the discovery, it was very difficult to extract and transport parts
of trees and stems of bog-oak from the depth of six meters. Divers extracted the wood
from the river bed, and wood was transported to the river shore by attaching barrels
to the extracted wood. Extracted parts of trees and stems were transported to the
roofed warehouse and partly wrapped in plastic foil to slow down the process of
drying. Wrapping in foil is necessary to prevent cracking of bog-oak wood in the
case of rapid loss of water during drying. Process of slow drying has to be constantly
supervised in order to prevent forming of mold. This is achieved by adjusting the surface
of bog-oak under plastic foil. After the successful drying of bog-oak wood (i.e.
down to the 12–18 % of water content), it is possible to saw the bog-oak wood into
desired assortments. Sawed assortments are once again exposed to the process of
drying to achieve water content of 12 %. Samples for this research were extracted
from bog-oak assortments prepared in the way described above.


Goal of this research is to determine technical, i.e. physical and mechanical
properties of bog-oak wood, and to compare them with same properties of recent
oak wood. Comparison is possible due to the fact that both materials originate
from the same area within the distribution range of pedunculate oak (Quercus
roburL.). Values of physical and mechanical properties of pedunculate oak wood
were taken from the oak wood from Topolovac and Boljkovo.


From the research results acquired from the testing of physical and mechanical
properties of bog-oak and from its comparison with properties of recent oak several
conclusions were formed. Average value of density of bog-oak in absolutely dry
condition is 0.704 g/cm3, and is 15.8 % higher than that of the wood density in absolutely
dry condition of recent oak.


Average value of total radial shrinkage for bog-oak amounts to 10.5 % and is for


105.9 % higher than that of recent oak. Average value of total tangential shrinkage
for bog-oak wood is 18.6 %, and is for 104.4 % higher than average value of total
tangential shrinkage of recent oak. Average total volumetric shrinkage of bog-oak
is 27.6 %, and is for 101.5 % higher than that of recent oak wood. Average value of
ultimate strength in static bending for bog-oak wood was 101.3 MPa, which is for


10.8 % higher than ultimate strength in static bending of recent oak wood. Average
value of ultimate stress in compression parallel to grain for bog-oak wood was 52.3
MPa and does not significantly differ from the ultimate stress in compression parallel
to grain measured in the wood of recent oak, although is 1.5 % smaller.


Key words:abonos, bog-oak (oakwood buried in the ground), physical and
mechanical properties of abonos, physical and mechanical properties of recent oak