DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 48 <-- 48 --> PDF |
T. Sinković, S. Govorčin, T. Dubravac, V. Roth, T. Sedlar: USPOREDBATEHNIČKIH SVOJSTAVAABONOSA... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 605-611 Kao što je vidljivo iz tablica 2 i 3, srednja vrijednost statičke čvrstoće na savijanje abonosa veća je isignifikantno se razlikuje od srednje vrijednosti statičke čvrs to će na savijanje recentne hrastovine za 10,8 %. U navedenim tablicama također se može primijetiti da se srednje vrijednosti čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima abonosa i recentne hrastovine ne razlikuju signifikantno iako je čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima abonosa manja za 1,5% od čvrstoće na tlak, paralelno s vlakancima recentne hrastovine. ZAKLJUČCI – Conclusions Ispitivanjem fizikalnih i mehaničkih svojstavaabonosa i usporedbom dobivenih rezultata s recentnom hrastovinom proizlaze sljedeći zaključci: – Srednja vrijednost gustoće abonosa u apsolutno 3 suhom stanju iznosi 0,704 g/cm i veća je za 15,8 % od gustoće u apsolutno suhom stanju recentne hras tovine. – Srednja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru abonosa iznosi 10,5 % i veća je za 105,9 % od totalnog utezanja u radijalnom smjeru recentne hrastovine. – Srednja vrijednost totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru abonosa iznosi 18,6 % i veća je za LITERATURABorgin, K., G. Tsoumis, C. Passialis, 1979: Den sity and Shrinkage of Old Wood. Wood Science andTechnology, 13(49–57). Dzbenshni,W.,1970.: Techniczne Wlasnosci drewna dedu wykopaliskowego. Sylwan, 114, 5, 1–27. Govorčin, S., T. Sinković,1994: Some Physical and Mechanical Properties of the BednjaAbonos. The 2-nd International Symposium “Wood Structure andProperties 94”, str. 143–150, Zvolen. Govorčin,S., T.Sinković,1995: Neka fizička i mehanička svojstva abonosa (crnog hrasta zakopanog u zemlji) iz Bednje. Drvna industrija, 46 (1):9–14 Govorčin, S., T. Sinković, 2000: Influence of double sapwood on the quality of Slavonian oak. “IUFROWorking groups: Improvement of wood quality and genetic diversity of oak”Glasnik za šumske pokuse, 37 (189–199). 104,4 % od totalnog utezanja u tangencijalnom smje ru recentne hrastovine. – Srednja vrijednost totalnog volumnog utezanja abonosa iznosi 27,6 % i veća je za 101,5 % od totalnog volumnog utezanja recentne hrastovine. – Srednja vrijednost statičke čvrstoće na savijanje abo nosa iznosi 101,3 MPa i veća je za 10,8 % od sta tičke čvrstoće na savijanje recntne hrastovine. – Srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakan cima iznosi 52,3 MPa i ne razlikuje se signifikantno od čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima re centne hrastovine, iako je manja za 1,5%. – References Horsky,D., L.Reinprecht,1986: Študia subfosilneho duboveho dreva. Vedecke a pedagogicke aqktuality, Vysoka škola lesnicka a drevarska Zvolen 1986. Horvat,I., 1967:Tehnologija drva. Drvnoindustrijski priručnik,Tehnička knjiga, Zagreb, 379–566. Horvat, I.,1983:Abonos. Šumarska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1,2. Schniewind, A.P.,1990: Physical and Mechanical Properties of Archeological Wood. America, Che mical Society, 87–109. Ugrenović,A., 1950:Tehnologija drveta. Nakladni zavod hrvatske, Zagreb, 1–502. Voulgaridis, E. and C. Passialis, 1990: Shrinkage and Colour Restoration of Oakwood Buried in the Ground. Holzforschung und Holz vertung, 42, 4, 74–75. SUMMARY: Abonos, eban and bog-wood are the terms for wood exposed to the effects of water and processes of humification in soil for a long period of time. Abonos of several tree species has been discovered so far, but the most common and also most valued is the oak abonos, often named black oak-wood, or bog-oak. Black color of bog-oak is the result of chemical interaction of tanstuff in the wood and iron in water. Water in the environment in which bog-oak is formed provides unfavorable conditions for the development of microorganisms and fungi that would otherwise decompose the wood. Deposition of minerals from the water ensures conservation and durability of wood structural elements. Aforementioned processes that form the bog-oak also change its chemical structure, and physical and mechanical properties. Time period for which the wood was under bog-oak |