DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 58 <-- 58 --> PDF |
J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622 PRAKTIČNAPRIMJENA REZULTATAMJERENJA Practical application of measurement results Primjena je višestruka, a najvažnije su: 1. Analiza višegodišnjeg niza podataka služi za bolje upoznavanje prilika u životnom prostoru, a za šu- mare upoznavanje ekoloških prilika šumskih staništa. Prilikom izrade gospodarskih osnova, jedino mjereni podaci mogu biti temeljne informacije o vremenu i klimi nekog šumskog predjela. Budući da u šumama nemamo (osim iznimno) stalnih mjernih postaja, interpolacija je prihvatljiva metoda,i baš zato smo naveli podatke za 3, odnosno 4 postaje. Objavom podataka u časopisu olakšan ješumarskim stručnjacima pristup podacima. 2. Osim mjerenja temperature i oborine motritelj M. Tomaić bilježio je i sve zanimljive pojave povezane s vremenom i vegetacijom, te tako napisao svojevrsnu šumarsku kroniku pod nazivom“Vremenske prilike i njihov utjecaj na rast i razvoj šumskog drveća i bilja”. Šumarska kronika se u izvornom obliku nalazi u Šumariji Krasno, a ovdje su izdvojena samo neka značajna zapažanja za pojedine godine. U 2000-toj jebila blaga zima i rano se otopio snijeg, bukova stabla su prolistala već 19. 4. Ljeto je bilo eks trem no toplo. U kolovozu je Krasnu palo samo 2,7 mm oborina. Pojedina stablabukve su tijekom ljeta odbacila list. U prosincu je u jedno poslijepodne palo više od 160 mm kiše koja je izazvala bujice, odrone i štete naobjektima. U šumi Štirovača je u rujnu jak vjetar srušio oko 150 m3stabala četinjača i listača. Bilo je šteta od udara groma. Vremenske prilike u 2000. godini bile su nepovoljne za šumskuvegetaciju.Snijega na tlu bilo je malo, ponekad bi napadao, ali se brzo topio. U 2001. je vrijeme bilo vrlo promjenljivo, u srpnju vrlo toplo (do 31 °C), a 16. i 20. u jutarnjim satima je padala tuča. U kolovozu vrućine i do 33,5 °C, oborine samo 6,1 mm. Jaki vjetar u proljeće je srušio oko 2.000 m3 drvne mase, uglavnom smreke i jele. Godina također nepovoljna. Tijekom zimskih mjeseci snijeg bi više puta zapao do 60 cm visine i otopio se. Godina 2002. bila je povoljna za vegetaciju radi obi lja oborina (2055 mm u Krasnu), a što je važnije, jed noliko su bile raspoređene tijekom godine. Snijega na tlu je bio samo povremeno. U 2003. godini prilike su bile nepovoljne zbog velikih vrućina u ljeti (do 36 °C u hladu) i radi malo oborina (116 mm) u doba vegetacije (svibanj-kolovoz) šumsko drveće se masovno sušilo (smreka u Štirovači i do 500 m3u pojedinim odjelima) kao posljedica vremena i šumskih štetnika (potkornjaka), a ponegdje iimele (Švičko Bilo). Ovolike suše i propadanje šuma nije zapaženo nikada ranije.Snijeg je na tlu bio trajno tijekom zime, visine do 85 cm. 2004. godina, je bila povoljna. Listanje je započelo ranije nego obično, već u prvoj polovici travnja, eks trema i šteta nije bilo. Snijega je bilo povremeno i do 90 cm, bilo je zimskih dana bez snijega. 2005.je bila vrlo povoljna. Jednoliko su bile raspoređene obilne oborine (oko 1810 mm), temperaturni eks tremi blaži nego ranijih godina. Zima je bila pretežito snježna, jednom čak 90 cm visine. 2006. je bila povoljna. Ljetne vrućine (do 33°C) bile su kratkotrajne i nisu štetile vegetaciji. Zima je bila snježna, visine snijega 15-80 cm. 2007. je bila vrlo povoljna zbog čestog i vrlo jakog jugozapadnog vjetra. Oborina je bilo dovoljno (1.608 mm) donekle dobro raspoređenih, ali sa vrlo malim iznosom u travnju (3,8 mm) kada je to najvažnije za šume. Najveća vremenska nepogoda bila je jaka tuča. Oštećene su bile šume, usjevi i objekti, a bilo je i ranjenih ljudi.Velike ljetne vrućine (do 36°C), otežavale su oporavak vegetacije od jake tuče. Zima je bila pretežito bez snijega, tj. većinom bez snijega na tlu. U 2008. vremenske su prilike bile povoljne, nije bilo izraženih ekstrema temperatura, ni suše, ni vjetroloma, ni ledoloma. Zima uglavnom bez snijega. 3. Daljnja praktična primjena rezultata mjerenja je u proučavanju promjena klime i tog utjecaja na razne vrste drveća,kao što je urađeno za jelu (I.Anić, J. Vukelić, S.Mikac, D.Bakšić, D.Ugarković2009.). 4. Bilo bi poželjno da postaja i dalje nastavi s radom, jer samo dugi i pouzdani nizovi podataka daju valja ne informacije o vremenu i klimi. ZAKLJUČCI – Conclusions U Krasnu se u dvorištu Šumarije od srpnja 1999. godine redovito mjeritemperatura zraka i oborina te bilježe neke atmosferske pojave. Podaci mjerenja su obrađeni, prikazani tablično i grafički, te analizirani. Uz ova mjerenja motritelj je redovito zapisivao i sve zanimljive pojave povezane s vremenom i vegetacijom u svojevrsnu Šumarsku kroniku,čiji je samo mali dio citiran u članku. Kronika se nalazi u Šumariji u Krasnu. Analizirane su vremenske prilike Krasna (dvije postaje) na temelju osmogodišnjeg niza podataka, ali i podaci još dvije meteorološke postaje (klimatološke Ličko Lešće i glavne meteorološke postaje Zavižan), kako bi se šumarskim stručnjacima pružilo više informacija o vremenu ovoga dijela Like. Uz pomoć podataka za niz 1961–1990. g, određen je i tip klime na ovome području prema Köppenovoj klasifikaciji. Utvr |