DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 79 <-- 79 --> PDF |
PROBLEMI ŠUMARSTVAVEZANI ZAIZGRADNJU VEŠENAMJENSKOGAKANALADUNAV-SAVA Uvod Površine šuma koje će u većoj ili manjoj mjeri biti pod izravnim ili neizravnim utjecajem višenamjenskog kanala Dunav-Sava, nalaze se na dva slivna područja i obuhvaćaju oko 65.000 ha. Glavni dio tih površina nalazi se u slivu rijeke Biđ-Bosut, jer je i šumovitost toga sliva mnogo veća, a ostali dio nalazi se u slivu rijeke Vuke. Šume su smještene na nižim terenima u nekoliko manjih ili većih depresija u odnosu na poljoprivredno zemljište, uz spomenute rijeke i njihove pritoke istočno od meridijana koji prolazi kroz Slavonski Brod. Najveći dio tih šuma nalazi se u Spačvansko-Bosutskom bazenu. Veličina i način utjecaja hidrološkog čimbenika na kon izgradnje kanala na ekološke uvjete u šumi ovisit će o razini vodostaja u rijeci Bosut kao i njegovim pritocima i vodostaja u rijeciVuki. Ovaj utjecaj može biti povoljnog, korisnog do izrazito nepovoljnog i po ravnotežu ekologije šuma vrlo štetnog djelovanja. Uz povoljno postavljen vodostaj u rijeci Bosut i njegovim pritocima može biti pozitivan za zdravstveno stanje i rast šuma ako je voda čista. Za šume bi odgovarale vode koje bi dolazile s Dilja. Nepoželjne su vode koje dolaze s poljoprivrednih površina zbog prečestog korištenja pesticida, a nikako nisu dopuštene vode iz Save zbog prevelike zagađenosti. Geneza, sastav i gospodarenje Šume sliva Bosuta u kojemu najveći cjeloviti kompleks čini “Spačvanski bazen” sačinjavaju mješovite, regularne šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) s poljskim jasenom (Fraxinusangustifolia Vahl.) grabom (Carpinus betulus L.) i lipama (Tilia cordata Mill..) i (TiliatomerntosaMoench). Uz ove glavne vrs te česte su klen, vez, topola i vrba. Šume hrasta lužnjaka ovoga područja tvore uglavnom ove šumske zajednice: Ass.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Cartpino betuli-Quercetum roboris Anić 1959)Subass. a) Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicumRauš). Ass.2. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Ge nisto elatae-Quercetum roris(Ht. 1938)Subass. a) Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938) Subass.b)Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae-Quercetumroboris aceretosum tatarici, Rauš 1971). Većina ovih sastojina nalazi se u starosti od 80 do 130 godina. Obnovljene su i podignute djelovanjem čovjeka. Sadašnje šume su rasle, razvijale se i oblikovale u uvjetima hidroloških prilika kada je cirkulacija površinskih i podzemnih voda bila formirana vjekovima, bez ikakvih meliorativnih radova i nepostojanja savskoga nasipa. Ovakve hidrološke prilike vladale su na području tih šuma uz male izmjene do 1962–65. god., tj. do završetka lateralnog kanala te ustave i crpne stanice na ušću Bosuta u Savu. Prva navedena, subasocijacija hrasta lužnjaka oblikovala se i razvila na ocjeditijem zemljištu tzv. gredama. Ova mjesta nisu bila plavljena ili su bila poplavljena vrlo rijetko i kratko vrijeme. Druge dvije subasocijacije formiralesu se i rastu na nižim površinama koje su svake godine u proljeće, a često i u kasnu jesen plavljene, no uvijek za vrijeme mirovanja ili početka vegetacije. Sva ova tri tipa šume, koja se nalaze u Spačvans kom bazenu predstavljaju jednako vrijedne sastojine i zauzimaju u Hrvatskoj i u svijetu vrlo značajno mjesto. Hrastovna iz ovih šuma odlikuje se posebnom kvalitetom koja je poznata na svjetskom tržištu pod nazivom slavonska hrastovina. Ove lužnjakove sastojine prostiru se na području Đakova, Slavonskoga Broda,Vinkovaca, Županje i na resursima tih šuma razvijala se i razvija drvna indus tri ja tih gradova. U stručnim krugovima smatra se kako će ove šume održati konkurentski odnos prema poljoprivrednoj proizvodnji i u uvjetima intezivnoga ratarstva. Posebno bi se to očitovalo kada bi se primijenile cijene međunarodnog tržišta na šumsku i poljoprivrednu proizvodnju. Zbog toga šumari drže da se i nadalje na ovim šumskim površinama treba uzgajati sadašnja mješovita visoka regularna šuma hrasta lužnjaka, jer se ona nalazi ovdje u svom optimumu. Ekologija i hidrološki čimbenici hrastovih nizinskih šuma Pod utjecajem ekoloških, tj. klimatskih i edafskih prilika, nastali su ekosustavinizinskih šuma ukojima prevladava hrast lužnjak. Stvorio se ekosustav biljnoga i životinjskoga svijeta iznad zemlje s bogatim makro i mikroorganizmima u tlu. Oni stoje u međusobnim interakcijama, utječući jedni na druge u pozitivnom ili negativnom smjeru. Na promjene jednoga čimbenika ekosustava koji kratko traje, šuma hrasta lužnjaka kao ekosustav stabilna je, jer su ove šume slične mješovitim prirodnim šumama hrasta lužnjaka. No, ako bi jedan bitan čimbenik kao što je voda ili zatrovani zrak djelovao na šumski ekosustav kroz duže razdoblje, primjerice 10 godina, ili pak kroz kraće vrijeme dva ili tri negativna čimbenika, osjetio bi se utjecaj na poremećaj ravnoteže u ekosustavu, što se mora odraziti na zdravstveno stanje glavne vrste drveća toga ekosustava. |