DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Lužnjak i ostale vrste drveća u šumama Spačvanskoga bazena, u proljeće (travanj, svibanj) na početku vegetacije trebaju goleme količine vode da bi iz rezerv nih deponiranih hranjiva razvili nove izbojke i lišće.Ta golema potreba za vodom u to vrijeme poklapa se na ovome području s proljetnim monsunskim oborinama u svibnju i lipnju. Gospodarska važnost šume, drvne zalihe, etata, komunikacija Ukupna drvna zaliha na promatranom području vezanim uz kanal Dunav-Sava iznosi oko 18,000.000 m3, 3 a godišnji prirast drvne mase oko 485.000 m. Cjelokupni etat iskorištava se unutar šumarstva u vlastitoj režiji. Drvo se pretežito koristi u industriji za preradu u Vinkovcima, Županji i Slavonskom Brodu. S obzirom na izgrađenost šumskih cesta i razvoj tehnologije na sječi, izradi, privlačenju i prijevozu drvne sirovine, s mogućnošću prijevoza šumskog proizvoda takoreći od panja u dvorište kupca prema dogovorenoj dinamici, sa sigurnošću se može tvrditi da će ovakva tehnologija transporta ostati i da šumarstvo neće koristiti vodene puteve za transport šumskih proizvoda. Na područjuVinkovaca, Županje i Slavonskoga Bro da vezano za nizinske šume, zaposleno je oko 1380 radnika, dok je u preradi drva zaposleno oko 3370 radnika. Dakle, u šumarstvu i preradi drva je oko 4750 zaposlenih vezano za nizinske šume, koje će biti pod utjecajem kanala Dunav-Sava.Ako broj zaposlenih pomnožimo samo sa tri, dobijemo 14.250 žitelja, koji su svojom egzistencijom vezani za ove šume. Šume promatranoga područja predstavljaju značajan resurs na kojemu počiva razvojVinkovaca i Županje, koje u šumarstvu s preradom drva imaju oko 3950 za poslenih. Šume predstavljaju trajnu osnovu na kojoj se može planirati razvoj jednoga područja, jer predstavljaju obnovljivu kontinuiranu proizvodnju. Iz prije navedenih razloga mora se očuvati šumska proizvodnja barem na istoj razini. Osim toga moraju se očuvati interne komunikacije u šumama od poplavljivanja, jer one nisu građene tako da su sigurne od poplavnih voda. Ovo se odnosi i na vrijeme mirovanja vegetacije, budući da se tada obavljaju glavni radovi na iskorištavanju šuma, koje nije moguće obavljati bez uporabe izgrađenih cesta u šumama. Interna magistrala u Spačvi ide od sjevera prema jugoistoku. Magistrala počinje na cestiVinkovci-Županja, prolazi kroz šumski predjel Jošava u Šumariji Cerna, a završava na cesti Morović-Strošinci u šumskom predjelu Debrinja, koji se nalazi pod upravom Šumarije Strošinci. Moramo naglasiti, kako se današnja izgradnja cesta odvija tehnologijom koja nimalo ne narušava strukturu tla i šume, tj. Nastoji se da što manje mijenja mikrostanišne uvjete šumskoga ekosustava. Znanstvena i stručna saznanja o nekim čimbeni cima ekosustava lužnjakovih nizinskih šuma Šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj zauzimaju povr šinu od kojih 200.000 ha. One su u ekološkom i gospodarskom smislu vrlo značajne. U području utjecaja planiranoga višenamjenskoga kanala Dunav-Sava nalazi se preko 40 % ovih šuma. Lužnjakove šume karakterizirane su dugom proizvodnjom, kroz više desetljeća stvaranom srukturom drveća, odnosno stvorenom biocenozom flore i faune iznad i ispod površine tla, s makro i mikroorganizmima oblikovanim pod određenim ekološkim uvjetima. Lužnjakove šume istočne Slavonije zauzimaju površine koje su formirane na geološkoj podlozi metamorfoziranoga pretaloženoga prapora s aluvijalnim nanosima. Na toj podlozi nastala su mineralno-močvarna hidromorfna tla semigleja, hipogleja, pseudogleja, gleja, ritskih crnica i tresetno glejnih tala. Kod oblikovanja ovih tala i šuma, značajnu ulogu odigrala je poplavna, oborinska i visoka podzemna voda. Tosu dosta teška i vlažna tla na kojima uspijeva lužnjak, jer pripada hidrofilnim vrstama drveća. Lužnjak treba velike količine vode i visoku podzemnu vodu, ali je vrlo osjetljiv na stagnirajuću vodu tijekom vegetacije. Iz tih razloga pogubno je remetiti vodni režim, jer je on značajan čimbenik ravnoteže ekosustava lužnjakove šume, na čije se promjene hrast lužnjak poslije više desetljeća starosti ne može adaptirati. Na održanom savjetovanju o problemu sušenja hrasta u Europi, Beč, 1987 (Prpić,Rauš)prevla daloje mišljenje da je jedan od bitnih čimbenika sušenja hrasta lužnjaka promjena vodnog režima uz štetne polutanate industrije i prometa. Ovi onečišćivači sada često oborinskom i poplavnom vodom dolaze u lužnjakove šume. I prije je bilo sporadičnog sušenja lužnjakovih stabala, ali sadašnje katastrofalno sušenje lužnjaka u okolici Siska i Zagreba, povezano je s promjenom ekoloških čimbenika, primarno vodnoga režima i industrijskih onečišćivača koji su u blizini navedenih industrijskih centara vrlo značajni, poslije kojih se redovito pojavljuje golobrst kukaca. 3 U svega 4 godine posušeno je 300.000 m stabala hrasta lužnjaka u spomenutom području. U šumi Kalje (Lekenik) analizirani su uzorci poplavne vode u kojoj je ustanovljen nedostatak kisika te prisustvo amonija, nitrita, nitrata, taninskih i ligninskih tvari, olova, kadmija i deterdženata (Prpić i dr.1987). Pad razine podzemne vode koju više nije mogao dohvatiti korijen hrasta lužnjaka i zabarena poplavna voda, sigurno je doprinijelo ovom katastrofalnom sušenju. Na našem terenu izrazito sušenje lužnjaka, na teme lju mišljenja šumarskih stručnjaka nastupilo je zamoč varenjem tla i spuštanjem podzemne vode u šumskome |