DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 dvostruko veća od recentne hrastovine. Prema istraživanjima (Borgin, Tsoumis i Passialis, 1979) u Nor veškoj i Švedskojabonos pokazuje iste odno se gus toće i utezanja. Mehanička svojstva abonosa su smanjena (Horsky iReinprecht,1986;Govorčin i Sinković,1994, 1995), aposebno statička čvrstoća na savijanje.Abonos ili subfosilno drvo (Hor vat,1967, 1983) pokazuje vrlo veliku trajnost. Do sadašnja istraživanja svojstava abonosa u Europi (Voulgaridis i Pas sialis, 1990; Dzbenshni, 1970; Schniewind, 1990 i već spomenute) ukazuju na sličnosti u trendovima promjena nekih fizikalnih i mehaničkih svojstava, ali se apsolutni iznosi razlikuju zbog razlika svojstava hrastovine i uvjeta u kojima je ta hrastovina le- žala kako bi došlo do formiranja abonosa. Posebnostivisokavrijednostabonosaočitujeseu trajnosti, estetskimsvojstvima, crnojboji, akustičkim svojstvima,kaoistarosti. Odabonosaseizrađujefurnir, visokokvalitetni i visokovrijedni namještaj, dijeloviglazbenihinstrumenata, visokovrijedniproizvodi svakodnevneuporabe, aposebnojecijenjenmaterijalu kiparstvuirezbarstvu. Premadosadašnjimiskustvimaabonossepronalazi slučajnoitonajčešćekodradovareguliranjakoritapotokairijeka, kodmelioracijskihradovailikodeksploatacije šljunka u blizini riječnih tokova. Povezivanje terminaabonosiarheološkodrvo, kojisekodnekihautorakoristi, neodražavaupotpunostispecifičnostpojedinogmaterijala. Arheološkodrvonijenužnoilijevrlo rijetkoabonos, jerupovijestisusekoristilerazličite vrstedrva,anesamohrastovina, dokjeabonosarheološkodrvozbogsamestarostialinijenužnoarheološko drvo,akonemaarheološkevrijednosti. Ciljovogistraživanjajeodređivanjetehničkih,odnosnofizikalnihimehaničkihsvojstavaabonosainjihova usporedba s istim svojstvima recentnog drva hrastalužnjaka. Usporedba ćebitimoguća,jerobamaterijalapotječuizistogpodručjauokviruarealahrasta lužnjaka(QuercusroburL.). MATERIJAL I METODE – Material and Methods Materijal za istraživanje tehničkih svojstava abono sa dobiven je dobrohotnošću gospode Benković Hrvoja i Franjić Darka, s područja Oštre Luke (Orašje, Bosna i Hercegovina).Abonos je na toj lokaciji slučajno pronađen tijekom eksploatacije šljunka. Nakon pronalaska dijelova stabala i debala abonosa na oko 6 metara dubi ne, proces njihovog vađenja i transportiranja bio je itekako zahtjevan. U vađenje dijelova stabala i debala s te dubine bili su uključeni ronioci, a transportiranje do obale obavljano je privezivanjem bačva za dijelove stabala i debala kao što se vidi na slici 1. Slika 2. Trupci abonosa hrasta obavijeni plastičnom folijom Figure 2Abonos oak logs wrapped with plastic foil pu cavanja dijelova stabala i debala uslijed naglog sušenja. Proces polaganog prirodnog sušenja potrebno je stalno nadzirati, kako ne bi došlo do pojave plijesni, a to je moguće prilagođavanjem površine pod folijom dijelova stabala i debala. Nakon dostizanja sadržaja vode u dijelovima stabala i debala oko zrakosuhog stanja (12–18 % sadržaja vode), dijelove stabala i debala moguće je raspiljivati u pilanske proizvode. Ispiljeni pi- Slika 1. Privlačenje dijela debla abonosa na obalu Figure 1Attraction of ebony trunk on the shore Dijelovi stabala i debala abonosa transportirani su u natkriveno skladište i djelomično obavijeni plastičnom folijom, kako bi se usporio proces sušenja (Slika 2.) Oba vijanje folijom nužno je provesti da ne dođe do ras lanski elementi još su jednom prirodno sušeni, kako bi dostigli sadržaj vode oko 12 %. Iz tako pripremljenih elemenata izrađeni su uzorci za određivanje fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa. Na slici 3. prikazani su poprečni radijalni i tangencijalni presjeci abonosa i recentne hrastovine. |