DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 70 <-- 70 --> PDF |
A. Frković: VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 VaclavuAnderleu koji mu je “ukrasio knjigu toli liepim, ponajviše izvornim slikama”, postavši u nekoliko simbolom njegova djela, Hirc će u predgovoru svoje knjigeGorski kotarustvrditi: “Živeći tri godine u Gorskom kotaru” (kao šumarnik u Šumariji Crni Lug, gdje je, neka mi bude dozvoljeno pripomenuti, i pi sac ovih redaka stjecao prva praktična šumarska znanja) “zirnuo je u svaki zakutak, upoznao štono rieč u gori svaku bukvu, na planini svaku liticu, narodni život i prirodu, pa zato i jest “Gorski kotar” ilustriran, kako može ilustrirati samo umjetnik, Slika4. Oprema šumara i planinara. Nadahnuti crteži češkog umjetnika pružili su veću koji ga poznaje u tančine.”Tovrijedi uvjerljivost Hirčevim tekstovima i za Liku i za Plitvička jezera i za Hr- Figure 4The equipment of foresters and mountaineers. Inspired drawings of the Czeck ar vatsko primorje, koje je krajeve tist further enhanced Hirc’s texts poput naše “hrvatske Švice”Anderle nebroje no puta posjetio, propješačio i istražio diveći se nji hovoj iskonskoj ljepoti i raznovrsnosti. Svoje doživljaje, svježim i poetski danim pejsaži ma, Anderle ostvaruje izvanrednom senzibilnošću, ponajprije u tehnici pastela koja je i njegovo osnovno izražajno sredstvo. Na svojim crtežima konture izrađu je tvr đim pastelom, kredom ili olovkom, a okolne plo he ispunja mekšim, stvarajući tako dojmljive tonove i nijanse na svojim slikama. Njegove ilustracije, radi li se o krajobrazima, poput slikaSumrak u hrvatskom selu,U dolini rijeke Dobre,Šumska koliba u Smrekovcu,Uglja ri i dugari u Gorskom kotaru, interijerima (Unu trašnjost župne crkve u Razlogama) ili portretima (Šumski radnik iz Crnog Luga,Drvodjelac,Ličanin), sve su vjerodostojna i impresivna svjedočanstva o vremenu u kojem su nastale. Potvrđeno je to i na zasjedanju CIC-ove komisije Lov u umjetnosti održane u dvorcu Ohrada na Hluboke ponad Vltave 1993. g. na kojoj je predstavljeno bogato umjetničko blago s lovačkim sadržajima čeških umjetnika tijekom povijesti (Kovarik 1993). RETROSPEKTIVNAIZLOŽBAU HRADÉC KRÁLOVÉ Aretrospective exhibition in Hradéc Králové Anderle nije samo ilustrator krajolika, pejzažist, nego i svega onog što taj pejsaž, krajolik, oživljava (Frič i sur. 1958). U svojoj impresivnoj produkciji pejsaža ima snage da se u zrelijoj dobi posveti animalističkom slikarstvu, u kojemu se, kako mu i ime kazuje, glavnim motivom javlja životinja, u njega posebno lovna divljač pojedinačno ili u krdu (čoporu). U njegovim kasnijim djelima tako sve češće nailazimo na slike ptica (tetrijeb gluhan, šljuke u letu, jato sjenica, gavran), domaćih (konj, mazga, koza, pas) i divljih životinja (medvjed, puh, divokoza), uobičajenih za ovaj dio europskog prostora. Da je i u tome uspio, potvrđuje njegova dugogodišnja suradnja s češkim i s većinom europskih redakcija vodećih lovačkih i šumarskih glasila (Českou myslivost,Lovecký obzor,Lesni stráž,Les nicky sbornik,Les a lov,Wild und Hund,Der deutsche Jäger,Sct. Hubertus,Deutsche Jägerzeitung). Sto ga, ne bez razloga u njegovoj rodnoj Češkoj smatraju ga utemeljiteljem lovačke ilustracije. Upada u oči da je izostala njegova suradnja s Prvim hrvatskim društvom za gojenje lova i ribarstva, koje je, kao što je poznato, 1892 .g. na inicijativu Frana ŽaveraKesterčaneka kao prvog urednika pokrenulo svoj Viestnik, kasnije Lo vačko-ribarski viesnik( 1). Umirovljeničke dane iza Prvog svjetskog rataVaclav L.Anderle dočekao je u Slatini na dužnosti pokrajinskog šumarskog nadzornika, da bi 1919.g. uz to primio i službu upravitelja imanjaVrchlabí. Slijedi desetgodišnje upravljanje šumama veleposjeda Žíreč, a sa tog radnog mjesta zbog narušena zdravlja odlazi (po drugi put!) u mirovinu. Posljednje godine života, sve tamo do 1938.g., proveo je kod svoje kćerke u Raspenavu, sređujući lovački i šumarski arhiv te bogatu biblioteku. Umro je u Poděbrodechu potkraj Drugog svjetskog rata 27. lipnja 1944. u 85. godini. Još za života 1928. g. u Hradéc Králové bila je njemu u čast organizirana velika retrospektivna izložba njegovih djela, “zgusnuti presjek kroz njegovo bogato likovno stvaralaštvo”. Zahvaljujući brizi kćerke i sina te mje 1 Ne mali broj goranskih autora koji su posljednjih godina na poticaj književne nagrade “Gorančica”Goranskog Novog listaobjavili više svojih djela najčešće ih ilustriraju slikama Vaclava L. Anderlea, dokumentirajući tako ne samo svoja kazivanja nego i slike koje su i same postale dokument jednog vremena. |