DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 61 <-- 61 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWS Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 623-628 UDK 630* 443 + 453 + 414 ŠTETOČINJE I ZAŠTITABILJAKAU RASADNIKU “PODBADANJ” OD 1993. DO 2007. GODINE* PESTSAND PLANTS PRESERVATION IN THE “PODBADANJ” NURSERY FROM 1993 TO 2007 12 34 Milan GLAVAŠ , Silvana GLAVAŠ , Mario BUDINŠĆAK i Andija VUKADIN SAŽETAK: U Crikvenici je prije 100 godina osnovan šumski rasadnik “Podbadanj” i jedini je u Hrvatskoj s tako dugom proizvodnjom sadnica. Uprava šuma Podružnica Senj i šumarija Crikvenica je 2008. svečano obilježila njegovu 100 godišnjicu. U svezi s tim, na ovom mjestu prikazuje se zaštitarska komponenta u rasad niku “Podbadanj” za razdoblje 1993. do 2007. godine. U navedenom razdoblju na sadnicama su utvrđene štetne gljive:Fusarium oxysporum,Lephodermim seditiosum,Cyclaneusma niveum,Phomitopsis juniperovora, Microsphaera alphitoides,Sphaeropsis sapinea,Botrytis cinerea, Guignardia aesculiiStigmina carpophila. Od kukaca vrlo česte su bile lisne uši, sovice pozemljuše i štitaste uši; zatim pojedine vrste kao Monarthropaplus buxi, Acantholyda hieroglyphica, Melolontha melolontha, i dr. Za suzbijanje gljiva korišteni su fungicidi Benlate, Cuprablau (9x), Merpan (13x), Kidan, Antracol, Bavistin (27x), Mythos i Tilt (16x) i Rubigan (17x). Za uništavanje kukaca primjenjeni su insekticidi Folimat (11x), Aztec (11x), Pirox Fluid, Fastac i Decis. Tla i sjeme protiv polijeganja ponika, miševa i puževa tretirano je sredstvima Captan (12x), Mesurol (35x), Pužomor i Volatan. Korovi su uništavani glifosatima Cidokor (16x), Mentor (10x), Hercules (16x), Herbocor i Roundap. Valja pojasniti da se početkom 90-ih godina prošloga stoljeća u rasadniku “Podbadanj” proizvodilo svega nekoliko desetaka tisuća šumskih sadnica. Preokret je nastao 1997. godine kada se broj šumskih sadnica (uglavnom borovi i hrast medunac) popeo na nekoliko stotina tisuća. Iste godine započela je proizvodnja raznovrsnih hortikulturnih sadnica (oko 20 000 kom.) Pojačanom proizvodnjom pojavilo se više zaštitarskih problema i nužnost intenzivnije zaštite. Ključne riječi:rasadnik, gljiva, kukac, pesticid, biljka, zaštita UVOD – Intrduction Proizvodnja biljaka u šumskim rasadnicima važna je imaju socijalno (zapošljavanje ljudi) i edukativno znaza pošumljavanje, ozelenjavanje urbanih sredina, po di-čenje (učenje o ekološkoj ulozi biljaka u okolišu). zanje drvoreda, živih ograda i sl. Rasadnici, također Na našim prostorima šumska rasadnička proizvodnja * traje 130 godina. U tom dugom razdobljeu mnogi su ra- Rad je izložen na Simpoziju “100 godina crikveničkog rasadnika Podbadanj” (Crikvenica, 24. i 25. 10. 2008.) sadnici prestali s radom. U posljednjih 20 godinau Hr 1 Prof. dr. sc. Milan Glavaš, Šumarski fakultet Zagreb vatskoj je zatvoreno oko 30%šumskih rasadnika, skoro 2 Silvana Glavaš, dipl. ing. šum., Uprava šuma Podružnica Zagreb 50 % u usporedbi s današnjim stanjem (Glavaš, 3 Mario Budinšćak, dipl. ing. šum. Uprava šuma Podružnica Karlovac 1990.).Ta činjenica ukazuje da je rasadnička proizvo 4 Mr. sc. AndrijaVukadin, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i dnja pod izravnim utjecajem svih društvenih, socijalnih, šumarstvu, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 62 <-- 62 --> PDF |
M. Glavaš, S. Glavaš, M. Budinšćak iA. Vukadin: ŠTETOČINJE I ZAŠTITABILJAKAU RASADNIKU ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 623-628 stručnih i drugih stanja određenoga vremena. Jednostavno možemo reći da se šumski rasadnici rađaju i umiru, pa ih je malo koji prežive desetljeća. Jedini naš šumski rasadnik koji je opstao puno stolje će je “Podbadanj” u Crikvenici. Taj je rasadnik osnovan 1908. godine. Ovaj rad je prilog obilježavanja stogodišnjice toga rasadnika, koja je provedena održavanjem simpozija “Sto godina crikveničkog rasadnika “Podbadanj”1908–2008. održanog u Crikvenici 24–25. listopada 2008. godine. Na ovome mjestu obrađeni su uzročnici biotskih i abiotskih šteta, prikazane su poduzete mjere zaštite, te data mišljenja za buduće korake. Podaci se odnose na razdoblje od 1993–2007. godine. MATERIJALI I METODE RADA– Materials and methods U rasadniku “Podbadanj” uzgajaju se šumske ihortikulturne sadnice listača i četinjača. U rasadniku prevladava kontejnerska proizvodnja (tri tipa kontejnera), šumskih sadnica, te ukrasnih biljaka, obloženoga i gologa korijena. Sveukupna proizvodnja je u plastenicima i na otvorenome. Među šumskim sadnicama prevladava crni bor, a slijede primorski, alepski i obični bor, te čempres. Među listačama nalaze se hrast crnika, medunac, kitnjak i obični koprivić. Urazdobljeu promatranja godišnja proizvodnja rasla je od 1992–1998. godine, a zatim je padala. Prosječna godišnja proizvodnja je preko 300 000 šumskih sadnica. Ukrasne biljke proizvodese prosječno svega nekoliko tisuća komada. Ukrasne sad- nice pripadaju u desetak rodova četinjača (najzastupljeniji su Pinus, Cupressus i Cedrus) i preko 30 rodova listača (najzastupljeniji suQuercus, Celtis, Albizzia, Pit tosporum, Cotoneaster, Laurus, RosmarinusiCatalpa). Ponekad se uzgajaju i različite vrste palmi. Zdravstveno stanje svih biljaka u rasadniku “Podbadanj” utvrđivano je prema zakonu o zaštiti bilja (NN 10/94) dva puta godišnje (ukupno 30 pregleda). Djelatnici u rasadniku stalno prate zdravstveno stanje biljaka, a podatke upisuju u rasadničke knjige. Determinaciju utvrđenih kukaca i gljiva i ocjenu štetnosti obavili smo kao i ranijih godina (Vukadin 1999,Glavaš 2002.). Podatke o mjerama zaštite našli smo u rasadničkoj knjizi. Podatke o kemijskim sredstvima našli smo u Glasilu biljne zaštite 2–3, 2008. godine. Za proučavanje štetnih gljiva i kukaca koristili smo djela Glavaša (1999.),Uščuplića (1996.),Kovačevića (1956.), tePerinaiSutherlanda(1994.) i druga. REZULTATI – Results Urazdoblju od 1993 do 2007. godine u rasadniku “Podbadanj” utvrđene su sljedeće gljive i kukci. Tablica 1. Gljive i kukci u rasadniku “Podbadanj” od 1993. do 2007. Table 1 Fungi and insects in “Podbadanj” nursery from 1993 to 2007 Štetni organizmi – Pests Vrsta biljaka – Tree species Godina nalaza –Year of founded Fusariumsp. i dr. četinjače i listače Conifers and broadleaves 1993. – 2007. Cylaneusma niveum Pinus nigra 1997., 1998. Phomitopsis juniperovora Cupressus sempervirens 1997., 1998. Microsphaera alphitodes Quercusspp. 1993., 1998., 2004. druge pepelnice other powdery mildew ukrasno bilje –horticurtural plants 1998., 1999., 2000., 2003., 2005. – 2007. Sphaeropsis sapinea P.nigra 2002., 2004. – 2007. Stigmina carpophila ukrasno bilje –horticurtural plants 2006., 2007. Botrytis cynerea Abies alba,P.nigra 1999. Guignardia aesculi Aesculus hippocastanum 1996. Aphididae ukrasno bilje –horticurtural plants C. sempervirens, P.nigra, Fagus sylvatica 1996. – 2007. 1996. – 2002. 2005. Coccidae ukrasno bilje –horticurtural plants F.sylvatica 2003. 2005. Melolontha melolontha ukrasno bilje –horticurtural plants 2006. Achantolyda hierogliphica P.nigra 1998. Monanthropalpos buxi Buxus sempervirens 2004., 2006. Chrisomelidae ukrasno bilje –horticurtural plants 2006. Phyloxera quercus ukrasno bilje –horticurtural plants 2003. Tetranychus urticae ukrasno bilje –horticurtural plants 2007. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 63 <-- 63 --> PDF |
M. Glavaš, S. Glavaš, M. Budinšćak iA. Vukadin: ŠTETOČINJE I ZAŠTITABILJAKAU RASADNIKU ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 623-628 Protiv navedenih organizama koristili su se različiti vodile protiv puževa, ptica i korova, o čemu dajemo fungicidi i insekticidi. Mjere zaštite također su se pro-daljnji prikaz. Grafikon 1. Sredstva i broj tretiranja po godinama Fig. 1 Pesticides and number of treatmens by year Grafikon 2. Sredstva i broj tretiranja od 1993–2007. Fig. 2 Pesticides and number of treatmens from 1993 to 2007 Tablica 2. Ukupan broj tretiranja Table 2 Total number of treatmens Sredstvo Agent Broj pripravaka Number of formulation Broj tretiranja Number of treatmens Godišnji prosjek tretiranja Averige anual number of treatmens % Fungicidi 10 112 7,5 49,8 Zoocidi 9 66 4,3 29,3 Ukupno –Total 19 178 11,8 79,1 Herbicidi 5 47 3,1 20,9 Sveukupno –Total 24 225 15 100 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Glavaš, S. Glavaš, M. Budinšćak iA. Vukadin: ŠTETOČINJE I ZAŠTITABILJAKAU RASADNIKU ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 623-628 Grafikon 3. Odnos uporabljenih sredstava Fig. 3 The rate of pesticides used RASPRAVAI ZAKLJUČAK – Discussion and conclusion Proizvodnja biljaka u rasadniku je odgovoran i složen proces rada. Osnovni je zadatak rasadničara da u kratkom vremenu proizvede kvalitetne, zdrave sadnice. Tijekom proizvodnje, bez obzira koliko ona traje, biljke su izložene stalnom utjecaju štetnih biotskih i abiotskih čimbenika. O njima rasadničar vodi stalnu brigu i poduzima mjere zaštite tla, sjemena, biljaka, sve do završetka proizvodnje.Tose provodi u svakome, pa tako i u rasadniku “Podbadanj”. Prema raspoloživim podacima ovdje su prikazani štetni organizmi i mjere zaštite u rasadniku “Podbadanj” za razdoblje od 1993–2007. godine. Iz tablica i grafikona uočava se da je u tome razdoblju u tome rasadniku evidentirano desetak vrsta gljiva i isto toliko kukaca, te jedan pauk. K tomu sjeme i bilje su izložene stalnom nasrtaju puževa i ptica. Korovi su najveći neprijatelji biljaka u rasadnicima, protiv njih se vodila stalna borba. U grafikonu broj jedan prikazana je primjena kemijskih sredstava po godinama. Očito je da je od 1997. go- dine u tome smislu porast uporabe sredstava, a maksimum je bio 2006. godine. Glavni podaci iščitava ju se u grafikonu broj dva. Na tome je mjestu vidljivo da je za zaštitu biljaka u rasadniku “Podbadanj” korišteno deset različitih pripravaka fungicida, sedam insekticida, dva limacida i pet herbicida. Među fungicidima najčešće je korišten pripravak Bavistin FL.To je organski sintetički benzimidazol, s 50 %djelatne tvari karbedazima. Njime su tretirani jela i bor protiv polijeganja, bor pro tiv gljive Sphaeropsis sapinea ukrasne biljke protiv uzročnika šupljikavosti lišća. Protiv polijeganja ponika redovito su korišteni Captan WP50 (organski fungicid s povišenim djelovanjem, djelatna tvar kaptan 50%, LD 9000) i Merpan 50 50 WP (organski fungicid s povišenim djelovanjem za klijališta, djelatna tvar kaptan 50%, LD 9000). Pro 50 tiv pepelnica redovito su korišteni Rubigan EC (organski, sintetički pirimidin IBE, djelatna tvar fenarimol 12%, LD 2500).Tilt 250 EC 50 (organski sintetički triazol IBE, djelatna tvar propikonazol 25 %, LD 1517). Među insekticidima 50 glavno mjesto zauzimaju Folimat LC 50 (sintetički insekticid i akaricid, djelatna tvar omeotoat 50 %, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 65 <-- 65 --> PDF |
M. Glavaš, S. Glavaš, M. Budinšćak iA. Vukadin: ŠTETOČINJE I ZAŠTITABILJAKAU RASADNIKU ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 623-628 LD 50, što znači da spade u vrlo opasna sredstva – druga grupa otrovnosti) iAztec 140 EC (aficid sintetički, selektivni, djelatna tvar, triazamat, LD 250). Koristili su se 50 za suzbijanje lisnatih i štitastih ušiju, filoksere i crvenoga pauka. Od limacida u manjoj mjeri korišten je Pužomor (djelatna tvar metaldehid 6 % LD 380). Od svih 50 kemijskih sredstava najviše je korišten Mesurol FS 50 (djelatna tvar metiokarb 50%, LD 100). Mesu 50 rol je korišten od 1999–2007. go- dine, od jedan do sedam puta godišnje, ukupno 35 puta. Od herbicida korišteni su aminofosfati čija je djelatna tvar glifosat 4%, a LD 4320. Korišteni su 50 pripravci Cidokor, Hercules 480 SL, Mentor, Herbocor i Roundap. Herbicidima su po-ljena s 24 kemijska pripravka, tretirano je 225 puta ili 15 vršine tretirane 45 puta,ponajprije Cidokorom i Hercu-puta prosječno svake godine.Toukazuje da se zaštiti bilesom. ljaka posvećuje velika briga. Najveću opasnost pred stavlja polijeganje ponika, puževi i ptice, te herbicidi. Zaključno se u tablici dva vidi da je u rasadniku “Podbadanj” od 1993. do 2007. godine zaštita bila obav- LITERATURA– Literature Glavaš,M., 1990.: Stanje objekata za proizvodnju Kovačević,Ž., 1956.: Primjenjena entomologija, III višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj u 1987. go-knjiga, šumski štetnici.Poljoprivredni nakladni dini. Glasnik za šumske pokuse 26, 379.–391. zavod, Zagreb. Glavaš,M., 1999.: Gljivične bolesti šumskoga dr-Perin, R.i J. R.Seutherland,1994.: Diseases and veća. Šumarski fakultet Zagreb. Insects in Forest Nurseries. INRAParis, pp. 332. Glavaš,M., 2003.: Zdravstveno stanje biljaka i mjere Uščuplić,M., 1996.Patologija šumskog I ukrasnog zaštite u šumskim rasadnicima u Hrvatskoj u drveća. Šumarski fakultet Sarajevo. 2002. godini. Šumarski list 5–6, 257–268. Vukadin,A., 1999. Bolesti i štetnici u šumskim raCvjetković, B., R.Bažok, J. Igrc-Barčić, K. sadnicima (magistarski rad). Barić, Z. Ostojić i G. Peček, 2008: Pre gled sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj za 2008. godinu. Glasilo biljne zaštite. SUMMARY: The forest nursery “Podbadanj” was founded a hundred years ago in Crikvenica and it is the only one with such a long production of forest seedlings. The forest administration, the branch department of Senj and the forest enterprise of Crikvenica will celebrate its hundredth anniversary. With refrence to the above, the preservation component in the “Podbadanj” nursery covering the razdoblje from 1993. to 2007. Will be presented. Within the above started razdoblje, the following harmful fungi were were found on the plants: Fusarium oxyporum, Lepodermium seditiosum, Cyclaneusma niveum, Phomitopsis juniperovora, Micophaera alphitoides, Sphaera sapinea, Botrytis cinerea, Guignardia aesculi and Clasteroporium carpophylum. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Glavaš, S. Glavaš, M. Budinšćak iA. Vukadin: ŠTETOČINJE I ZAŠTITABILJAKAU RASADNIKU ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 623-628 As for the insects, very frequent were plant lice, owlet moths, scales and certain species such as Monarthropaplus buxi, Acantholyda hieroglyphica, Melolontha melolontha, ect. As a precaution against fungi the following fungicides have been used: Benlate, Cuprablau (9x), Merpan (13x ), Kidan, Antracol, Bavistin (27x), Mythos and Tilt (16x) and Rubigan (17x). To control insects, the following insecticides have been applied: Folimat (11x), Pirox Fluid, Fastac and Decis. The soil and the seeds have been treated against seedlings lodging, mice, snails with the following agents: Captan (12x), Mesurol (35x), Snail poison and Volatan. The weed killers containing glyphosates that have been applied belong to Cidokor (16x), Mentor (10x), Hercules (16x), Herbocor and Roundup. It has to be cleared up that in the early 90-ties of the last century, just several tens of thousands of forest seedlings were produced in the “Podbadanj” nursery. There was a turn in 1997. When the turn in 1997. When the number of forest seedlings (mainly in pines and pubescent oak) came to several hundreds of thousands. It was the year when the production of various horticultural seedlings started (about 20000 pcs). The consequence of a more intensified production were the problems related to the preservation as well as the necessity of a more intensive protection. Key words:nursery, fungus, insect, pesticide, plant, protection |