DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 59     <-- 59 -->        PDF

J. Medvedović, J. Milković, M. Tomaić: NEKE ZNAČAJKE VREMENAI KLIME KRASNAI OKOLNOG ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 613-622


đeno je da na širem području oko Krasna prevladava tip nja cima da prilikom interpolacije podataka za pojedine
klime označen formulom Cfsbx” (umjereno topla kišna šumske predjele pridaju veću “težinu”nadmorskim visiklima),
dok je na nadmorskim visinama oko i iznad nama, a ne udaljenosti od mjernih postaja.
1500 m i na Zavižanu, tip klime označen formulom


Iz Šumarske kronike zaključuje se da su se izmjenji-
Dfscx” (snježno šumska klima). Srednje vrijednosti


vale povoljne i nepovoljne godine,što procjenjujemo
do bivene iz osmogodišnjeg razdoblja na svim posta


kao povoljno,jer nema niza nepovoljnih godina, pa su
jama uklapaju se u kriterije prema kojima je rađena


se šume uspijevale oporavljati nakon nepovoljnih gospo
menutaklasifikacija.


dina.Podaci i njihova analiza imaju veliku važnost za
Potvrđena je ovisnost meteoroloških elemenata o na-poznavanje stanišnih prilika na širem prostoru Krasna.
d morskoj visini, pase stoga predlaže šumarskim struč


LITERATURA– References
Anić, I, J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D. Šum.inst.Vol.27. br.1, str. 77–89 i Karta indeUgarković,
2009.: Utjecaj globalnih klimat-ksa u Hrvatskoj, Jastrebarsko.
skih promjena na ekološku nišu obične jele


Medvedović,J., D.Novosel,2001.: Rezultati vi(
Abies albaMill.) u Hrvatskoj. Šum. list br. 3–4,


šegodišnjih vegetacijskih i ekoloških Istraživastr.
135–144, Zagreb.


nja na pokusnoj plohi “Sljeme”, Znanstvena
Bajić,A., M.Gajić-Čapka, E.Lončar, K.Pan


knjiga: Znanost u potrajnom gospodarenju hrdžić,
2003.: Regionalna klima velebitskog po


vatskim šumama, str. 335–341, Zagreb.
dručja. Zavižan između snijega, vjetra i sunca:


Medvedović,J., 2003.: Promjena klime i njen utjecaj
meteorološka monografija povodom 50 godina


na šumsku vegetaciju Hrvatske. ZbornikRadova
rada postaje Zavižan. Zagreb: DHMZ i HMD;


šumarstva i hortikulture, str. 55–64, Sa rajevo.
str. 63–70.


Penzar, I. i B. Penzar, 2000.:Agrometeorologija.
Ivančević,V.,1999.: Osnovana meteorološka stani


Škol ska knjiga, Zagreb, 222 str.
ca u Krasnu. Šum. List 7–8, str. 378–382. Za


Tomaić, M.,2001–2008.: Šumarska kronika, “Hrvat


greb.


ske šume”, Šumarija Krasno, Krasno.
Katušin,Z., 1992.: Klima Hrvatske. U monografiji


Rauš,Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić, J.MedveŠu
me u Hrvatskoj, gl.ur.Đ.Rauš, Zagreb.


dović, 1992.: Biljni svijet hrvatskih šuma. U
Medvedović,J., 1992.: Pluviotermički indeksi po-monografiji Šume u Hrvatskoj, gl.ur. Đ.Rauš, i
voljnosti klime za šumsku vegetaciju.“Radovi” Karta šumskihZajednica, Zagreb.


SUMMARY: Air and precipitation temperatures have regularly and continuously
been taken and some atmospheric occurrences recorded in the courtyard
of the Krasno Forest Office since July 1999. Measurement data were
processed, presented in table and graphic form and analyzed. Most of the phenomena
were recorded in the Forestry Chronicle, and only a part is cited in
the article. The Chronicle is situated in the Forest Office of Krasno. In addition
to the data mentioned above, the analysis also included data from the climatological
station Ličko Lešće and the main meteorological station of
Zavižan for the period 2000–2008. The analysis in this paper embraced the
two most important meteorological elements of weather and climate: air temperature
and precipitation quantity. The mean monthly and annual temperatures,
as well as extreme temperatures (absolute maximal and minimal) were
analyzed in terms of air temperature, whereas the mean monthly and annual
values, as well as the highest daily precipitation quantities were analyzed in
terms of precipitation


The weather conditions of Krasno (two stations) were analyzed on the
basis of an eight-year data series, as well as on the basis of the data from two
meteorological stations (Ličko Lešće and Zavižan). The purpose was to provide
forestry experts with as much information as possible on the weather in
this part of Lika. Based on the data for the 1061–1990 series, the climate type