DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 76 <-- 76 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA CHALLENGES AND DEBATES Primjedbe na prijedlog restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. – Zagreb LOVSTVO S obzirom da je lovstvo integralni dio šumarstva, odnosno sastavnidio integralnog upravljanja šumama kako navodi Studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, znači da šumari moraju jednako voditi raču nao šumamai o divljači, pa i ostalim životinjskim vrs tama koje obitavaju u svojim prirodnim staništima. Naravno, ne treba tu izostaviti ni segment zaštite prirode i okoliša, koji će biti sve važniji u budućnosti. Naime, Republika Hrvatska je potpisnica svih relevantnih međunarodnih direktiva i konvencija koje se odnose na zaštitu prirode. To je jedan od preduvjeta koji se morao ispuniti za ulazak RH u EU. Npr., potpisnici smo Bernske konvencije iz 2000. go dine, po kojoj smo se obvezali zaštititi naše divlje vrste i njihova prirodna staništa, a koje je Europa već odavno istrijebila. Dakle, radi se o vuku, risu, medvjedu i tetrijebu, koje su strogo zaštićene i zaštićene vrste.Ako se Hrvatske šume d.o.o. odreknu svojih lovišta u Parku prirode “Velebit”, koja bi morala imati i nekeopćekorisne funkcije,ane samo nužno ostvarivanje profita, neće se ostvariti ono što smo potpisali. Postavlja se pitanjetko je dovoljno stručan da bi mo gao dobro gospodariti na takvim površinama od državne važnosti? Mišljenja sam da je jedino stručno osoblje HŠ d.o.o. dovoljno kompetentno i obrazovano za integralno gospodarenje na takvim područjima. Uz to bi još trebalo uključiti i institucije Ministarstva kulture vezane za zaštitu prirode, zbog zajedničke suradnje i projekata na zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta i njihovih staništa.Tobi otvorilo mogućnost dobivanja novaca iz pretpristupnih fondova Europske unije, s čime bi HŠ d.o.o. imale pozitivniju bilancu, a zaštitilo bi se sve ono bitno što smo naveli. Pritom ne mislim da su lovišta u Slavoniji manje važ na. Svako naše lovište je jednako važno na svoj na čin. I ne smijemo se odreći niti jednoga! Osvrt na studiju Ekonomskog fakulteta U ovoj Studiji jasno se vidi da stručnjaci Ekonomskog fakulteta nemaju pravu viziju vezanu za lovstvo. Uz dužno poštovanje prema gospodi koji su izradili ovu Studiju, treba reći da probleme vezane za lovstvo trebaju rješavati šumari koji su ipak školovani za takve stvari. Evo primjera: u Studiji se navodi kako je lovstvo integralni dio šumarstva, a kasnije navode da je to pseudoprofitna djelatnost?!!! Treba dobro poznavati struku i značenje riječi “integralno”.Toznači da šumari kad gospodare nekom površinom moraju jednako voditi računa o iskorištavanju i uzgajanju šuma, lovstvu, ekologiji i zaštititi prirode i okoliša! Šumarstvo je kompleksna, multidisciplinarna dje latnost. Ideja o 5–6 reprezentativnih lovišta nikako nije dobra iz više razloga. Nabrojat ću 10 dobrih razloga zašto je to jako loša ideja: 1. Opet se ne bi riješili negativne bilance na lovstvu zbog toga što bi u taj krug upala neka lovišta s jako velikim minusima, pa bi na temelju toga što bi bila reprezentativna, radili još veće minuse na lovstvu. 2. Svim lovištima i radnicima koji rade u lovstvu, tre ba dati priliku da se kroz ove modele restrukturiranja i racionalizacije troškova dokažu na svojim radnim mjestima, odnosno da pokažu koliko mogu i znaju, ali i koliko žele lovstvo učiniti pozitivnim. 3. Studija se ne postavlja korektno prema nekim lovištima i radnicima koji se stvarno trude da lovstvo posluje što bolje, a kojima je dugoročni cilj racionali zacija troškova na lovstvu, te povećanje prihoda, što bi onda u nekoj budućnosti sigurno dovelo do pozitivne bilance. 4. Morali bi se odreći nekih lovišta oddržavne važnosti, kako je već navedeno u uvodu, što ne bi bilo nikako dobro s obzirom da namjeravamo ući u Europsku uniju. 5. Zbog toga bi neka naša lovišta došla u privatne ruke ili lovačka društva, a s tim biimali na savjesti te jadne životinje koje jedino mi šumari možemo zaštititi na pravi način. Čast iznimkama! 6. Površinski bi se lovišta HŠ d.o.o. našla u još većem okruženju nestručnjaka i “mesara”, koji bijoš lakše ubirali plodove naše struke i rada. 7. U ta lovišta smo uložili ogroman novac,“prolili krv i znoj” da bi imali dobre matične fondove i zaštitili divljač od krivolova.Tumislim na kompletnu izgrađenu infrastrukturu u lovištu koja je neophodna, da bi kasnijeubirali plodove rada i ulaganja. 8.Osmirazlog je više psihološke naravi. Svi koji nas ne vole sa smiješkom na licu bi rekli kako se i po tom vidi da nam nije stalo do lovstva i naših lovišta. S tim bi bili poraženi od strane nestručnjaka, “mesara”, krive politike, te raznih lešinara koji još odavno kruže oko nas, jer znaju da u našim lovištima ima obilje divljači i kompletna infrastruktura. I ne samo iz tog razloga. Šumari smetaju i nekim |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 77 <-- 77 --> PDF |
drugim visokim strukturama u lovstvu naše države, jer smo najstručniji i jer od nas nemaju nikakve osobne koristi. Osobno sam svjedok svakodnevnog omalovažavanja nas šumara, gdje se tvrdi da smo najlošiji gospodarii da se kod nas svašta radi, a svi znamo da su to najobičnija podmetanja. Cilj je jasan. Privatizacija lovišta i nečija osobna korist. Struka se ne poštuje i ne prizna. 9. Kad bi interesne grupe shvatile da se mi lako odriče mo naših lovišta, u neko dogledno vrijeme vršile bi pritisak preko politike i kopale nam jamu na sve mogu će načine da izgubimo i ta reprezentativna loviš ta! Sigurno bi onda i uspjele u tom.Trebamo shvatiti neke stvari. Mi kao najstručniji čimbenik u lovstvu naše države jednostavno smetamo takvim ljudima, sve dok se u budućnosti politika ne promijeni. 10.Ne smijemo dozvoliti da nam našu šumarsku politiku i struku kreiraju nestručnjaci i ljudi koji nisu šumari! Razloga ima još, zašto se ne smijemo odreći naših lovišta.Upravo suprotno, moramo se boriti za još neka vrhunska lovišta koje smo dali privatnicima i lovačkim društvima, jer su napravili “čistke” i upropastili ih trajno, a tako će biti i dalje dok su u njihovim rukama. Nije ni čudo, jer pričamo o neškolovanim ljudima koji ne znaju što jelovstvo. Ideja o internom koncesionarstvu možda i nije toliko loša. Možda bi radnici – dioničari koji rade u lovstvu s više žara i htjenja ulagali sebe u taj posao, kao što to rade u nekim lovačkim društvima u koja su uključeni. No, mislim da se to može i mora izbjeći. Razmišljanja o lovstvu kao o nekoj pseudoprofitnoj djelatnosti nema nikakvog smisla niti osnove.Lovstvo je sastavni dio šumarstva i to ne treba nikada zaboraviti!!! Prijedlog restrukturiranja lovstva Lovišta HŠ d.o.o. ne moraju nužno biti negativna, a pogotovo ne u takvim minusima da ih se želimo trajno odreći. Predlažem jednostavan model restrukturiranja lovstva u HŠ d.o.o., koji se temelji na dobrom planiranju prihoda i rashoda te racionalizaciji troškova. Model –izjednačavanje prihoda i rashoda Ovo bi bio bazični model restrukturiranja. Po ovom modelu troškovi lovstva bi se sveli u okvire prihoda na vrlo jednostavan način, a to je da koliko zaradiš toliko smiješ i potrošiti. Npr., ako je lovište “Srednji Velebit” imalo prihod u 2009. godini 210.000,00 kn, onda troškovi u 2010. godini ne smiju prelaziti taj iznos ni za kunu.Tobi se reguliralo na način da lovstvo ima svoj “poseban”račun na koji bi se uplaćivali prihodi tekuće godine. Sljedeće godine bi se s tog istog računa smjelo trošiti novce za lovstvo koliko je prethodne godine upla ćeno. Ni kune više. U ovom prvom stupnju jasno bi se iskristaliziralo koja lovišta mogu opstati na ovaj način, a da se pri tom ne naruše matični fondovi i normalno gospodarenje. S ra cionalnijim planiranjem rashoda, većina lovišta mog la bi se uklopiti u ovaj model.To bi još bolje funkcio niralo kadtroškovi režije i opći trošak, koji sudjeluju sa 70 % u ukupnim troškovima, ne bi opterećivali rashode u lovstvu. Ovaj model je još dobar, jer bi prihodi i rashodi pratili stanje matičnih fondova i plana odstrjela za pojedinu godinu.Ako se npr. pojedine godine dogodi da matični fond jedne ili više vrsta opadnu zbog neke bolesti ili predatora, onda ne možemo planirati velike prihode, a s tim ni rashode,i obratno. Ovdje je jako važno planiranje prihoda i rasho da u djelatnosti lovstva!Šumarije, kada naprave plan sječe, vuče i radova BOŠ-a, on ide u Plan i analizu na doradu. Naravno da i plan lovstva dolazi zajedno s drugim radovima u šumariji.Ali kolege u Planu i analizi nisu stručnjaci za lovstvo i ne mogu utvrditi da li je taj plan ostvariv. Zato predlažem da kada se napravi plan lovstva za iduću godinu, treba ga najprije dostaviti u Službu za lovstvo, gdje će se pažljivo pregledati i analizirati, vjerojatno i korigirati dabude što racionalniji, uz sve moguće kresanje nepotrebnih troškova i rasipanje novaca, a da bude realan i ostvariv na terenu. Kvartalno bi Služba za lovstvo pratila da li se plan dobro provodi, kao i financijsko izvješće za svako lovište. Ako bi se utvrdilo da ima nekih velikih odstupanja u provedbi plana ili financijama, moralo bi se dati pismeno obrazloženje od strane djelatnika koji vode lovstvo. Uz sve navedeno, treba sagledati da li je potreban toliki broj ljudi da bi neko lovište moglo funkcionirati, jer plaće su najveća stavka u lovstvu. Mislim da bi se na ovakav način moglo uštedjeti jako puno novaca i stvarno racionalizirati troškove u lovstvu na neke prihvatljive iznose.Ako neka lovišta ne bi mogla funkcionirati na ovakav način, jer bi to ugrozilo normalno gospodarenje s divljači, tada bi se to moglo riješiti na dva načina. Prvi način je interno koncesionarstvo, a drugi da lovišta os tanu u ingerenciji šumarija na kojim se nalaze, uz uvjet da su te šumarije pozitivne u svom gospodarenju, odnos no da djelatnost lovstva ne ugrožava ukupno poslovanje šumarija, ali opet uz uvjet maksimalne racionalizacije troškova i kontrole provedbe plana i financija od strane Službe za lovstvo. Zaključak Dakle, sigurno ima načina da se troškovi lovstva racionaliziraju u HŠ d.o.o. Nije mi jasno zašto nije raspisan natječaj u našoj firmi za restrukturiranje lovstva?! Zašto ispada da su svi drugi pametniji od nas?! Troškovi se mogu racionalizirati kao što je to učinila UŠPGospić. Sada imamo samo jednog lovočuvara |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 78 <-- 78 --> PDF |
a imali smo dvojicu.Tuse uštedilo nekih 90.000,00 kn godišnje. Na vozilu za lovstvo uštedili smo zbog toga oko 10.000,00 kn. Ne sijemo remize nego kosimo tra vu. I tu je ušteda oko 5.000,00 kn. Radimo samo jednu čeku godišnje i uštedili smo minimalno 10.000,00 kn. Dakle, evo uštede od preko 110.000,00 kn godišnje. Lovište jednako dobro funkcionira i ima dosta divljači uz sve ove mjere štednje. Smatram da bi se i u ostalim lovištima moglo slično napraviti i uštediti puno novca na rashodima. Nitko nije nezamjenjiv na svom radnom mjestu. Služba za lovstvo će lako utvrditi da li treba nekakvih kadrovskih promjena na poslovima lovstva, a u cilju bo ljeg poslovanja lovišta. Uz sve navedeno, trebalo bi dobro proraditi na prihodima, odnosno na cijenama naših usluga u lovstvu, iz razloga što smo zbog previsokih cijena postali slabo konkurentni na domaćem, europskom i svjetskom tržištu. Npr., iz iskustva znam da se većina lovaca radije odlučuju za Rumunjsku ili Rusiju kada je u pitanju odstrjel medvjeda , nego za RH. Nitko neće reći da je bolja usluga u RH ili da je veća sigurnost lovaca kod nas. Gledaju se cijene.Toje jedino mjerilo za odlazak negdje u lov. Ista stvar je i na domaćem tržištu. Privatni sektor je dosta spustio cijene u odnosu na HŠ d.o.o., a AKTUALNO – CURRENT NEWS mi nismo reagirali korekcijom naših cijena. Sniženjem cijena treba ići na kvantitet, odnosno na realizaciju ve ćeg broja iskorištenih markica, pa ćemo sigurno polučiti bolji financijski rezultat. Za kraj treba reći da su šumari oduvijek gospodarili visokim šumama što se tiče lovstva. Nije to bez razloga. Visoke šume su složeni biološko-ekološki kompleksi, gdje jedan pogrešan potez u gospodarenju može izazvati neželjene posljedice na floru i faunu. Naša je obveza zaštititi prirodu, divljač i ostale životinjske vrs te koje tu obitavaju u svom prirodnom staništu. Osobno smatram da nam restrukturiranje nije potrebno. Samo treba dobro zasukati rukave i cilj će se postići. Kao šumari, trebamo još više pokazati i dokazati da smo daleko najsposobniji i najstručniji za lovstvo, i bez kompromisa se boriti u ime struke. Ne samo da zadržimo ova naša lovišta, nego da povratimo i neka dru ga značajna lovišta bez kojih smo ostali. a iz jednostavnog razloga što se tu ne provodi struka i što su zbog toga upropaštena. Naravno, treba jako voljeti ovaj naš posao da bi sve i funkcioniralo. Milan Perković, dipl. ing.šum., Stručni suradnik za lovstvo u UŠPGospić DO DANAS NEOBJAVLJENO O KANALU DUNAV-SAVA MarkoCvitić,dipl. ing. šumarstva, voditelj uzgajanja šuma nekadašnjega Šumskoga gospodarstvaVinkovci, i istovremeno prtedstavnik šumarstva u povjerenstvu za izgranju kanala Dunav-Sava, napisao je 1998. god. rad za znanstveno-stručnu raspravu koja do danas nije nigdje objavljena. Uredništvo “Šumarskoga lista” zahvaljuje diplomiranom inženjeru na ustupljenom radu, koji je danas vrlo zanimmljiv kada se vodi rasprava o Studiji utjecaja višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave. U spomenutoj Studiji koju je naručila i platila vodoprivreda, tvrdi se kako će kanal Dunav-Sava pozitivno djelovati na hrast lužnjak u šumi Spačvi i ostalim šumama toga područja, u kojemu će djelovati kanal. Službene šumarske institucije-Hrvatske šume d.o.o., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo iAkademija šumarskih znanosti, podržale su zaključak kako hrvatska šumarska struka bez temeljitih istraživanja ne može biti za, kao niti protiv kanala dok se ta istraživanja ne završe, od kojih su vremenski dvije trećine već obavljene. Šumarstvo poštuje načela šumarske biometrike, koja tvrdi kako nije moguće provesti multiplu regresiju između “ekoloških i bioloških varijabla”, ako nam te vrijednosti nisu poznate (vremenski nizovi barem 30 godina). Investitor je, međutim, pronašao izrađivače Studije koji ne poštuju načela šumarske biometrike glede vremenskih nizova. Današnja promjena klime ide vrlo značajno u prilog stručnih šumarskih stajališta. Ne može se priznati ekstrapolacija Oikona (izraživač Studije) korištenjem vodomjernih postaja Biđ-Cerna, Bosut-Njemci i Spačva-Otok vremenski unatrag, kada je budući vremenski niz značajan za promjenu vodnih odnosa, odnosno razina podzemnih voda u šumama. Osim toga, projektanti kanala Dunav-Sava nisu uzeli u obzir mišljenja, zaključke i uvjete koje je u ovome radu predložio u uvjetovao dipl. ing. M. Cvitić, koji prestavljaju njegovo mišljenje i rezultate konzultacija s predstavnicima šumarske struke istočne Slavonije. Uredništvo |