DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 57 <-- 57 --> PDF |
J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622 Najviše oborina na svim postajama palo je u hladno sušnih razdoblja. Bez kiše nije bio niti jedan mjesec niti doba godine, najviše u studenome i prosincu, a najmanje jedne godine, ni na jednoj mjernoj postaji. ljeti, u lipnju i srpnju, što su odlike maritimnog oborin- Analizirane su i najveće dnevne količine oborine skog režima. Ovakva je raspodjela oborina za vegetaciju prokazane u tablici 7. i na grafikonu 7. nepovoljna, ali ne izrazito nepovoljna, jer nema izrazito Tablica 7. Najveće dnevne količine oborine (mm) 2000–2008. Table 7 Maximum daily precipitation amount (mm) 2000–2008 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Krasno šum. 55,0 67,3 73,0 73,0 70,0 50,1 48,0 105,3 94,5 108,0 118,0 173,3 173,3 Krasno 58,3 67,3 70,8 81,0 70,4 51,0 47,0 96,9 92,6 101,9 120,2 178,2 178,2 Ličko Lešće 43,0 42,4 44,2 57,7 49,3 39,0 31,4 55,7 50,8 51,0 53,8 46,5 57,7 Zavižan 54,4 86,7 48,8 67,2 109,7 43,5 56,8 128,3 105,9 74,1 113,3 155,4 155,4 Najveće dnevne količine oborine kretale su se od Niz ovdje analiziranih podataka prekratak je da bi 55,7 mm u Ličkom Lešću do 178,2 mm na postaji Kra-se provela klasifikacije klime na temelju njihovih vrisno. Vidljivo je da najveće dnevne količine oborine jednosti. Zato su za Köppenovu klasifikaciju klime mogu prelaziti mjesečne količine u pojedinim mjese-ovog područja korišteni standardni tridesetogodišnji cima u godini. Maksimalne dnevne količine zabilje-(1961–1990) srednjaci temperature zraka i oborine za žene su u prosječno najkišovitijem mjesecu prosincu, s Ličko Lešće i Zavižan (tablica 8.). iznimkom Ličkog Lešća,gdje je maksimalna količina izmjerena u travnju, no vrlo blizu toj vrijednosti su i one izmjerene u studenom i prosincu. Tablica 8. Temperatura zraka (°C) i količina oborine (mm) 1961–1990. Table 8 Air temperature (°C) and precipitation (mm) 1961–1990 Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C) 1961–1990. Mean monthly and annual air temperature (°C), 1961–1990 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Ličko Lešće -1,2 0,8 4,4 8,6 13,0 16,0 18,0 17,4 14,2 9,6 4,7 0,1 8,8 Zavižan -4,2 -4,3 -2,1 1,4 6,2 9,6 12,2 12,0 9,2 5,1 0,4 -2,9 3,5 Srednje mjesečne i godišnje količine oborine (mm) 1961–1990. Mean monthly and annual precipitation amount (mm) 1961–1990 Ličko Lešće 91,7 96,5 93,1 95,8 88,6 78,7 65,3 85,2 94,6 103,1 144,7 113,8 1151,2 Zavižan 143,1 149,8 154,7 177,5 157,4 144,2 95,5 139,9 153,9 179,8 221,8 181,1 1898,8 Prema Köppen-ovoj klasifikaciji klime (Penzar i Penzar,2000), koja uzima u obzir bitne značajke srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, klima u Krasnu,kao i većem dijelu Like označena je formulom Cfsbx”.Toje tip umjereno tople vlažne klime s pravilnom izmjenom godišnjih doba. Slovo C označava umjereno toplu kišnu klimu, gdje je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca veća od – 3 °C, a manja od 18°C. Slova fs znače da nema izrazito sušnog razdoblja, da je ljeto najsuše godišnje doba,ali ni tada oborine ne nedostaje. Oznaka x” označava da postoje dva kišna razdob lja, glavno u kasnu jesen i drugo krajem proljeća i početkom ljeta. Za područja na nadmorskim visinama oko i iznad 1500 m prevladavaju drukčiji uvjeti. Predstavnik takve klime je Zavižan. Prema gore spomenutoj klasifikaciji klima je ovdje označena formulom Dfscx”. Toje tip snježno šumske klime s dugim zimama i kratkim ljetima. D označava snježnu šumsku klimu,gdje je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini manja od – 3 °C. Oborinska slova fs znače isto kao i u prethodnom tipu klime. Slovo c znači da je temperatura najtoplijeg mjeseca veća od 10°C,a manja od 22°C, ali ne postoje četiri mjeseca sa srednjom temperaturom većom od 10°C. Posljednje slovo x” ima isto značenje u Cfsbx” tipu. Dobiveni rezultati u skladu su s ranije objavljenim radovima (Z.Katušin1992 iA.Bajići dr.2003). Povoljnost klime za šumsku vegetaciju šireg okoliša Krasna označena je indeksom povoljnosti KL-7 u ras ponu indeksa od KL-1 do KL-10 (J. Medvedović 1992), što znači da je klima povoljnija od prosječne u Hr vatskoj.Šumska vegetacija većeg dijela Like pripada di narskoj vegetacijskoj zoni bukovo-jelovih šuma (Đ. Rauš 1992). |