DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 52 <-- 52 --> PDF |
J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622 dipl. ing, zatim dr. sc. J. Medvedoviću djelatniku Šumarskog instituta Jastrebarsko, dr. sc. Vici Ivančeviću djelatniku Uprave šuma Senj. Stručni savjetnik bio je meteorolog Tomislav Vučetić,dipl. ing.,umirovljeni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba, a izvođač radova bio je IvanJežutkovićiziste ustanove. Ostvarenju ideje svoj doprinos dao je i ondašnji upra vitelj Uprave šuma Senj, Jurica Tomljanović, dipl. ing.Treći motiv za osnivanje postaje bila jenamjera da se pomoću što većeg broja postaja bolje upoznajuvremenske i klimatske prilike u Hrvatskoj, jer je klima glav ni čimbenik rasprostranjenosti i opstanka šuma te njihove raznolikosti i stabilnosti. Odmah nakon osnivanja, glavni i jedini motritelj tijekom cijeloga desetljeća, bio je koautor ovog članka MiljenkoTomaić. Zahvaljujući upravo njemu,njegovom savjesnom očitavanju stanja na mjernim instrumentima i bilježenjem u određe ne formulare,dobiven je pouzdani niz podataka. Mje renja i bilježenje podataka provedena su prema uputama T. Vučetića i pravilima struke. REZULTATI MJERENJA U Krasnu je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) osnovao kišomjernu postaju 1949., a postaja je radila sve do 1990. Nakon toga slijedi prekid mjerenja sve do 1998.,kada se obnavlja rad postaje koja radi sve do danas. Na postaji se redovito mjeri količina oborine i oborinske pojave te visina snježnog pokrivača,a podaci se redovito dostavljaju Zavodu. Dakle,u Krasnu su dvije postaje, jedna koja mjeri oborinu i temperature, a druga kišomjerna,koja mjeri samo oborinu. Radi razlikovanja, prvu nazivamo Krasnošumarija, a drugu Krasno. U ovom članku prikazani su i analizirani podaci o vremenu i klimi ne samo za Krasno(dvije postaje), već i za Ličko Lešće i Zavižan.Osim podataka za Krasno navodimo i podatke dviju okolnih postaja, kako bise mogli usporediti podaci Krasna s postajama na različitim nadmorskim visinama (Krasno 708 m, Ličko Lešće 463, Zavižan 1594 m). Klima je prosječno ili uobičajeno stanje atmosfere, uključujući i ekstreme, u nekom kraju ili području, a utvrđuje se mjerenjem meteoroloških elemenata, među kojima su najvažniji temperatura zraka i količina oborine. IANALIZAPODATAKA Measurement results and data analysis Podaci mjerenja razvrstani su u tablice,izračunate su srednje mjesečne i godišnje vrijednosti, izdvojeni ekstremi i načinjeni grafički prikazi. Temperature zraka Analizirane su srednje mjesečne i godišnje tempera- tu re zraka, te apsolutne maksimalne i minimalne temperature za razdoblje 2000–2008. g. na tri postaje Kras no šumarija, Ličko Lešće i Zavižan. Srednje godišnje temperature zraka prikazane su u tablici 1 i na grafikonu1. Srednje godišnje temperature mijenjaju se iz godine u godinu. Iz tablice 1. i grafikona 1. vidljivo je kako su se temperature mijenjale iz godine u godinu na promatranim postajama i analiziranom razdoblju. Kao što se moglo i očekivati, s obzirom na nadmorsku visinu, najniže vrijednosti temperature izmjerene su na Zavižanu, najviše u Ličkom Lešću,a Krasno je između tih dviju krivulja. Najtoplija godina u promatranom razdoblju,na sve tri postaje, bila 2000, a najhladnija 2005. g. Rasponi godišnjih temperatura između najhladnije i najtoplije godine bili su: na Zavižanu od 2,6–5,1 °C, u Ličkom Lešću od 8,6 do 10,8°C, a u Krasnu od 6,8 do 9,5°C. Grafikon 1. Srednje godišnje temperature zraka (°C) 2000–2008. Graph 1 Mean annual air temperature (°C) 2000–2008 |