DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 78 <-- 78 --> PDF |
a imali smo dvojicu.Tuse uštedilo nekih 90.000,00 kn godišnje. Na vozilu za lovstvo uštedili smo zbog toga oko 10.000,00 kn. Ne sijemo remize nego kosimo tra vu. I tu je ušteda oko 5.000,00 kn. Radimo samo jednu čeku godišnje i uštedili smo minimalno 10.000,00 kn. Dakle, evo uštede od preko 110.000,00 kn godišnje. Lovište jednako dobro funkcionira i ima dosta divljači uz sve ove mjere štednje. Smatram da bi se i u ostalim lovištima moglo slično napraviti i uštediti puno novca na rashodima. Nitko nije nezamjenjiv na svom radnom mjestu. Služba za lovstvo će lako utvrditi da li treba nekakvih kadrovskih promjena na poslovima lovstva, a u cilju bo ljeg poslovanja lovišta. Uz sve navedeno, trebalo bi dobro proraditi na prihodima, odnosno na cijenama naših usluga u lovstvu, iz razloga što smo zbog previsokih cijena postali slabo konkurentni na domaćem, europskom i svjetskom tržištu. Npr., iz iskustva znam da se većina lovaca radije odlučuju za Rumunjsku ili Rusiju kada je u pitanju odstrjel medvjeda , nego za RH. Nitko neće reći da je bolja usluga u RH ili da je veća sigurnost lovaca kod nas. Gledaju se cijene.Toje jedino mjerilo za odlazak negdje u lov. Ista stvar je i na domaćem tržištu. Privatni sektor je dosta spustio cijene u odnosu na HŠ d.o.o., a AKTUALNO – CURRENT NEWS mi nismo reagirali korekcijom naših cijena. Sniženjem cijena treba ići na kvantitet, odnosno na realizaciju ve ćeg broja iskorištenih markica, pa ćemo sigurno polučiti bolji financijski rezultat. Za kraj treba reći da su šumari oduvijek gospodarili visokim šumama što se tiče lovstva. Nije to bez razloga. Visoke šume su složeni biološko-ekološki kompleksi, gdje jedan pogrešan potez u gospodarenju može izazvati neželjene posljedice na floru i faunu. Naša je obveza zaštititi prirodu, divljač i ostale životinjske vrs te koje tu obitavaju u svom prirodnom staništu. Osobno smatram da nam restrukturiranje nije potrebno. Samo treba dobro zasukati rukave i cilj će se postići. Kao šumari, trebamo još više pokazati i dokazati da smo daleko najsposobniji i najstručniji za lovstvo, i bez kompromisa se boriti u ime struke. Ne samo da zadržimo ova naša lovišta, nego da povratimo i neka dru ga značajna lovišta bez kojih smo ostali. a iz jednostavnog razloga što se tu ne provodi struka i što su zbog toga upropaštena. Naravno, treba jako voljeti ovaj naš posao da bi sve i funkcioniralo. Milan Perković, dipl. ing.šum., Stručni suradnik za lovstvo u UŠPGospić DO DANAS NEOBJAVLJENO O KANALU DUNAV-SAVA MarkoCvitić,dipl. ing. šumarstva, voditelj uzgajanja šuma nekadašnjega Šumskoga gospodarstvaVinkovci, i istovremeno prtedstavnik šumarstva u povjerenstvu za izgranju kanala Dunav-Sava, napisao je 1998. god. rad za znanstveno-stručnu raspravu koja do danas nije nigdje objavljena. Uredništvo “Šumarskoga lista” zahvaljuje diplomiranom inženjeru na ustupljenom radu, koji je danas vrlo zanimmljiv kada se vodi rasprava o Studiji utjecaja višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave. U spomenutoj Studiji koju je naručila i platila vodoprivreda, tvrdi se kako će kanal Dunav-Sava pozitivno djelovati na hrast lužnjak u šumi Spačvi i ostalim šumama toga područja, u kojemu će djelovati kanal. Službene šumarske institucije-Hrvatske šume d.o.o., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo iAkademija šumarskih znanosti, podržale su zaključak kako hrvatska šumarska struka bez temeljitih istraživanja ne može biti za, kao niti protiv kanala dok se ta istraživanja ne završe, od kojih su vremenski dvije trećine već obavljene. Šumarstvo poštuje načela šumarske biometrike, koja tvrdi kako nije moguće provesti multiplu regresiju između “ekoloških i bioloških varijabla”, ako nam te vrijednosti nisu poznate (vremenski nizovi barem 30 godina). Investitor je, međutim, pronašao izrađivače Studije koji ne poštuju načela šumarske biometrike glede vremenskih nizova. Današnja promjena klime ide vrlo značajno u prilog stručnih šumarskih stajališta. Ne može se priznati ekstrapolacija Oikona (izraživač Studije) korištenjem vodomjernih postaja Biđ-Cerna, Bosut-Njemci i Spačva-Otok vremenski unatrag, kada je budući vremenski niz značajan za promjenu vodnih odnosa, odnosno razina podzemnih voda u šumama. Osim toga, projektanti kanala Dunav-Sava nisu uzeli u obzir mišljenja, zaključke i uvjete koje je u ovome radu predložio u uvjetovao dipl. ing. M. Cvitić, koji prestavljaju njegovo mišljenje i rezultate konzultacija s predstavnicima šumarske struke istočne Slavonije. Uredništvo |