DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 51     <-- 51 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


UDK 630* 111 (001)


NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG PODRUČJA


SOME WEATHERAND CLIMATE FEATURES OF KRASNOAND THE SURROUNDINGAREA


Juraj MEDVEDOVIĆ*, Janja MILKOVIĆ**, Miljenko TOMAIĆ***


SAŽETAK: U Krasnu se u dvorištu Šumarije od srpnja 1999. godine redovito
mjeri temperatura zraka i oborina, te bilježe neke atmosferske pojave.
Podaci mjerenja obrađeni su, prikazani tablično i grafički te analizirani. Uz
ova mjerenja motritelj je redovito zapisivao i sve zanimljive pojave povezane svremenom i vegetacijom u svojevrsnu Šumarsku kroniku, čiji je samo mali diocitiran u članku. Kronika se nalazi u Šumariji u Krasnu. Uz ove podatke ana-
li zirani su i podaci s kišomjerne postaje Krasno, klimatološke postaje Ličko
Lešće i glavne meteorološke postaje Zavižan za razdoblje 2000–2008. g. U
radu su analizirana dva najvažnija meteorološka elementa vremena i klime,
temperatura zraka i količina oborine. Kod temperature zraka analizirane su
srednje mjesečne i godišnje te ekstremne temperature (apsolutna maksimalna
i minimalna), a kod oborine srednje mjesečne i godišnje vrijednosti te najveće
dnevne količine oborine. Na temelju podataka Državnog hidrometeorološkog
zavoda (niz 1961–1990) određen je i tip klime na ovom području prema Köppenovoj
klasifikaciji. Utvrđeno je da na širem području oko Krasna prevladava
tip umjereno tople kišne klime označen formulom Cfsbx”, dok je na
nadmorskim visinama oko i iznad 1500 m i na samom Zavižanu, snježno šumski
tip klime označen formulom Dfscx”. Srednje vrijednosti dobivene iz osmogodišnjeg
razdoblja na svim postajama uklapaju se u kriterije prema kojima
je rađena spomenuta klasifikacija.


Ključne riječi:Krasno, Lika, klima, šumska vegetacija


UVOD – Introduction
Pod “nekim”značajkama vremena i klime podrazu-loška postaja Zavižan. Prvo navedena postaja je od Kramijevamo
njihov prikaz na temelju ne svih, već samo sna udaljena 21,5km zračne linije, a Zavižan 6,7 km.
glavnih klimatoloških elemenata, a to su temperatura


U Krasnu je postaja osnovana u srpnju 1999. godine
zraka i količina oborine. Nisu analizirani tlak, vlažnost


i odmah je započela s radom. Smještena je u dvorištu
zraka i drugi meteorološki elementi,jer oni nisu mjereni


Šumarije Krasno,o čemu je šumarsku javnost obavijena
postaji Krasno šumarija,niti na kišomjernoj postaji


stio dr. sc. Vice Ivančević, povodom proglašenja NaKrasno.
Na temelju dva navedena elementa moguće je


cionalnog parka “Sjeverni Velebit”. Objavljena je i
utvrditi neke značajke vremena i klime nekog područja


fotografija lokacije i osoba osnivača postaje (V.Ivanna
način kako je prikazano u ovom članku.


čević 1999). U ovom članku ta je postaja označena
Pod širom okolicom Krasna podrazumijevamo prostor kao Krasno šumarija.
unutar kojega se nalaze još dvije meteorološke postaje, a


Glavni motivi za izbor Krasna za meteorološku poto
su klimatološka postaja Ličko Lešće i glavna meteoro


staju su brojni, a to su, ponajprije to što je u Krasnu os no vana
prva šumarija u Hrvatskoj, prije 244 godine (1765),


*
dakle Krasno ima najdužu tradiciju stručnog gospodare-


Dr. sc. Juraj Medvedović, Stubička 588, D. Bistra


**


Mr. sc. Janja Milković, Državni hidrometeorološki zavod,


nja šumama. Drugi, a možda još važniji mo tiv je željada


Grič 3,Zagreb, milkovic@cirus.dhz.hr


***
se postaja osnuje. Želja je ostvarena zahva lju ju ći sa da-


MiljenkoTomaić, šum.tehn., “Hrvatske šume” d.o.o.
Šumarija Krasno, Uprava šuma Podružnica Senj


šnjem upravitelju Šumarije Mili Tomljanoviću,




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 52     <-- 52 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


dipl. ing, zatim dr. sc. J. Medvedoviću djelatniku
Šumarskog instituta Jastrebarsko, dr. sc. Vici Ivančeviću
djelatniku Uprave šuma Senj. Stručni savjetnik bio je
meteorolog Tomislav Vučetić,dipl. ing.,umirovljeni
ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba,
a izvođač radova bio je IvanJežutkovićiziste
ustanove.


Ostvarenju ideje svoj doprinos dao je i ondašnji
upra vitelj Uprave šuma Senj, Jurica Tomljanović, dipl.
ing.Treći motiv za osnivanje postaje bila jenamjera da
se pomoću što većeg broja postaja bolje upoznajuvremenske
i klimatske prilike u Hrvatskoj, jer je klima
glav ni čimbenik rasprostranjenosti i opstanka šuma te
njihove raznolikosti i stabilnosti. Odmah nakon osnivanja,
glavni i jedini motritelj tijekom cijeloga desetljeća,
bio je koautor ovog članka MiljenkoTomaić. Zahvaljujući
upravo njemu,njegovom savjesnom očitavanju stanja
na mjernim instrumentima i bilježenjem u određe ne
formulare,dobiven je pouzdani niz podataka. Mje renja
i bilježenje podataka provedena su prema uputama T.
Vučetića i pravilima struke.


REZULTATI MJERENJA


U Krasnu je Državni hidrometeorološki zavod
(DHMZ) osnovao kišomjernu postaju 1949., a postaja je
radila sve do 1990. Nakon toga slijedi prekid mjerenja
sve do 1998.,kada se obnavlja rad postaje koja radi sve
do danas. Na postaji se redovito mjeri količina oborine i
oborinske pojave te visina snježnog pokrivača,a podaci
se redovito dostavljaju Zavodu. Dakle,u Krasnu su dvije
postaje, jedna koja mjeri oborinu i temperature, a druga
kišomjerna,koja mjeri samo oborinu. Radi razlikovanja,
prvu nazivamo Krasnošumarija, a drugu Krasno.


U ovom članku prikazani su i analizirani podaci o
vremenu i klimi ne samo za Krasno(dvije postaje), već
i za Ličko Lešće i Zavižan.Osim podataka za Krasno
navodimo i podatke dviju okolnih postaja, kako bise
mogli usporediti podaci Krasna s postajama na različitim
nadmorskim visinama (Krasno 708 m, Ličko Lešće
463, Zavižan 1594 m). Klima je prosječno ili uobičajeno
stanje atmosfere, uključujući i ekstreme, u nekom
kraju ili području, a utvrđuje se mjerenjem meteoroloških
elemenata, među kojima su najvažniji temperatura
zraka i količina oborine.


IANALIZAPODATAKA


Measurement results and data analysis


Podaci mjerenja razvrstani su u tablice,izračunate
su srednje mjesečne i godišnje vrijednosti, izdvojeni
ekstremi i načinjeni grafički prikazi.


Temperature zraka


Analizirane su srednje mjesečne i godišnje tempera-
tu re zraka, te apsolutne maksimalne i minimalne temperature
za razdoblje 2000–2008. g. na tri postaje Kras no
šumarija, Ličko Lešće i Zavižan.


Srednje godišnje temperature zraka prikazane su u
tablici 1 i na grafikonu1.


Srednje godišnje temperature mijenjaju se iz godine
u godinu. Iz tablice 1. i grafikona 1. vidljivo je kako su
se temperature mijenjale iz godine u godinu na promatranim
postajama i analiziranom razdoblju. Kao što se
moglo i očekivati, s obzirom na nadmorsku visinu, najniže
vrijednosti temperature izmjerene su na Zavižanu,
najviše u Ličkom Lešću,a Krasno je između tih dviju
krivulja. Najtoplija godina u promatranom razdoblju,na
sve tri postaje, bila 2000, a najhladnija 2005. g. Rasponi
godišnjih temperatura između najhladnije i najtoplije
godine bili su: na Zavižanu od 2,6–5,1 °C, u Ličkom
Lešću od 8,6 do 10,8°C, a u Krasnu od 6,8 do 9,5°C.


Grafikon 1. Srednje godišnje temperature zraka (°C) 2000–2008.


Graph 1 Mean annual air temperature (°C) 2000–2008




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 53     <-- 53 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


Tablica 1. Srednje godišnje temperatura zraka (°C)
2000–2008.
Table 1 Mean annual air temperature (°C) 2000–2008


Krasno šumarija Ličko Lešće Zavižan
2000 9,5 10,8 5,1
2001 8,4 9,9 3,8
2002 8,6 10,1 4,5
2003 8,4 9,9 4,1
2004 7,4 9,3 3,6
2005 6,8 8,6 2,6
2006 8,1 9,6 4,0
2007 8,6 10,1 4,8
2008 9,0 10,4 4,8


Srednje mjesečne temperature zraka su na grafikonu
2 i u tablici 2. Godišnji hod srednjih mjesečnih
temperatura, odnosno promjene temperatura iz mjese ca
u mjesec, pokazuje da od siječnja temperature pos tupno
rastu sve do srpnja kadaa dosegnu maksimum, a
zatim slijedi postupni pad. Iz tih prikaza vidljivo je da
je u prosjeku najhladniji mjesec u godini na sve tri
postaje siječanj, a najtopliji srpanj. Budući se radi o višegodišnjim
srednjim vrijednostima, krivulja ima izglađeni
zvonoliki oblik, a najviše i najniže mjesečne
vrijednosti u prosjeku dolaze u mjesecu iza nastupa
ljetnog, odnosno zimskog suncostaja. Slično kao i kod
godišnjih temperatura i kod mjesečnih,najniže su vrijednosti
izmjerene na Zavižanu, najviše u Ličkom
Lešću,a u Krasnu su vrijednosti bliže onima u Lešću,
iako nešto niže.


Tablica 2. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C), 2000–2008.
Table 2 Mean monthly and annual air temperature (°C), 2000–2008


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Krasno šum. -1,8 -0,5 3,0 7,5 12,9 16,5 18,6 18,4 12,4 9,1 4,3 -0,8 8,3
Ličko Lešće -0,4 1,2 4,9 9,5 14,3 18,1 19,8 19,2 13,7 10,8 6,1 1,1 9,9
Zavižan -4,2 -4,1 -1,5 2,3 7,8 11,7 13,3 13,0 7,8 5,7 0,8 -3,2 4,1


Grafikon 2. Srednje mjesečne temperature zraka (°C) 2000–2008.


Graph 2 Mean monthly air temperature (°C) 2000–2008


Apsolutne maksimalne temperature zraka su u ta-ratura izmjerena je u Ličkom Lešću (37,9 °C), najniža
blici 3 i na grafikonu3.I ovdje,kao i kod srednjih mje-na Zavižanu (26,2 °C), a razlika iznosi čak 11,7 °C. To
sečnih temperatura, najviševrijednostiizmjerene su u je bilo za očekivati, s obzirom na veliku razliku u naprosječno
najtoplijem mjesecu srpnju. Najvišatempe-dmorskim visinama dviju navedenih postaja.


Tablica 3. Apsolutne maksimalne temperature zraka (°C), 2000–2008.


Table 3 Absolute maximum air temperature (°C), 2000–2008


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Krasno šum. 14,5 16,5 22,0 25,0 30,0 34,0 36,0 35,5 33,0 24,0 22,0 14,0 36,0
Ličko Lešće 17,4 20,3 24,0 27,9 32,0 34,7 37,9 37,4 33,6 29,1 24,3 16,7 37,9
Zavižan 12,1 12,3 12,3 17,1 22,1 24,4 26,2 25,1 24,3 19,0 19,2 12,2 26,2




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 54     <-- 54 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


Grafikon 3. Apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) 2000–2008.


Graph 3 Absolute maxsimum air temperature (°C) 2000–2008


Apsolutne minimalne temperature (tablica 4. i grafi-nih temperatura, najniže vrijednosti na sve tri postaje
kon 4.) nisu najniže na Zavižanu kako bi očekivali, s izmjerene su u prosječno najhladnijem mjesecu u goobzirom
na veliku nadmorsku visinu, već su najniže u dini,siječnju.
Ličkom Lešću (-27,5 °C). Slično kao i kod maksimal-


Tablica 4. Apsolutne minimalne temperature zraka (°C), 2000–2008.


Table 4 Absulute minimum air temperature (°C), 2000–2008


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Krasno šum. -27,0 -20,5 -24,0 -8,5 -2,0 2,0 3,0 2,5 -1,5 -12,0 -11,5 -20,5 -27,0
Ličko Lešće -27,5 -24,0 -26,6 -7,9 -1,5 1,6 3,7 3,4 -0,5 -7,1 -11,4 -19,9 -27,5
Zavižan -22,5 -20,6 -20,4 -14,5 -3,0 -2,5 1,1 0,9 -2,6 -11,4 -13,2 -20,2 -22,5


Grafikon 4. Apsolutne minimalne temperature zraka (°C) 2000–2008.


Graph 4 Absolute minimum air temperature (°C) 2000–2008




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 55     <-- 55 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


Položaj Krasna je prema ekstremima temperature
bliže Ličkom Lešću nego Zavižanu. Ekstremne vrijednosti
važno je utvrditi zbog toga što srednje vrijednosti
mogu biti jednake i onda kada se ekstremi međusobno
udaljuju. Prijašnjim mjerenjima (J.Medvedović, D.
Novosel,2001, J.Medvedović,2003) utvrđeno
je da se u nekim dijelovima Hrvatske srednje temperature
u usporedbi s 30-godišnjim prosjekom nisu značajno
promijenile,a ekstremi jesu.Toje bitno za znanje


o klimi, a i za gospodarenje šumama, jer klimatski
ekstremi imaju i ekstremni utjecaj na opstanak i obnovu
šuma. Stoga bi bilo dobro usmjeriti pozornost i na
ekstreme prilikom izrade smjernica gospodarenja šu-
mama u pojedinim gospodarskim jedinicama.


Oborina


Količine oborine i njihova razdioba tijekom mjeseci
i godina razmatrana jena četiri mjerne postaje, i to dvije
u Krasnu (Krasno šumarija i Krasno kišomjerna po-


Tablica 5. Godišnje količine oborine (mm) 2000–2008.


Table 5 Annual precipitation amount (mm) 2000–2008


Krasno šum. Krasno Ličko Lešće Zavižan
2000 1948,7 1927,4 998,0 1918,3
2001 1946,1 1927,3 1179,2 2138,7
2002 2055,2 2057,6 1284,1 2276,2
2003 1383,2 1412,5 971,6 1457,1
2004 2000,7 2084,1 1333,1 2173,1
2005 1811,1 1895,9 1418,6 2014,8
2006 1395,7 1525,8 953,8 1576,6
2007 1605,8 1631,0 1082,3 1838,6
2008 1766,7 1814,2 1190,7 1909,6


staja) i po jedna u Ličkom Lešću i na Zavižanu.Analizirane
su godišnje količine oborine, srednje mjesečne i
godišnje vrijednosti te najveće dnevne količine oborine.


Godišnje količine oborine prikazane su u tablici br.


5.ina grafikonu 5.za razdoblje 2000–2008.


Grafikon 5. Godišnje količine oborine (mm) 2000–2008.


Graph 5 Annual precipitation amount 2000–2008


Oborina je vrlo promjenjiv meteorološki element, najveća 2055,2 mm. U Krasnu taj se raspon kretao
pa se tako razlikuju i vrijednosti izmjerene u pojedinim
od 1412,5 mm do 2084,1 mm, u Ličkom Lešću od
godinama. Kao sušnije godine u promatranom razdob


953,8 mm do1418,6 mm,a na Zavižanu od 1457,1 mm
lju izdvajaju se 2003. i 2006.,a kao godine s povećanom


do 2276,2 mm.
količinom 2002. i 2004. Najmanja izmjerena go dišnja


Srednje mjesečne i godišnje količine oborine prikakoličina
oborine u Krasnu šumarija je 1383,2 mm,a zane su u tablici 6., a godišnji hod srednjih mjesečnih


Tablica 6. Srednje mjesečne i godišnje količine oborine (mm) 2000–2008.


Table 6 Mean monthly and annual precipitation amount (mm) 2000–2008


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Krasno šum. 139,9 125,8 153,6 144,0 123,1 86,8 53,6 120,0 164,9 195,0 226,8 234,6 1768,1
Krasno 139,5 132,6 160,3 152,7 122,5 89,1 54,1 125,6 170,4 197,0 226,7 238,2 1808,4
Ličko Lešće 91,1 82,7 102,3 100,9 77,7 68,3 38,2 87,3 111,8 112,5 146,6 137,3 1156,8
Zavižan 157,2 146,5 182,0 161,3 145,5 94,1 60,6 134,0 191,0 172,1 238,5 239,9 1922,6




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 56     <-- 56 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


količina na grafikonu 6. U prosjeku najviše oborina iz-jedi Krasno s 1768,1 odnosno 1808,4 mm, a najmanje
mjereno je na Zavižanu, čak 1922,6 mm godišnje, sli-je palo u Ličkom Lešću, 1156,8 mm godišnje.


Grafikon 6. Srednje mjesečne količine oborine (mm) 2000–2008.


Graph 6 Mean monthly precipitation amount (mm) 2000–2008


Grafikon 7. Najveće dnevne količine oborine (mm) 2000–2008.


Graph 7 Maximum daily precipitation amount (mm) 2000–2008




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 57     <-- 57 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


Najviše oborina na svim postajama palo je u hladno sušnih razdoblja. Bez kiše nije bio niti jedan mjesec niti
doba godine, najviše u studenome i prosincu, a najmanje jedne godine, ni na jednoj mjernoj postaji.
ljeti, u lipnju i srpnju, što su odlike maritimnog oborin-


Analizirane su i najveće dnevne količine oborine
skog režima. Ovakva je raspodjela oborina za vegetaciju


prokazane u tablici 7. i na grafikonu 7.
nepovoljna, ali ne izrazito nepovoljna, jer nema izrazito


Tablica 7. Najveće dnevne količine oborine (mm) 2000–2008.


Table 7 Maximum daily precipitation amount (mm) 2000–2008


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Krasno šum. 55,0 67,3 73,0 73,0 70,0 50,1 48,0 105,3 94,5 108,0 118,0 173,3 173,3
Krasno 58,3 67,3 70,8 81,0 70,4 51,0 47,0 96,9 92,6 101,9 120,2 178,2 178,2
Ličko Lešće 43,0 42,4 44,2 57,7 49,3 39,0 31,4 55,7 50,8 51,0 53,8 46,5 57,7
Zavižan 54,4 86,7 48,8 67,2 109,7 43,5 56,8 128,3 105,9 74,1 113,3 155,4 155,4


Najveće dnevne količine oborine kretale su se od Niz ovdje analiziranih podataka prekratak je da bi
55,7 mm u Ličkom Lešću do 178,2 mm na postaji Kra-se provela klasifikacije klime na temelju njihovih vrisno.
Vidljivo je da najveće dnevne količine oborine jednosti. Zato su za Köppenovu klasifikaciju klime
mogu prelaziti mjesečne količine u pojedinim mjese-ovog područja korišteni standardni tridesetogodišnji
cima u godini. Maksimalne dnevne količine zabilje-(1961–1990) srednjaci temperature zraka i oborine za
žene su u prosječno najkišovitijem mjesecu prosincu, s Ličko Lešće i Zavižan (tablica 8.).
iznimkom Ličkog Lešća,gdje je maksimalna količina
izmjerena u travnju, no vrlo blizu toj vrijednosti su i
one izmjerene u studenom i prosincu.


Tablica 8. Temperatura zraka (°C) i količina oborine (mm) 1961–1990.


Table 8 Air temperature (°C) and precipitation (mm) 1961–1990


Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C) 1961–1990.
Mean monthly and annual air temperature (°C), 1961–1990
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Ličko Lešće -1,2 0,8 4,4 8,6 13,0 16,0 18,0 17,4 14,2 9,6 4,7 0,1 8,8
Zavižan -4,2 -4,3 -2,1 1,4 6,2 9,6 12,2 12,0 9,2 5,1 0,4 -2,9 3,5
Srednje mjesečne i godišnje količine oborine (mm) 1961–1990.
Mean monthly and annual precipitation amount (mm) 1961–1990
Ličko Lešće 91,7 96,5 93,1 95,8 88,6 78,7 65,3 85,2 94,6 103,1 144,7 113,8 1151,2
Zavižan 143,1 149,8 154,7 177,5 157,4 144,2 95,5 139,9 153,9 179,8 221,8 181,1 1898,8


Prema Köppen-ovoj klasifikaciji klime (Penzar i
Penzar,2000), koja uzima u obzir bitne značajke srednjeg
godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, klima
u Krasnu,kao i većem dijelu Like označena je formulom
Cfsbx”.Toje tip umjereno tople vlažne klime s pravilnom
izmjenom godišnjih doba. Slovo C označava umjereno
toplu kišnu klimu, gdje je srednja temperatura
najhladnijeg mjeseca veća od – 3 °C, a manja od 18°C.
Slova fs znače da nema izrazito sušnog razdoblja, da je
ljeto najsuše godišnje doba,ali ni tada oborine ne nedostaje.
Oznaka x” označava da postoje dva kišna razdob lja,
glavno u kasnu jesen i drugo krajem proljeća i
početkom ljeta. Za područja na nadmorskim visinama
oko i iznad 1500 m prevladavaju drukčiji uvjeti. Predstavnik
takve klime je Zavižan. Prema gore spomenutoj
klasifikaciji klima je ovdje označena formulom Dfscx”.
Toje tip snježno šumske klime s dugim zimama i kratkim
ljetima. D označava snježnu šumsku klimu,gdje je
srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini manja
od – 3 °C. Oborinska slova fs znače isto kao i u prethodnom
tipu klime. Slovo c znači da je temperatura najtoplijeg
mjeseca veća od 10°C,a manja od 22°C, ali ne postoje
četiri mjeseca sa srednjom temperaturom većom od
10°C. Posljednje slovo x” ima isto značenje u Cfsbx”
tipu. Dobiveni rezultati u skladu su s ranije objavljenim
radovima (Z.Katušin1992 iA.Bajići dr.2003).


Povoljnost klime za šumsku vegetaciju šireg okoliša
Krasna označena je indeksom povoljnosti KL-7 u ras ponu
indeksa od KL-1 do KL-10 (J. Medvedović
1992), što znači da je klima povoljnija od prosječne u
Hr vatskoj.Šumska vegetacija većeg dijela Like pripada
di narskoj vegetacijskoj zoni bukovo-jelovih šuma (Đ.
Rauš 1992).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 58     <-- 58 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


PRAKTIČNAPRIMJENA REZULTATAMJERENJA
Practical application of measurement results


Primjena je višestruka, a najvažnije su:


1. Analiza višegodišnjeg niza podataka služi za bolje
upoznavanje prilika u životnom prostoru, a za šu-
mare upoznavanje ekoloških prilika šumskih staništa.
Prilikom izrade gospodarskih osnova, jedino
mjereni podaci mogu biti temeljne informacije o vremenu
i klimi nekog šumskog predjela. Budući da u
šumama nemamo (osim iznimno) stalnih mjernih postaja,
interpolacija je prihvatljiva metoda,i baš zato
smo naveli podatke za 3, odnosno 4 postaje. Objavom
podataka u časopisu olakšan ješumarskim stručnjacima
pristup podacima.
2. Osim mjerenja temperature i oborine motritelj M.
Tomaić bilježio je i sve zanimljive pojave povezane s
vremenom i vegetacijom, te tako napisao svojevrsnu
šumarsku kroniku pod nazivom“Vremenske prilike i
njihov utjecaj na rast i razvoj šumskog drveća i
bilja”. Šumarska kronika se u izvornom obliku nalazi
u Šumariji Krasno, a ovdje su izdvojena samo neka
značajna zapažanja za pojedine godine.


U 2000-toj jebila blaga zima i rano se otopio snijeg,
bukova stabla su prolistala već 19. 4. Ljeto je bilo eks trem
no toplo. U kolovozu je Krasnu palo samo 2,7 mm
oborina. Pojedina stablabukve su tijekom ljeta odbacila
list. U prosincu je u jedno poslijepodne palo više od
160 mm kiše koja je izazvala bujice, odrone i štete naobjektima. U šumi Štirovača je u rujnu jak vjetar srušio
oko 150 m3stabala četinjača i listača. Bilo je šteta od
udara groma. Vremenske prilike u 2000. godini bile su
nepovoljne za šumskuvegetaciju.Snijega na tlu bilo je
malo, ponekad bi napadao, ali se brzo topio.


U 2001. je vrijeme bilo vrlo promjenljivo, u srpnju
vrlo toplo (do 31 °C), a 16. i 20. u jutarnjim satima je padala
tuča. U kolovozu vrućine i do 33,5 °C, oborine samo
6,1 mm. Jaki vjetar u proljeće je srušio oko 2.000 m3
drvne mase, uglavnom smreke i jele. Godina također nepovoljna.
Tijekom zimskih mjeseci snijeg bi više puta
zapao do 60 cm visine i otopio se.


Godina 2002. bila je povoljna za vegetaciju radi
obi lja oborina (2055 mm u Krasnu), a što je važnije,
jed noliko su bile raspoređene tijekom godine. Snijega
na tlu je bio samo povremeno.


U 2003. godini prilike su bile nepovoljne zbog velikih
vrućina u ljeti (do 36 °C u hladu) i radi malo oborina
(116 mm) u doba vegetacije (svibanj-kolovoz)
šumsko drveće se masovno sušilo (smreka u Štirovači i
do 500 m3u pojedinim odjelima) kao posljedica vremena
i šumskih štetnika (potkornjaka), a ponegdje iimele (Švičko Bilo). Ovolike suše i propadanje šuma
nije zapaženo nikada ranije.Snijeg je na tlu bio trajno
tijekom zime, visine do 85 cm.


2004. godina, je bila povoljna. Listanje je započelo
ranije nego obično, već u prvoj polovici travnja, eks trema
i šteta nije bilo. Snijega je bilo povremeno i do
90 cm, bilo je zimskih dana bez snijega.


2005.je bila vrlo povoljna. Jednoliko su bile raspoređene
obilne oborine (oko 1810 mm), temperaturni
eks tremi blaži nego ranijih godina. Zima je bila pretežito
snježna, jednom čak 90 cm visine.


2006. je bila povoljna. Ljetne vrućine (do 33°C)
bile su kratkotrajne i nisu štetile vegetaciji. Zima je
bila snježna, visine snijega 15-80 cm.


2007. je bila vrlo povoljna zbog čestog i vrlo jakog jugozapadnog
vjetra. Oborina je bilo dovoljno (1.608 mm)
donekle dobro raspoređenih, ali sa vrlo malim iznosom u
travnju (3,8 mm) kada je to najvažnije za šume. Najveća
vremenska nepogoda bila je jaka tuča. Oštećene su bile
šume, usjevi i objekti, a bilo je i ranjenih ljudi.Velike ljetne
vrućine (do 36°C), otežavale su oporavak vegetacije
od jake tuče. Zima je bila pretežito bez snijega, tj. većinom
bez snijega na tlu.


U 2008. vremenske su prilike bile povoljne, nije bilo
izraženih ekstrema temperatura, ni suše, ni vjetroloma,
ni ledoloma. Zima uglavnom bez snijega.


3. Daljnja praktična primjena rezultata mjerenja je u
proučavanju promjena klime i tog utjecaja na razne
vrste drveća,kao što je urađeno za jelu (I.Anić, J.
Vukelić, S.Mikac, D.Bakšić, D.Ugarković2009.).
4. Bilo bi poželjno da postaja i dalje nastavi s radom,
jer samo dugi i pouzdani nizovi podataka daju valja ne
informacije o vremenu i klimi.


ZAKLJUČCI – Conclusions


U Krasnu se u dvorištu Šumarije od srpnja 1999.
godine redovito mjeritemperatura zraka i oborina te bilježe
neke atmosferske pojave. Podaci mjerenja su
obrađeni, prikazani tablično i grafički, te analizirani.
Uz ova mjerenja motritelj je redovito zapisivao i sve
zanimljive pojave povezane s vremenom i vegetacijom
u svojevrsnu Šumarsku kroniku,čiji je samo mali dio
citiran u članku. Kronika se nalazi u Šumariji u Krasnu.


Analizirane su vremenske prilike Krasna (dvije postaje)
na temelju osmogodišnjeg niza podataka, ali i podaci
još dvije meteorološke postaje (klimatološke
Ličko Lešće i glavne meteorološke postaje Zavižan),
kako bi se šumarskim stručnjacima pružilo više informacija
o vremenu ovoga dijela Like. Uz pomoć podataka
za niz 1961–1990. g, određen je i tip klime na
ovome području prema Köppenovoj klasifikaciji. Utvr




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 59     <-- 59 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


đeno je da na širem području oko Krasna prevladava tip nja cima da prilikom interpolacije podataka za pojedine
klime označen formulom Cfsbx” (umjereno topla kišna šumske predjele pridaju veću “težinu”nadmorskim visiklima),
dok je na nadmorskim visinama oko i iznad nama, a ne udaljenosti od mjernih postaja.
1500 m i na Zavižanu, tip klime označen formulom


Iz Šumarske kronike zaključuje se da su se izmjenji-
Dfscx” (snježno šumska klima). Srednje vrijednosti


vale povoljne i nepovoljne godine,što procjenjujemo
do bivene iz osmogodišnjeg razdoblja na svim posta


kao povoljno,jer nema niza nepovoljnih godina, pa su
jama uklapaju se u kriterije prema kojima je rađena


se šume uspijevale oporavljati nakon nepovoljnih gospo
menutaklasifikacija.


dina.Podaci i njihova analiza imaju veliku važnost za
Potvrđena je ovisnost meteoroloških elemenata o na-poznavanje stanišnih prilika na širem prostoru Krasna.
d morskoj visini, pase stoga predlaže šumarskim struč


LITERATURA– References
Anić, I, J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D. Šum.inst.Vol.27. br.1, str. 77–89 i Karta indeUgarković,
2009.: Utjecaj globalnih klimat-ksa u Hrvatskoj, Jastrebarsko.
skih promjena na ekološku nišu obične jele


Medvedović,J., D.Novosel,2001.: Rezultati vi(
Abies albaMill.) u Hrvatskoj. Šum. list br. 3–4,


šegodišnjih vegetacijskih i ekoloških Istraživastr.
135–144, Zagreb.


nja na pokusnoj plohi “Sljeme”, Znanstvena
Bajić,A., M.Gajić-Čapka, E.Lončar, K.Pan


knjiga: Znanost u potrajnom gospodarenju hrdžić,
2003.: Regionalna klima velebitskog po


vatskim šumama, str. 335–341, Zagreb.
dručja. Zavižan između snijega, vjetra i sunca:


Medvedović,J., 2003.: Promjena klime i njen utjecaj
meteorološka monografija povodom 50 godina


na šumsku vegetaciju Hrvatske. ZbornikRadova
rada postaje Zavižan. Zagreb: DHMZ i HMD;


šumarstva i hortikulture, str. 55–64, Sa rajevo.
str. 63–70.


Penzar, I. i B. Penzar, 2000.:Agrometeorologija.
Ivančević,V.,1999.: Osnovana meteorološka stani


Škol ska knjiga, Zagreb, 222 str.
ca u Krasnu. Šum. List 7–8, str. 378–382. Za


Tomaić, M.,2001–2008.: Šumarska kronika, “Hrvat


greb.


ske šume”, Šumarija Krasno, Krasno.
Katušin,Z., 1992.: Klima Hrvatske. U monografiji


Rauš,Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić, J.MedveŠu
me u Hrvatskoj, gl.ur.Đ.Rauš, Zagreb.


dović, 1992.: Biljni svijet hrvatskih šuma. U
Medvedović,J., 1992.: Pluviotermički indeksi po-monografiji Šume u Hrvatskoj, gl.ur. Đ.Rauš, i
voljnosti klime za šumsku vegetaciju.“Radovi” Karta šumskihZajednica, Zagreb.


SUMMARY: Air and precipitation temperatures have regularly and continuously
been taken and some atmospheric occurrences recorded in the courtyard
of the Krasno Forest Office since July 1999. Measurement data were
processed, presented in table and graphic form and analyzed. Most of the phenomena
were recorded in the Forestry Chronicle, and only a part is cited in
the article. The Chronicle is situated in the Forest Office of Krasno. In addition
to the data mentioned above, the analysis also included data from the climatological
station Ličko Lešće and the main meteorological station of
Zavižan for the period 2000–2008. The analysis in this paper embraced the
two most important meteorological elements of weather and climate: air temperature
and precipitation quantity. The mean monthly and annual temperatures,
as well as extreme temperatures (absolute maximal and minimal) were
analyzed in terms of air temperature, whereas the mean monthly and annual
values, as well as the highest daily precipitation quantities were analyzed in
terms of precipitation


The weather conditions of Krasno (two stations) were analyzed on the
basis of an eight-year data series, as well as on the basis of the data from two
meteorological stations (Ličko Lešće and Zavižan). The purpose was to provide
forestry experts with as much information as possible on the weather in
this part of Lika. Based on the data for the 1061–1990 series, the climate type




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 60     <-- 60 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


for this area was determined under the Köppen climate classification. The climate
type marked with the formula Cfsbx” (the temperate warm rainy climate)
was found to be prevalent in the broader area around Krasno, whereas
at altitudes around and above 1,500 m and on Zavižan the climate type was
marked with the formula Dfscx” (the snowy forest climate). The mean values
obtained from the eight-year period in all the stations fall into the criteria
used for the mentioned classification.


The dependence of meteorological elements on altitude was confirmed.
For this reason, the forestry experts are advised to give more “weight” to altitude
rather than to the distance from the measuring stations during data interpolation
for particular forest areas.


According to the Forestry Chronicle, there were dry – rainy years, with
plenty of snow and without any snow. There were mass outbreaks of forest pests,
but also years conducive to the growth of forest vegetation. It is very important
that no series of unfavourable years were formed during the past 8 years of monitoring;
instead, favourable and unfavourable years alternated, so that the forests
always recovered from the years with adverse weather conditions.


The results of measurements have multiple applications for the forestry
science; among other things, they allow a better insight into the life conditions
of the area and serve for the drawing up of the chapter on the ecological conditions
of forest sites in particular management units.


Key words:Krasno, Lika, climate, forest vegetation